Duboka kriza s kojom se Hrvatska suočava doslovno je poharala javne bilježnike. Branša za koju se još do prije nekoliko godina vjerovalo da donosi siguran kruh, i to bez motike, sada ima višak ljudi, bilježi sve manje posla, a mnogi bilježnici, posebno oni u malim mjestima, klijente broje na prste jedne ruke. Veći opseg posla bilježnici evidentiraju jedino u ovršnim postupcima gdje izdaju vjerodostojne isprave.
Ostavine bez promjena
U zadnjih pet godina broj ovršnih predmeta narastao im je za čak 18 posto. Govoreći u brojkama, to znači da su 2010. javni bilježnici zaprimili 558.124 ovrhe, a lani ih je bilo 660.599. No, s porastom broja ovrha ne raste i broj prigovora na njih. Godine 2010. bilo je 37.148 prigovora, a prošle godine njih 40.928, što bi moglo značiti da su ljudi toliko očajni da se više i ne žale kada im sve ode na bubanj, ili su tijela koja provode ovrhe postala efikasnija pa se naprosto ne isplati prigovarati. Ostavine koje su jedan od relativno novijih javnobilježničkih zaduženja nisu doživjele bitne promjene. Njih je prije pet godina bilo 57.417, a 2014. godine 56.063.
Odricanja nasljednika
- Evidentno je da se na godišnjoj razini otprilike održava ista razina ostavinskih predmeta. No, treba uzeti u obzir da zbog dugogodišnje krize pada vrijednost ostavinske imovine preminulih te je sve veći broj odricanja nasljednika od nasljedstva zbog prezaduženosti ostavitelja - kaže Lucija Popov, predsjednica Javnobilježničke komore. No, ono što je “pravi” posao koji bilježnicima donosi prihode u velikom je padu. Upisnik za ovjere i potvrde, a to su ovjere ugovora (solemnizacije), ovjere potpisa, solemnizacije zadužnica, ovjere preslika i slično u prošlih je pet godina zabilježio pad za 20 posto. Prije pet godina bilježnici su imali 3,3 milijuna takvih predmeta, a lani samo 2,65 milijuna. U istome postotku pali su i predmeti iz općeg poslovnog upisnika, a to su sastavljanja javnobilježničkih akata, tj.raznih ugovora, potvrda, zapisnika. Takvih je poslova prije pet godina bilo 97.758, a 2014. tek 76.575. Što te brojke znače za bilježničke prihode jasno je već iz površnog pogleda na tarife.
Visina pristojbe
Za izdavanje ovršne isprave ako je ovrha do 1000 kuna bilježnik će naplatiti 60 kuna. Ako je vrijednost ovrhe do 3000 kuna, naplatit će pristojbu od 80, ako je 6000 kuna, onda je pristojba 160 kuna itd. No, ako sastavi ugovor o poslu čija vrijednost ne iznosi ni 60.000 eura, to će naplatiti od 3000 kuna i više bez obzira na to što će u velikoj većini slučajeva popuniti uobičajenu šprancu.
‘Treba smanjiti broj ureda i uvesti kontrolu rada’
Javni bilježnici rade po zakonu donesenom početkom devedesetih, a on do danas nije doživio bitnije promjene. Predsjednica njihove Komore, Lucija Popov slaže se da propise treba modernizirati, ali nikada ne bi potpisala većinu ideja koje se rađaju u Ministarstvu pravosuđa. Budući da se do kraja mandata ove Vlade neće dirati u javne bilježnike, u resornom ministarstvu o bilježnicima se razgova samo neslužbeno. No, saznajemo da bi ekipa ministra Orsata Miljenića rado redefinirala način izbora javnih bilježnika i smanjila utjecaj Komore jer se smatra da se ova služba pretvara u obiteljski biznis. Nadalje, s obzirom na perspektivu u kojoj će se širiti opseg javnobilježničkih dužnosti, razmišlja se uvesti svojevrsna kontrola njihova rada, odnosno drugi stupanj kojemu bi se podnosili prigovori. Pored toga, kako se mijenja mreža sudova, pri čemu se manji ukidaju, a suci koncentriraju u većim mjestima, morat će se redefinirati i mreža javnobilježničkih ureda. U nekim sredinama više neće imati što raditi, dok će ih u drugima biti premalo. Lucija Popov redom odbacuje zamisli iz Ministarstva pravosuđa. Kaže da nema potrebe za drugostupanjskom kontrolom notara jer nezadovoljne stranke ionako mogu potražiti zaštitu na sudu. Kada je riječ o regrutiranju javnih bilježnika i ona je za određene korekcije, ali tako da se prednost daje ljudima koji su još kao pripravnici započeli raditi kod njih. A što se posla tiče, L. Popov bi ga proširila na izradu više akata vezanih za promet nekretnina te više nadležnosti iz područja obiteljskog prava - konkretno sklapanja ugovora o dosmrtnom i doživotnom uzdržavanju.