Ni trideset i pet godina od proglašenja državne neovisnosti, iako živimo u digitalnom dobu, Hrvatska još uvijek nema Središnji registar državnih nekretnina. Još uvijek je nemoguće na jednom mjestu vidjeti koje sve poslovne i stambene prostore, odmarališta, kampove, planinarske domove, poljoprivredna i građevinska zemljišta država ima u svom vlasništvu, gdje se svaka od njih nalazi, kolika im je površina i tko ih trenutačno koristi. Uz Ministarstvo za državnu imovinu od 2014., postoji i državna tvrtka zadužena za upravljanje državnim nekretninama pod nazivom Državne nekretnine d.o.o.
"Ima li korupcije u trgovačkom društvu Državne nekretnine d.o.o.?" – naziv je tematske sjednice Antikorupcijskog vijeća, tijela kojeg je izabrao Sabor, sastavljenog od pet saborskih zastupnika i šest predstavnika civilnih udruga, održane u četvrtak u Saboru. Sjednicu na navedenu temu inicirala je saborska zastupnica i članica Antikorupcijskog vijeća, Dalija Orešković, a na nju su, uz predstavnike tvrtke Državne nekretnine i nadležnog Bačićeva ministarstva, pozvani i predstavnici Ureda pučke pravobraniteljice, DORH-a, civilnog društva, ali i sadašnja zaposlenica Državnih nekretnina, Maja Đerek, koju je sud vratio na posao u tu državnu tvrtku nakon što joj je uručen nezakoniti otkaz.
Gospođa Đerek nije potpisala predmetni ugovor, a kad je urudžbiran, bila je na bolovanju
Zbog kaznenih prijava koje je po povratku na posao u Državne nekretnine podnijela protiv osam osoba u toj državnoj tvrtki, pučka pravobraniteljica, koja je uz ostalo nadležna i za zaštitu prava zviždača, dala joj je status prijaviteljice nepravilnosti. Premda joj je ugovorom o radu zabranjeno javno istupati o pitanjima vezanima uz poslovanje tvrtke Državne nekretnine, Đerek je na Antikorupcijskom vijeću, doduše tek nakon uvodnih izlaganja direktorice Državnih nekretnina i ostalih, i na vlastitu inicijativu, javno govorila o slučajevima zbog kojih je podnijela kaznene prijave, ali i o dugotrajnim pritiscima kojima je zbog toga izložena od strane uprave te državne tvrtke. Predstavnici DORH-a na sjednicu nisu došli.
Ahmetović: Državne nekretnine pogoduju pojedinim dužnosnicima
Predsjednica Antikorupcijskog vijeća, SDP-ovka Mirela Ahmetović, navela je da nalazi Državne revizije, a i izvješća pučke pravobraniteljice, kontinuirano ukazuju na neracionalno upravljanje državnom imovinom koja pripada svim građanima. Ustvrdila je da, prema izvješću Državne revizije za 2024., ta tvrtka, uz ostalo, upravlja i s 1.057 potpuno praznih državnih stanova, dok su 1.203 stana u procesu utvrđivanja statusa.
Umjesto da velika državna imovina donosi dobit za državnu blagajnu, ona, ustvrdila je Ahmetović, stvara gubitak od 1,52 milijuna eura godišnje samo na ime režija i pričuve koje plaća država. Porazna je, tvrdi, i činjenica da ta državna tvrtka od 2016. nije objavljivala natječaje za najam praznih stanova, čime je izravno kršena Strategija upravljanja državnom imovinom.
Svjedočimo, nastavila je, modelu pogodovanja pojedinim dužnosnicima; postoje dokumentirani slučajevi o kojima su pisali i mediji, da dužnosnici biraju sebi državne stanove veće od onih na koje imaju pravo, da im se dodjeljuju stanovi na temelju krivotvorenih podataka, elitni i na državni trošak uređeni stanovi se plaćaju po simboličnim cijenama najma, dok se stambena kriza običnih ljudi ignorira.
