Kako će na kraju izgledati porezna reforma koju je predstavio ministar financija Zdravko Marić, tek će se vidjeti jer konačnu riječ o tome želi imati Most. Najprije Tomislav Panenić, a potom i sam Božo Petrov rekli su da usuglašavanje još traje i da će tek izaći s konačnim prijedlogom.
Prva nekretnina
Prve reakcije upućuju na to da se najviše pogođenima osjećaju ugostitelji, koji više neće plaćati PDV na svoje usluge od 13 posto, nego će se oporezivati po stopi od 25 posto. Predsjednik Ceha ugostitelja Nenad Šepak, primjerice, izjavio je da se time ugrožava 30.000 ugostitelja i 100.000 zaposlenih te očekuje da će Vlada odustati od svojeg prijedloga. Među gubitnike se svrstavaju i siromašni građani, kao i pojedini proizvođači, zbog izglednog poskupljenja proizvoda koji će se, umjesto po stopi od šest posto već iduće godine ili najkasnije 2018., početi oporezivati po višoj stopi, najprije od 13, a onda od 12 posto.
Također, kupci prve nekretnine više neće biti oslobođeni plaćanja porezna na promet nekretninama koji se smanjuje sa 5 na 4 posto, a čini se da nije baš sretan ni dio građana koji primaju drugi dohodak jer će ubuduće biti obuhvaćeni plaćanjem doprinosa. Svi oni koji imaju ugovor o djelu, ostvaruju honorare i razne naknade morat će plaćat stope doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje upola manje od standardnih, od 10 i 7,5 posto.
Usuglašavanje
Željko Lovrinčević, jedan od aktivnijih sudionika izrade porezne reforme, očekuje glasno lobiranje nezadovoljnika i sada je ključno u kojoj će mjeri ministar Zdravko Marić dopustiti “bušenje” prijedloga. U načelu, prije nego što se prijedlog pojavi, u koalicijskim je vladama uobičajeno da se partneri o njemu usuglase. Međutim, kako su hrvatske okolnosti specifične, usuglašavanje traje dugo, a vremena nema puno, ako se želi da implementacija počne već iduće godine, Ministarstvo financija na kraju se odlučilo u javnu raspravu pustiti vlastiti prijedlog.
- Ako prijedlozi u javnoj raspravi ne narušavaju ciljeve koji se žele postići, nema razloga zašto ih ministar ne bi prihvatio. Međutim, ako oni dovode u pitanje cijeli paket, mislim da treba čvrsto stati u obranu prijedloga reforme - smatra Danijel Nestić iz Ekonomskog instituta. Sada je ključno pitanje gdje je taj prostor u kojem su izmjene moguće, a da se ne ugroze proklamirani ciljevi poput pojednostavljivanja sustava, jednakosti, poticanja konkurentnosti i rasta gospodarstva.
U načelu, kako napominje Nestić, uvijek je lakše prodati cijeli paket u kojem nije do kraja jasno koliko pojedinac dobiva, a koliko gubi, nego pojedinu mjeru. Ono što ministar u ovom trenutku prodaje zapravo je porezno rasterećenje gospodarstva i građana, a u trenutku kada se gospodarstvo oporavlja, time želi spriječiti pritisak na povećanje rashoda.
Pekarski biznis
Moguće je da je sam ministar, namjerno ili ne, otvorio prostor za udarce time što je, primjerice, odlučio da se za neke proizvode stopa PDV-a poveća već iduće godine, a za druge 2018. Tako je odmah počelo mahanje poskupljenjem “kruha i mlijeka”, premda do toga ni ne mora doći, posebno imajući u vidu veliku konkurenciju u pekarskom biznisu.
Ne bi bilo ništa strašno da ministar financija na kraju i prihvati neke manje intervencije. Međutim, sadašnja porezna reforma projekt je na kojem radi pola godine i, prema mišljenju gotovo svih stručnjaka, na kraju je uspio ponuditi uravnoteženi proizvod, a vjeruje se i tehnički dorađen u smislu održivosti financijske konstrukcije.