Neki imaju licencu za rad, neki nemaju. Neki će raditi pod nadzorom, neki će biti pripravnici. Plaća? Pripravnicima bruto 6350, a onima koji će raditi “pod nadzorom” i s licencom za samostalni rad 9449 kuna!
Riječ je o mladim liječnicima koji su proteklih mjeseci završili studij medicine po istom programu i pod “palicom” istih profesora, a razlika je jedino u tome što su neki upisali fakultet 2013., a neki prije te godine. Zahvaljujući zakonskom kaosu, o datumu upisa sada im ovisi jesu li “sposobni za samostalni rad” ili prvo trebaju biti pripravnici, a o tome pak ovisi kolika će im biti plaća - hoće li biti niža, pripravnička, ili puna, sukladno propisima.
Dobili licence
Prema podacima Hrvatske liječničke komore, u srpnju ove godine licencu za samostalni rad dobila su 402 mlada liječnika koji nemaju nikakvog liječničkog iskustva, ali bi, prema zakonu, mogli samostalno raditi: oni sami kažu da se ne osjećaju sposobnima za preuzimanje takve odgovornosti jer ih studij za to nije pripremio pa će se većina ipak odlučiti za tu opciju.
Međutim, zbog pravila EU liječnici više nisu obvezni odraditi pripravnički staž. Ulazak Hrvatske u EU odlučio je tko od mladih liječnika nakon završenog studija odmah dobiva licencu za samostalni rad, a tko za nju mora odraditi staž, a ne njihova stvarna liječnička sposobnost. Na tu noćnu moru ukazivali su dok su još bili studenti jer nadležni nisu odradili posao na vrijeme nego su ih bacili u nesigurnost i nejednakost, a kraj se ne nazire. Na sve to nadležni ministar odmahuje rukom i tvrdi “da je sve to samo igra riječi i da prijepora zapravo nema”. No, “teren” govori drukčije jer je dio pitanja i dalje bez odgovora.
Nakon odluke Upravnog vijeće HZZO-a dio mladih liječnika konačno će krenuti raditi “pod nadzorom”, a dio - oni koji su fakultet upisali 2012. ili ranije - dobio je pripravnički staž. Uskoro bi 288 mladih liječnika trebalo početi svoj tzv. rad pod nadzorom, a još 85 liječnika radit će kao pripravnici u ambulantama primarne zdravstvene zaštite ili bolnicama. Rezultat je to završenog natječaja koji je HZZO raspisao prije dva mjeseca, a kojim se omogućava da mladi liječnici krenu s “praksom ako to žele”.
Nakon natječaja, ostalo je 228 zdravstvenih ustanova u kojima još ima nepopunjenih mjesta, odnosno za njih nije bilo zainteresiranih liječnika. Sada slijedi sklapanje ugovora između ustanova u kojima će raditi mladi liječnici i odabranih liječnika, a potom će HZZO sklopiti ugovore o financiranju s bolnicama, odnosno ordinacijama PZZ-a jer Zavod mora platiti te troškove.
Najveće nezadovoljstvo među mladim liječnicima sigurno će izazvati činjenica da će im se unatoč identičnim radnim sposobnostima plaće bitno razlikovati. Naime, HZZO mora odrediti primanja onih čije će plaće financirati na temelju zakona i pravilnika. To znači da će plaće liječnika s licencom biti obračunate po koeficijentu 1,65, a pripravnika po koeficijentu 1,15. U kunama to znači da bi plaća mladog liječnika koji ima licencu, radi u Zagrebu i nema djece trebala biti 6495 kuna, a pripravnika u istoj ustanovi - 4717 kuna.
Premda je činjenica da je “sve po zakonu”, zapravo je riječ o apsurdu jer su znanje i sposobnosti ove dvije kategorije liječnika identični, a razlikuje ih samo to kad su upisali studij, što im daje ili uskraćuje licencu koja je i temelj za razliku u plaći. Osim u plaći, njihova nejednakost vidljiva je i u tome što liječnici “s licencom” mogu odmah na specijalizaciju pa objektivno istu plaću mogu dobiti i po toj osnovi, a oni kojima je propisano pet mjeseci staža moraju imati dokaz da su ga i odradili žele li postati specijalizanti.
Rad pod nadzorom
Mladi liječnici kažu da je prijeporno i to mogu li ili ne mogu prekinuti rad pod nadzorom ako tijekom tog perioda dobiju specijalizaciju. Da je i takav scenarij moguć, potvrđuje ono što se događalo tijekom dva mjeseca od raspisanog natječaja HZZO-a. Naime, od 312 zahtjeva liječnika za financiranje rada pod nadzorom, njih 33 nije ušlo u tzv. prijedlog liste prvenstva, odnosno nisu “prošli” u svom prvom odabiru ordinacije ili bolnice u kojoj žele raditi, a u međuvremenu je tzv. alternativna opcija bila popunjena. Oni se imaju pravo ponovno javiti na drugi natječaj koji će se raspisati, ali dogodilo se i to da je u međuvremenu troje liječnika odustalo od natječaja jer su dobili - specijalizaciju!
Naime, u natječaju je HZZO odredio i neke kriterije prioriteta za odabir budućeg mjesta rada. Primjerice, mladi je liječnik mogao odabrati ustanovu u kojoj želi raditi, ali i alternativu ako u prvoj ne prođe. Ako je bilo više kandidata za jednu bolnicu ili dom zdravlja, u HZZO-u su napravili odabir na temelju ranije određenih kriterija. To znači da se utvrđivalo kad je liječnik diplomirao, koliko je dugo studirao, kakav mu je bio prosjek ocjena, a prednost su imali i oni s invaliditetom ili braniteljskim statusom roditelja.
Očito, ova odluka HZZO-a o izboru liječnika za rad pod nadzorom, kao i ona o izboru pripravnika tek je dio odrađenog posla kad je riječ o brizi za mlade liječnike premda je objektivno sve trebalo biti riješeno davno prije nego što su završili studij. Naime, vremena je bilo - čak šest godina.