Nenad Bakić, matematičar – poduzetnik – investitor, jedan je od najaktivnijih sudionika javne rasprave o pandemiji.
Gorljivi protivnik tvrdog lockdowna kao epidemiološkog modusa operandi dnevno troši vrlo značajni dio vremena na analize i komunikaciju putem društvenih mreža kako bi epidemiološku politiku usmjerio u onom smjeru za koji on i njegovi istomišljenici procjenjuju da je ispravan.
Ono što ostaje kao činjenica jest da njegovi neistomišljenici sigurno ne troše ni približan broj radnih sati na matematičke projekcije i produkciju sadržaja u kojima pokušava usmjeriti javnu raspravu. Kako bi producirao taj sadržaj, mora pratiti pomalo nevjerojatan broj izvora informacija. Širenje delta soja i nove razmirice oko nastavka epidemioloških mjera stoga su pravi trenutak za intervju. Koji su Bakićevi (kontra)argumetni?
Iz nekog razloga pojedinci na društvenim mrežama vas i znanstvenika Gordana Lauca, s kojim ste pokrenuli stranicu PandemijskiRealizam.net, svrstavaju među antivaksere. Lauc je više puta javno pozivao na cijepljenje, pa se teze o njegovu antivakserstvu čine bizarnima, ali kakav je točno vaš stav o cjepivima za covid-19. Znamo da ste nedavno među prvim upozoravali kako je Hrvatska cijepila premalo starih, ali što mislite treba li cijepljenje biti obavezno? Treba li biti obavezno samo za određene skupine? Smatrate li da je u redu početi cijepiti djecu, kao što su počeli u Izraelu, a najavljuje američki predsjednik Biden?
- Napadi su koordinirani kao 'topovska priprema' za traženje strogih mjera kad nam preko ljeta zbog delta varijante, kao i svima, porastu slučajevi. A i zato jer je u državi potpuno prevladao pristup koji smo Lauc i ja zagovarali, iako je u biti tako još od studenoga – od jeseni imamo najblaže mjere u EU uz puno manje umrlih od usporedivih zemalja. G. Lauc je pak prvi bio veliki promotor cijepljenja. Sada, kao i ja, zastupa cijepljenje kao izlaz iz pandemije, ali u skladu s novim i nespornim znanstvenim saznanjima: da se epidemija širi i kroz cijepljene, te da cijepljenjem prvenstveno štitimo sebe, a ne druge. To su teze koje zastupaju i premijer i predsjednik.
Stoga već neko vrijeme zastupamo tezu da je daleko veći prioritet cijepiti rizične, prvenstveno starije za koje je smrtnost od covida i nekoliko stotina puta veća nego za mlade, nego ganjati imaginarne postotke cijepljenja preko djece, za koje bolest skoro da i nije opasna. Nažalost, upravo u cijepljenju starijih su operativno podbacili upravo neki koji zagovaraju cijepljenje djece, možda zato da bi na lakši način dosegli 'postotke'. Neke računice vodećih svjetskih znanstvenika pokazuju da je moguće da se i sa 100% cijepljenih ne može zaustaviti širenje epidemija, a u svakom slučaju da će ovaj virus postati endemski – stalno prisutan, kao i drugi koronavirusi.
Vjerujete li da je moguće u kratkom roku potpuno normalizirati život čak i ako zaraza jenja? Američki psihijatar dr. Bergman skovao je termin "pećinski sindrom" kad je shvatio da ima više pacijenata koji se toliko boje da će nastaviti nositi maske svugdje iako su dva puta cijepljeni. Uz to, nekoliko je velikih nacionalnih i internacionalnih istraživanja pokazalo kako oko polovina cijepljenih namjerava nastaviti sa socijalnim distanciranjem i nošenjem maski. Je li logično očekivati da tako veliki udio ljudi počne kontrolirati ogromni strah? Govori im se da cjepiva štite od hospitalizacije i smrti, a ipak ne žele "staro normalno"?
- Čudili smo se kako su u povijesti neki totalitarni pokreti i u tada najnaprednijim zemljama uzeli maha, čak i kad su ih vodili patetični likovi. Ali sada je svima jasno da se snažnim medijskim pritiskom i manipulacijom velik broj ljudi, iako nikad svi, može uvjeriti u bilo što, pri čemu je strah najjači alat. Kako je u svijetu i kod nas, nažalost, bilo puno umrlih, taj strah je bio realan i opipljiv. No, bio je i multipliciran ne uvijek objektivnim medijskim izvještavanjem, ali i otvorenom propagandom. Sjetimo se samo navodnog padanja žrtava po ulicama – takve i slične stvari oblikovale su našu podsvijest.
