“Provodimo novu empirijsku strategiju za mjerenje i proučavanje snažnog oblika nacionalizma - spremnost da se bori i umre u ratu za nacionalnu neovisnost - koristeći izbor imena koji odgovaraju prethodnom ratnom vođi (Anti Paveliću, op. R. B.). Na temelju podataka o gotovo pola milijuna vojnika, najprije pokazujemo da je imenovanje, koje je sinonim za vođu hrvatske države tijekom Drugog svjetskog rata, predviđalo volontiranje u službi u hrvatskom ratu za neovisnost 1991. - 1995., a često i umiranje tijekom sukoba”, glasi uvod u tekst što ga je nedavni predsjednički kandidat Dejan Kovač napisao s češkim kolegom Štepanom Jurajdom.
Prvi put objavljen je u listopadu 2016. u časopisu Centra za ekonomska istraživanja i poslijediplomski studij - Ekonomski institut u Pragu, “Što je u imenu u ratu”, a nedavno je publiciran u Journal of Popular Economics pod naslovom “Names and behavior in a war”.
Prvi Hrvat
“Uspio sam biti prvi Hrvat koji je publicirao u najjačem znanstvenom žurnalu u population economics u svijetu. Posebno sam ponosan jer su u editorial boardu tog žurnala najveća imena ekonomije poput nobelovca Jamesa J. Heckmana, University of Chicago, što me čini izuzetno ponosnim”, napisao je Kovač na svojoj Facebook stranici. Kada je ovdašnja javnost prvi put saznala za ovo Kovačevo istraživanje (u jesen 2019., ali tada se još radilo o radnom tekstu), izbila je afera, jer su Kovač i Jurajda istraživali rodne listove hrvatskih državljana i imena branitelja Domovinskog rata i iz toga zaključili da je među potonjima bio natprosječan broj ljudi koji se zovu Ante, kao i ustaški poglavnik Pavelić.
Dodatnu uzbunu je izazvao dio u kojem su njih dvojica ustvrdili da ime Ante ima slične konotacije u Hrvatskoj kao Adolf u Njemačkoj, te dodali da “za razliku od imena Adolf u Njemačkoj, ime Ante, kao i imena ostalih vodećih generala i političara, nastavila su se koristiti u Hrvatskoj. Posebno su ponovno stekla popularnost krajem 20. stoljeća, s novim usponom hrvatskih nacionalističkih osjećaja”.
Veterani
U novoj verziji više nema usporedbe s Hitlerom, ali članak se bavi imenom Ante i ostalim “nacionalističkim imenima”, kako piše na barem desetak mjesta u članku. “Broj Anta koji su služili u hrvatskoj vojsci tijekom rata 1991.-1995. iznosio je 8001, što je činilo skupinu od 2,3% veterana hrvatskog imena (1,7% svih veterana). Oko 26% hrvatskih branitelja (21% svih veterana) nosi druga nacionalistička imena. Te dionice sugeriraju prekomjernu zastupljenost nacionalističkih imena među onima koji su služili u ratu”, glasi objašnjenje na početku teksta.
Jedno je sigurno - Kovač i njegov kolega, kroz čitav rad, povlače paralelu na relaciji imena Ante s likom Ante Pavelića i jačanja nacionalizma: “Naši dokazi o nacionalističkom sadržaju imena ‘ustaše’ Ante, zajedno s neprestanim porastom popularnosti nacionalističkih imena tijekom 1970-ih i 1980-ih, možda su bolje usklađeni s alternativnom predodžbom da unutarnji ratovi proizlaze iz gomilanja dugotrajnih osjećaja i sukoba (Fearon i Laitin2003), te da se jačanje nacionalizma u Hrvatskoj povećavalo više od desetljeća prije izbijanja rata”, jedna je od napisanih teza.
Zapovjednici logora
Nije problem isključivo u imenu Ante, s obzirom na to da se u drugom dijelu članka navodi kako “pokazatelj ‘Drugo nacionalističko ime’ odgovara imenima 22 političara i generala koji su primili viteštvo Nezavisne Države Hrvatske (pa su navedeni): Salko Alikadić, Eduard Bunić, Jure Francetić, Franjo Šimić, Ladislav Aleman, Vilko Begić, Rafael Boban, Matija Čanić, Fedor Dragojlov, Milan Desović, Đuro Grujić, Artur Gustović, Slavko Kvaternik, Vladimir Laxa, Vjekoslav Luburić, Franjo Lukač, Josip Metzger, Ivan Perčević, Krunoslav Perčić, Dragutin Rubčić, Adolf Sabljak i Slavko Štancer.
Nadalje, uvrštavamo u ovaj pokazatelj skup od 4 dodatna imena ustaških vođa koji su u Hrvatskoj bili odgovorni za holokaust: ideolozi židovskog pitanja Andrija Artuković i Mile Budak, te zloglasni zapovjednici koncentracijskih logora: Miroslav Filipović i Dinko Šakić”, glasi dio Kovačeva istraživanja. Prilično je sigurno da će spomenuti Kovačev rad opet izazvati reakcije.