Upitala je zašto se godinama ignoriraju nalazi Državne revizije i nanosi golema šteta proračunu. Istaknula je da je Maja Đerek dobila otkaz nakon što je upozorila na milijunska dugovanja privilegiranih zakupnika koja se nisu naplaćivala, te upitala što će se poduzeti kako bi se osigurala stvarna zaštita zaposlenika koji prijavljuju nepravilnosti. Ahmetović je ustvrdila kako je cilj tematske sjednice doprinijeti unaprjeđenju sustava upravljanja državnim nekretninama kako one ne bi bile servis za političke elite, već da transparentno služe zajednici.
Direktorica Habijanec: nema kriminala u Državnim nekretninama
Direktorica Državnih nekretnina – tvrtke sa 190 zaposlenih, Mirela Habijanec, koja je na čelu te tvrtke već četiri godine, uvjeravala je, međutim, Antikorupcijsko vijeće u sasvim suprotnu sliku. Ustvrdila je kako nema kriminala u Državnim nekretninama jer je USKOK donio rješenje o odbijanju svih kaznenih prijava protiv ukupno osam osoba koje je Maja Đerek podnijela protiv osoba iz uprave i Nadzornog odbora te državne tvrtke.
Ustvrdila je da se u javnosti uporno kreira percepcija o korupciji u tvrtki Državne nekretnine te da su se kaznene prijave koje Đerek podnosi temeljile na "konstrukciji događaja i subjektivnim interpretacijama" događaja. Direktorica te državne tvrtke ustvrdila je da treba razlikovati kreiranu javnu sliku od pravnog konteksta. Rješenje USKOK-a je, ustvrdila je, jedino mjerodavno te dodala: "Kome ćemo vjerovati ako ne USKOK-u." Više je puta ponovila kako Državne nekretnine pod njezinom upravom posluju sve bolje te da tvrtka posluje "zakonito, odgovorno, transparentno i učinkovito".
Maja Đerek, međutim, pred Antikorupcijskim je vijećem ustvrdila kako je netočna tvrdnja direktorice Habijanec da je USKOK odbacio sve njezine kaznene prijave, jer je dio njih preusmjerio na Općinsko državno odvjetništvo, a da se o dvjema novijim kaznenim prijavama USKOK još nije očitovao.
Ustvrdila je da joj USKOK, za razliku od direktorice Državnih nekretnina, nije dostavio obrazloženje rješenja o odbačaju njezinih kaznenih prijava niti joj odobrio uvid u spis, iako je pred istražiteljima USKOK-a o navodima iz svojih prijava svjedočila čak osam sati. Ustvrdila je da je na radnom mjestu izložena žestokim pritiscima, da joj je zabranjen pristup informacijama na koje kao zaposlenica ima pravo te da je prva zaposlenica Državnih nekretnina u čiji je ugovor o radu ugrađena odredba o zabrani javnog istupanja o poslovanju te tvrtke.
Maja Đerek: s Jozom Brkićem sklopili su sedam novih ugovora nakon otpisa golemog duga
Govorila je i o konkretnim slučajevima, uz ostalo i o onom Joze Brkića, brata Milijana Brkića, kojem su Državne nekretnine, kako tvrdi, otpisale više od 200.000 eura duga za zakup državnih poslovnih prostora te da su svi nadležni ignorirali njezine prijedloge da se na vrijeme aktiviraju mehanizmi osiguranja naplate duga, a koje je predlagala od 2019. Ustvrdila je da su nakon otpisa više od 200.000 eura duga Državne nekretnine s Jozom Brkićem sklopile sedam novih ugovora o zakupu državnih nekretnina.