Vjerujem ipak da su zapadne demokracije tako jake da će ljudi uskoro iskontrolirati taj strah i vratiti se starom normalnom. Pogledajmo samo turiste iz Njemačke, od kojih neki dođu na Jadran u strahu i noseći zaštitne maske, ali se vrlo brzo opuste. Naročito je zanimljiva situacija u Ujedinjenoj Kraljevini, gdje horde ljudi navaljuju u klubove i na putovanja – kao da je pandemija iza nas, iako su imali jedne od najstrožih mjera na svijetu.
Među prvima ste upozoravali na to da Britanci zapravo raznose delta soj po mediteranskim turističkim zemljama. Jeste li za to da se Britance, jer nismo cijepili dovoljno starih, jednostavno ne pušta u Hrvatsku ili je za takvu odluku već prekasno?
- Epidemija u UK bukti, s 20-30 puta većim intenzitetom nego kod nas, a teško se oteti dojmu da oni idu na namjerno zaraživanje mladih jer su naglo iz strogog lockdowna napustili sve mjere, pri čemu u medijima dominiraju slike s masovnih druženja u klubovima i drugim zatvorenim prostorima, što je najbolji recept za najbrže širenje epidemije - virus se širi uglavnom aerosolom. Za sada se pokazuje da je varijanta delta manje opasna, a i da cijepljenje nakon zaraze djeluje bolje. Možda pripremaju teren za jesen, a u svakom slučaju smrtnost im je sada značajno manja nego prije.
Bilo kako bilo, delta se širi jako brzo – bilo zbog veće zaraznosti ili zaobilaženja prethodnog imuniteta od zaraze ili cijepljenja – i praktički svuda u Europi epidemija brzo raste, a pogotovo u zemljama koje su masovno pohodili turisti iz UK. Mi smo pak jako ograničeni percepcijom vodećih EU zemalja o nama, pa i birokratskim kriterijima ECDC – famozne karte sa zelenim, narančastim i crvenim bojama.
Tako da ako nam se epidemija razmaše prije nego EU formalno shvati – a realno je to svima već jasno – da treba prestati brojati 'slučajeve', čak i ako taj porast ne dovede do veće smrtnosti, turizam bi mogao jako patiti. Stoga smatram da je mudro regulirati ulaske državljana zemalja s velikom incidencijom kako bismo smanjili 'uvoz' delte.
Imate matematički model za epidemiološka predviđanja. Očekujete li zbog delta soja novu eksploziju slučajeva u Hrvatskoj? Bojite li se da bi delta u Hrvatskoj mogla izazvati i značajni rast smrti?
- U svakom slučaju očekujem i daljnji rast epidemije i kod nas, te mogući ulazak na crvene liste ECDC za Jadransku Hrvatsku, ali ne očekujem razmjeran porast smrtnosti iz više razloga: velikog broja već zaraženih i cijepljenih, koji se mogu zaraziti ali su uglavnom zaštićeni od težih oblika, značajno blažih simptome bolesti ljeti, te moguću manju letalnost varijante delta.
Zadnji model sam objavio još krajem lipnja koji je predvidio upravo ovakav razvoj – iako se u svijetu modeli uobičajeno ažuriraju svakih sedam dana, on i dalje skoro pa savršeno prati tijek epidemije, pa predlažem da ga pogledate na stranici PandemijskiRealizam.net koju održavamo Lauc i ja. Ondje se može naći i pregled povijesti epidemije koji je ključan za razumijevanje konteksta svega što se sada događa, kao i ažurne podatke o incidencijama i tako dalje.
Prije nekoliko dana objavili ste grafikon u kojem je krivulja neto ulazaka gostiju od početka srpnja premašivala posjete iz rekordne 2019. godine? Koliko je prema vašem mišljenju sezona 2021. zapravo dobra? Sigurno znate kako trenutačno financijski prolazi najveća hrvatska turistička kompanija, Valamar, u kojoj ste jedan od najvažnijih dioničara?
- U danim okolnostima je odlična, a naravno sad sve ovisi o tome što će se dogoditi ako uskoro dođemo na crvenu listu ECDC. To je birokratska, i krajnje nepravedna lista – primjerice, u narančastoj zoni možete ostati sve do 200 slučajeva na 100.000 u 14 dana, a naša je Jadranska Hrvatska sada na oko 80, ako imate mali udjel pozitivnih testova.
Kako se sve većim brojem testova ne nalazi veći broj slučajeva, taj postotak ovisi samo o tome koliko neka država troši na skupe i često nepotrebne PCR testove, a industrija testova je postala jedna od većih u svijetu, i iznimno profitabilna. Ipak, najviše ovisi o Njemačkoj, koja ima neke svoje kriterije, kao i interese da turisti uglavnom ostanu doma, ali to moraju pažljivo balansirati sa željom svojih građana da ipak ove godine dobiju svoj dio Mediterana.
