Anušić: Što bi sve bilo da nemamo obrane, bi li onda sve stradalo kao što je stradalo 1991.?

Hrvatska je spremna i ima plan kako dosegnuti ciljani iznos izdvajanja za obranu od pet posto BDP-a, rekao je jučer u Den Haagu potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić s kojim smo razgovarali.

Možete li nam objasniti kako planirate usmjeriti povećana ulaganja u obranu? Gdje će ići 3,5 posto, a gdje preostalih 1,5 posto dogovorenih na razini NATO-a?

- Hrvatska već nekoliko godina intenzivno povećava ulaganja u opremanje i naoružavanje naših oružanih snaga. Ove godine smo dosegnuli 2 posto BDP-a, a do 2035. godine ćemo dosegnuti 3,5 posto plus 1,5 posto. U 3,5 posto je isključivo naoružanje i sva oprema koji su po našim strategijama i planovima potrebni našim oružanim snagama na temelju naše geografske, političke i geostrateške pozicije. Prvenstveno se vodi računa o protuzračnoj obrani, sustavu kibernetičke zaštite i sustavima koji će štititi naše granice.

Govorimo o Hrvatskoj ratnoj mornarici koja će štititi morske granice i o kopnenoj vojsci i sustavima nadzora kopnene granice. To su sustavi radara i protuzračne zaštite. Nabavilo smo Rafale koje ćemo sada opremiti naoružanjem, onim što avioni nose ispod krila. Planiramo i opremanje naše kopnene vojske neborbenim, ali i borbenim vozilima poput tenkova, haubica 155 milimetara, vjerojatno i tenkova Leopard o kojima smo počeli pregovore s njemačkom vladom.

A u što će se 1,5 posto uložiti kad je riječ o infrastrukturi i što se sve tu može uvrstiti pod ulaganja u obranu?

- Tu možemo uvrstiti kompletnu infrastrukturu koja se može koristiti u slučaju bilo kakve sigurnosne ugroze. Dakle, to su zračne luke, riječne luke, morske luke, cestovni i željeznički koridori. Tu su i objekti u kojima će se nalaziti oružane snage, snage civilne zaštite, snage koje će biti angažirane u potrebi bilo kakve ugroze. Govorimo o infrastrukturi koju može koristiti i Civilna zaštita, i Ministarstvo zdravstva, i Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture. Sve ulazi u tih 1,5 posto.

U to ulaze i sustavi civilnog nadzora granice koje će koristiti i policija, opremanje policije, Civilne zaštite, vatrogasaca, opremanje službi za traganje i spašavanje itd. Općenito mislim da ćemo najveći dio sredstava moći utrošiti u koridore koji su na popisu strateških koridora za NATO-ove trupe za mogući razmještaj na istočne pozicije. To su luka u Rijeci koja bi se povezala nizinskom željeznicom, dalje povezivanje zračne luke u Zadru s morskom lukom Zadar, te koridor Vc, koji je također povezni koridor za NATO, kao i koridori prema Mađarskoj. Tu su i ulaganja u vojarne poput one u Belom Manastiru.

PROČITAJTE VIŠE Anušić: Spremni smo doći do 5 posto za obranu, a do kraja godine proizvoditi pola milijuna dronova

Ivan Anušić

Ronald Goršić/Cropix

Bi li Hrvatska povećala ulaganja u obranu da to nije obveza koja proizlazi iz članstva u NATO-u?

- Hrvatska je i bez te obveze počela ulagati u modernizaciju i opremanje Hrvatske vojske. Jer, skoro 20 godina neću reći da je bila zapuštena, ali nije se ulagalo koliko je trebalo, sve do 2017. godine. I okolnosti su bile drugačije nego što su sada i nije bilo većih investicija u oružane snage, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama.

Stvari su se potom počele mijenjati. Vjerojatno ne bismo išli na 5 posto, odnosno na 3,5 plus 1,5 posto, nego bismo se zadržali na 2 posto ili nešto iznad toga. Ali u ovom je trenutku zaključak NATO-a, kojemu mi pripadamo, da treba podići na 3,5 posto plus 1,5 posto i mi kao članica koja želi biti korektna preuzimamo tu obvezu kao i sve druge članice.

Kako reagiraju drugi ministri u Vladi? Hoće li zbog povećanja ulaganja u obranu biti uskraćeni neki drugi sektori poput zdravstva i obrazovanja?

- Hrvatsko gospodarstvo je dovoljno snažno i do ovog trenutka nismo išli ni u prekoračenje dopuštenog deficita u proračunu. Vlastitim sredstvima ispunjavamo obveze koje smo prihvatili u okviru NATO-a, uz sve obveze koje smo preuzeli kupnjom naoružanja koje imamo. Naravno da će se određene stvari morati koordinirati, ali neće pritom stradati ni zdravstvo, ni obrazovanje, ni socijala niti razvojni projekti.

Hrvatska mora naći način kako razvijati svoje gospodarstvo i pritom ispuniti preuzete obveze. Naravno, može se uvijek postaviti i obrnuto pitanje: što bi sve bilo da nemamo obrane, bi li onda sve stradalo kao što je stradalo 1991., kada nismo imali naoružanje i kada smo bili napadnuti i godinama se mučili protiv neprijatelja koji je bio treća ili četvrta snaga u Europi. Što bi bilo sa zdravstvom, obrazovanjem i drugim pitanjima ako ne bismo imali obranu?