I dok je direktorica Državnih nekretnina, Habijanec, niz tvrdnji Maje Đerek izrečenih pred Antikorupcijskim vijećem osporavala, tvrdnju o sedam novih ugovora sklopljenih s bratom Milijana Brkića nakon otpisa golemih dugova za najam – nije osporavala.
Članica Antikorupcijskog vijeća, Dalija Orešković, ustvrdila je da je slučaj državnih nekretnina ogledni primjer sistemske korupcije u državi. Resursi se, tvrdi, koriste za pogodovanje i materijalnu korist probranim obiteljima bliskim HDZ-u, kao što je slučaj brata Milijana Brkića ili obitelji Radić. Tu je i izostanak reakcije USKOK-a koji je odlučio odbaciti kaznene prijave koje je protiv odgovornih u Državnim nekretninama podnijela Maja Đerek, a obrazloženje o odbačaju dostavio onima koje je trebao procesuirati, dok je Đerek onemogućio uvid u spis.
Više sudionika sjednice ukazalo je na značajan problem u radu USKOK-a – ne postoji mogućnost sudske kontrole uskočkih rješenja o odbačaju kaznenih prijava.
Zamjenica pučke pravobraniteljice, Dijana Kresoja, koja je u toj instituciji zadužena za zaštitu zviždača, upozorila je kako zviždač, u slučajevima kad USKOK odbije njegovu kaznenu prijavu, nema zakonsku mogućnost sam preuzeti kazneni progon i na taj način omogućiti sudu da odluči ima li, ili nema, kaznenog djela. Najavila je da će pučka pravobraniteljica predložiti da se ta pravna praznina popuni i da se zviždaču koji to želi, u slučajevima kad DORH odbaci njegovu kaznenu prijavu, omogući da sam nastavi kazneni progon.
Kresoja je ustvrdila kako je u slučaju Maje Đerek pučka pravobraniteljica, nakon provedenog ispitnog postupka, u lipnju prošle godine utvrdila osvetničko ponašanje poslodavca – tvrtke Državne nekretnine – prema njoj. Vodstvu te tvrtke uputila je opomenu zbog osvetničkog ponašanja nad zviždačicom.
Direktorica Gonga: ovo što imamo je koktel za korupciju
Đerek je, međutim, pred Antikorupcijskim vijećem ustvrdila kako su se od lipnja prošle godine pritisci poslodavca na nju nastavili i da se pojačavaju nakon svake prijave koju podnese. Direktorici Državnih nekretnina i njezinim suradnicima je, međutim, poručila: "Ne nadajte se da ću odustati."
Državna tajnica u Ministarstvu prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Sanja Bošnjak, uvjeravala je Antikorupcijsko vijeće da je u hrvatskim okolnostima, kad je dio nekretnina u vlasništvu države, a dio u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, uspostava jedinstvenog digitaliziranog registra nekretnina kompliciran proces. Ministarstvo, kazala je, ima svoj interni registar u kojem se nalazi 23.000 nekretnina s više od 600 milijuna kvadrata, a ni taj interni registar još nije gotov.
Članica Antikorupcijskog vijeća i direktorica Gonga, Oriana Ivković Novokmet, kazala je kako je sadašnji sustav upravljanja državnom imovinom, koji ima dvije razine – državnu i lokalnu – idealan za međusobno prebacivanje odgovornosti. Uz to, ne postoji središnji registar nekretnina, niti uvid javnosti u njega. "Dakle, ovo što imamo – prebacivanje odgovornosti, uz netransparentnost u evidenciji državnih nekretnina, uz lošu zaštitu zviždača – koktel je za korupciju", kazala je Ivković Novokmet.
Nedopustivo je, ustvrdila je, da Središnji državni registar nekretnina, uspostavljen još 2018., do danas još uvijek nije kompletiran i nije pretraživ. "Ne postoji politička volja da se to riješi", istaknula je i dodala da nitko – ni kućanstvo, ni tvrtka, ni država – ne može upravljati nečim ako ne zna što ima.