Nadam se da će nam incidencije ostati dovoljno niske za njih do kraja ljeta. Nažalost, prošli su dani kad sam bio jedan od značajnijih dioničara Valamara, a i da jesam, ne bih imao uvid u tekuće podatke do objave na burzi. No, po svemu sudeći mora im ići daleko bolje nego prošle, pogotovo s obzirom na sjajnu turističku situaciju u Istri. Drago mi je da ste me podsjetili na Valamar, je smo ondje dioničarskim aktivizmom uspjeli zaštiti imovinu malih hrvatskih dioničara među kojima je bilo i oko 10.000 stradalnika Domovinskoga rata, pa je on tako u velikoj mjeri ostao i hrvatska kompanija.
Vi ste matematičar i poduzetnik pa vaši neistomišljenici na društvenim mrežama i medijima izlaze s tezom da se kao laik prehrabro upuštate u obračune sa znanstvenicima. Vrlo oštro ste napadali Rudana, Đikića, Štagljara, Lenharda, Kolarića… pri čemu ste na svom Facebooku dobili ogromnu podršku tzv. prijatelja. Kako komentirate optužbe da ne znate dovoljno, ali ipak ulazite u sukobe? I koliko vaš rad u savezu s Gordanom Laucom utječe na odluke epidemiološkog stožera?
- Facebook je najutjecajnija medijska platforma, gledano direktno i indirektno, u Hrvatskoj. Iako društvene mreže unose i kaos, da nije bilo njega, prevladala bi kod nas 'jedna istina' znanstvenika, potpisnika famoznog apela s početka prosinca, i završili bismo u teškom lockdownu, na što povijest ne bi gledala blagonaklono.
U Hrvatskoj smo imali paradoksalnu situaciju da su se znanstvenici iz dijaspore, koji uvijek imaju potrebu baš nama prezentirati svoje nevjerojatne uspjehe, kao što su otkrića lijekova za rak ili Ahilove pete koronavirusa, upustili u nečuveni aktivizam, žestoko agitirajući za nametanje 'najoštrijih mogućih mjera', pa čak i oni koji to nikako nisu smjeli raditi jer su bili savjetnici Vlade.
Sjećamo se svi Apela, ali malo tko je tada primijetio – jer je većina ljudi bila u epidemijskom šoku – da je među 26 potpisnika Apela koji su zahtijevali najstrože epidemiološke mjere bilo samo 2 epidemiologa.
Ali radi se redom o respektabilnim stručnjacima koji su se dokazivali u inozemstvu…
- Svaka čast mikrobiolozima i virolozima, ali kao što za karcinom ne idete dermatologu iako su obojica 'liječnici', tako i virolog nije automatski kvalificiran za epidemiologiju, koja je pak 90% matematika. Začuđuje onda takav aktivizam, pogotovo jer svi zajedno nisu svih ovih osamnaest mjeseci dali baš nikakve analize, a o epidemiološkom modelu da i ne govorimo, kojima bi poduprli svoje stavove – osim nekih, recimo to otvoreno, otužnih pokušaja.
Začuđuje da nisu čak ni odvojili malo slobodnog vremena za ono što je elementarna pismenost, publikacija i izračun ključnih podataka, što g. Lauc i ja radimo na Facebooku i našoj stranici PandemijskiRealizam.net, pa čak ni oni koji su na plaći Republike Hrvatske. A upravo bi to trebalo biti jedino oružje znanstvenika. Da su makar iščitavali podatke, pa i bez analiza, ne bi potpisali sramotni apel kojim traže najoštrije mjere za suzbijanje epidemije nakon što je ona već počela padati.
Vi ste otišli u potpuno drugom smjeru? Posljedica svađe?
- Mi smo smatrali da je nužno popuniti tu prazninu, da je to važno javno dobro, i naše analize su postale dominantne, pa čak i da nisu jako dobre, a čini se da jesu, jedine su. Podsjećam da su čak i gospoda Lauc i Primorac o svom trošku napravili i značajno serološko istraživanje, koje je dalo točno iste rezultate kao i kasnije službeno, koje bismo imali tko zna kad da nije bilo njihova. Kasnije smo došli na novu razinu kiča kad su strani znanstvenici počeli na anonimnim difamacijskim stranicama rugati 'grafikonima', pokazujući svoju nemoć.
Tako da ne čudi da su naši profili jako posjećeni i utjecajni. Ispostavilo se da se politika Vlade u velikoj mjeri podudara s našim konceptom Pandemijskog realizma, tj. 'centrizma' koji je protiv svakog ekstrema, a vidimo da se sada i većina svijeta okreće upravo u tom smjeru. Uz možda i najslabije u EU, ali fokusirane i korisne mjere smo imali bolji epidemijski rezultat od svih usporedivih zemalja, a nismo psihički, zdravstveno i gospodarski zatukli vlastiti narod.
Vjerujem da su naše analize bile korisne, a Vladi sigurno nije bilo lako oduprijeti se pritisku izvana i ovom nečuvenom aktivizmu iznutra. Zamislite koliko bi skučeniji bio informacijski prostor o pandemiji u Hrvatskoj bez naših analiza.