Nakon što je otvorila tvrtku, nedugo nakon posjeta javnom bilježniku, inženjerku Ladu Kovjanić u poštanskom je sandučiću dočekala kuverta.
Bila je lijepo adresirana na njezin poslovni subjekt, potpisana i pečatirana, s uplatnicom na kojoj je pisalo da treba uplatiti 100 eura za upis tvrtke u neki poslovni registar.
"Bila mi je dosta zbunjujuća i nisam znala na što se to odnosi, ali onda sam je odlučila detaljno pročitati. Tek sam na kraju, negdje sitnim slovima, pronašla informaciju da zapravo nisam dužna podmiriti taj trošak", priča nam Kovjanić.
Nije na tome stalo - u sljedećih nekoliko dana, prisjeća se, stiglo joj je još sedam uplatnica, sve od različitih tvrtki koje je obavještavaju da za upis u nekakav poslovni registar mora platiti određenu svotu novca, obično između 80 i 120 eura, a kako je u svima pri dnu bilo naznačeno da ta uplata zapravo nije obvezna, Kovjanić je i preostale odlučila ignorirati.
Podaci u registru javni
Shvatila je da je riječ o masovnom zavaravanju koje se događa zbog činjenice da su podaci o novoosnovanim tvrtkama u sudskom registru otvoreni i javno dostupni.
"Dakle, tamo se nalaze svi podaci o novootvorenim i ranije otvorenim tvrtkama, s imenima osnivača, adresama, podacima o početnom kapitalu i svim ostalim podacima potrebnima za upis tvrtke. Shvatila sam kako tvrtke koje šalju ove uplatnice zapravo iz tog sudskog registra povlače podatke i ljudima šalju obavijesti kojima ih nagovaraju da plate neki namet koji zapravo nisu dužni platiti. Međutim, puno ljudi ne pročita obavijest do kraja i plati trošak, a da su pogriješili shvate tek kad im počnu stizati i druge takve uplatnice", pojašnjava nam.
Kad već država nije pronašla nikakav način da stane na kraj ovoj lošoj praksi, sada je to napravila Kovjanić.
Naime, tvrtka koju je registrirala, Axolit Solutions, bavi se razvojem softvera te mobilnih i drugih aplikacija, pa je Kovjanić pomislila da bi mogla razviti posebnu aplikaciju koja bi koristila otvorene podatke iz sudskih registara, s ciljem da vlasnike novootvorenih tvrtki upozori kako nisu dužni plaćati namete za upis u razne vrste poslovnih registara.
Šalje mailove novim tvrtkama
"Ta aplikacija zapravo svaki dan pokupi podatke o tvrtkama koje su osnovane dan ranije, a među tim podacima nalazi se i adresa elektroničke pošte tvrtke na koju aplikacija potom šalje e-mail u kojemu ih obavještava da naknade za upis u registar mogu, ali ne moraju platiti. Nakon slanja obavijesti, podaci o e-mailovima poslovnih subjekata se brišu", pojašnjava nam te dodaje kako joj je za razvoj aplikacije trebalo samo nekoliko dana.
Od 29. prosinca, kad je aplikacija stavljena u pogon, sustav je dosad upozorenja poslao na 258 novoregistriranih poslovnih subjekata, a iako u e-mailu stoji napomena da na njega nije potrebno odgovarati, Kovjanić nam kaže da su joj se javili neki zahvalni korisnici jer su tek zahvaljujući njezinoj obavijesti shvatili da je riječ o naknadi koju nisu dužni plaćati.
"Prema mom mišljenju, problem je u činjenici da te nitko nigdje ne upozori da nisi dužan plaćati ovaj namet. Bilo bi logično da država ili sustav javnih bilježnika, prilikom registracije tvrtke, upozoravaju na ovu pojavu jer, nažalost, mnogi na kraju postanu žrtve i plate nešto što je zapravo osmišljeno kao oblik zavaravanja. Barem da negdje postoje letci s takvom informacijom. Nažalost, ništa takvo dosad nisam pronašla", rekla nam je Kovjanić.
Ministarstvo kaže da nije nadležno
Jutarnji list u nekoliko je navrata pisao o primjerima vlasnika novootvorenih tvrtki koji su zabunom platili naknade za koje se kasnije pokazalo da nisu obvezne, a tom smo prilikom kontaktirali i Ministarstvo gospodarstva kako bismo ih upitali imaju li namjeru na neki način stati na kraj ovoj nepoštenoj praksi.
Nažalost, oni su zaključili da nemaju nikakvu ingerenciju te da su za uplatu krivi isključivo vlasnici tvrtki.
"Ministarstvo ni na koji način ne može i ne smije utjecati na kretanja na tržištu u smislu ponude i pružanja određenih marketinških usluga, na koji način i po kojoj cijeni, jer u konačnici tržište to samo regulira, a na svakom je subjektu donošenje procjene o prihvatljivosti bilo koje komercijalne ponude, kao i procjena interesa i potrebe za konzumiranje ponuđenih usluga. Uobičajeno, uplatnicu prati dopis u kojem se poziva na upis u neki poslovni registar uz naznaku da se radi o ponudi koja nije obvezujuće naravi te adresat nikako ne može biti doveden u zabludu oko uspostave bilo kakve obveze po njega ili trpljenja kakve štetne posljedice", stoji u njihovu obrazloženju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....