BRIEFING: VINKO UHLIK

Arhitekt koji je osmislio Novi Zagreb: ‘Danas više nemamo urbanizam. S puno novca možeš kuću sagraditi doslovce na cesti‘

Izgubiti Sljeme kao šumu i izvor kisika je smrt za najviše pet godina. Sve je stihija, kaže arhitekt, urbanist i slikar Vinko Uhlik

Vinko Uhlik

Arhitekt, urbanist i slikar Vinko Uhlik, koji je od 60-ih do 80-ih godina prošloga stoljeća urbanistički i arhitektonski osmislio novozagrebačka naselja Zapruđe, Utrinu, Siget i Središće, nedavno je u dobi od 90 godina dobio Nagradu Grada Zagreba koja mu, kaže, puno znači.

U "Briefingu" se za početak prisjetio gradnje Novog Zagreba.

Cijelu emisiju Briefing donosimo na samom kraju ovoga članka.

"Bio to vrlo ozbiljan društveni projekt. Bio je raspisan natječaj za urbanističko rješenje kojeg smo se morali držati da bismo dobili disciplinu prvenstveno što se tiče razmaka između zgrada kao i internog prometa koji ne ugrožava život u naseljima koja su dobro priključena na glavne gradske prometnice. Iako nisam bio genijalac, nego početnik, bilo mi je lako projektirati jer smo radili u skladu s francuskom školom koja je započela s Le Corbusierom, a koju je prihvatila cijela Europa pa i bivša Jugoslavija", govori Uhlik.

Brojni arhitekti na natječaj su poslali svoje radove, a on je dobio prvu nagradu. Prvo su gradili Zapruđe, pa Utrine, potom Siget i na kraju Središće.

"Gledao sam kako su se u Parizu u to vrijeme gradili socijalni stanovi. Mi smo bili bolji od njih. Mog kolegu država je poslala u Moskvu da izvidi tamošnja naselja. Kod njih stanovi nemaju toliko sunca. Nije nama Rusija bila uzor, nego smo bili dio europskog projekta obnove stambenih zgrada nakon Drugog svjetskog rata. Novi Zagreb smo gradili na mjestu nekadašnjih poljoprivrednih površina i divljih šuma", govori Uhlik napominjući kako je posao izgradnje Zapruđa povjeren Jugomontu, jedinoj tvrtki koja je garantirala da će u roku od tri godine sagraditi naselje za 3300 ljudi.

On osobno nije projektirao tzv. limenke u Zapruđu koje su danas u prilično lošem stanju. Objašnjava kako je plan bio da se vanjske membrane stanova u tim zgradama mijenjaju svakih 25 godina, no Jugomont je ubrzo propao.

"Pozvao sam stanare i ponudio sam im da nađu drugu tvrtku koja će mijenjati te membrane, no oni su odlučili da će se sami brinuti o svojim stanovima. Neke su u međuvremenu lijepo obnovljene, ali neke nisu. Nisam zadovoljan kako danas izgleda Zapruđe, ali je Novi Zagreb u cjelini jako dobar. Nitko u to vrijeme nije mogao biti tako dalekovidan da može predvidjeti da će se toliko drastično povećati broj automobila", govori Uhlik koji stanuje u zgradi u Središću koju je sam projektirao i jako je zadovoljan jer je jako solidno sagrađena, no da može birati, stanovao bi, otkriva, u skromnijoj kući na području Maksimira jer je djetinjstvo proveo na Laščinskoj cesti.

Ne ljuti ga kad arhitekturu 60-ih i 70-ih godina nazivaju socrealističkom.

"Danas živimo u društvu koje nije homogeno, nego je individualizirano do krajnjih granica - politički, stručno i trgovački. Svatko radi što hoće i kako voli i nastoji svoj rad unovčiti. Nemamo više sistem građenja. Više nema Tempa, Industrogradnje, Tehnogradnje ni drugih velikih građevinskih tvrtki. Promijenila su se vremena. Ako imaš poznanstva, možeš doslovno kuću graditi na cesti. Mi danas više nemamo urbanizam. Imamo Urbanistički zavod koji je dozvolio da se zgrade grade do pola Medvednice. Oni ne misle o vrijednosti Sljemena za Zagreb i Zagrepčane. Izgubiti Sljeme kao šumu i izvor kisika je smrt za najviše pet godina. Sve je stihija.

S puno novca možeš što hoćeš. Za to nitko nije kriv. Tako je i u svijetu. Stari kapitalizam je jako umoran bez novih humanih ideja. Cijela Europa bezobrazno gleda kako jedan narod umire i ratuje s Rusijom. Ukrajincima samo daju oružje da još više stradaju. Milan Bandić bio je eksponent ovih svinjarija, politička figura iza koje su svi radili što hoće. Poznajem sadašnjeg gradonačelnika Tomislava Tomaševića. Osobno mi je jako simpatičan, mislim da je vrlo pošten i radišan, ali on je potpuno nemoćan jer nema novca, odnosno ima tri puta manje novca od bivšeg gradonačelnika", govori Uhlik koji se slaže da će se život Zagreba sve više seliti prema jugu, u Novi Zagreb, ali i dalje sve do obilaznice i današnjeg Ranžirnog kolodvora na čijem bi mjestu, smatra on, trebalo sagraditi moderan željeznički kolodvor jer je postojeći Glavni kolodvor sramota za veliki grad.

Zrinjevac je, kaže on, remek-djelo. Ni Beč nema ništa ravno njemu. Podržava ideju da se ispred Glavnog kolodvora zabrani automobilski promet i da se šire pješačke zone. Prema njegovom mišljenju, današnji prostor Velesajma trebao bi biti novi centar južnog dijela Zagreba s brojnim poslovnim, kulturnim, društvenim i trgovačkim sadržajima. Neke paviljone trebalo bi obnoviti i sagraditi veliku podzemnu garažu. Prednji dio Velesajma, uključujući i današnje veliko parkiralište između Inine zgrade i Hipodroma, treba osmisliti da izgleda velegradski, primjerice urediti veliki trg.

Zagrebu, kaže, nedostaju barem dvije velike prometnice koje će voditi iz sjevernog u južni dio grada uključujući i dva mosta preko Save koji bi trebali biti što niži i širi, s platformama za pješake. Uz Savu, kaže, svakako treba sačuvati zeleni pojas, a u ostalim dijelovima grada saditi što više drveća i uređivati parkove i zelene površine kako nam u budućnosti ne bi nedostajalo kisika.

Pogledajte emisiju Briefing:

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. lipanj 2022 14:57