Hrvatska je možda u posljednjih pet godina doista ojačala svoj nacionalni turistički brend, no rezultati Brand tracking istraživanja Hrvatske turističke zajednice za 2020. godinu sugeriraju kako nas i dalje muče dječje bolesti, ali i da bismo ozbiljno trebali razmisliti o kampanji kojom ćemo se promovirati na svjetskim tržištima.
Naime, istraživanje je u kontekstu pandemije covida-19 pokazalo kako ključnu prepreku vezanu uz inozemna putovanja predstavlja "strah od različitih formalnih mjera zaštite koje bi mogle biti uspostavljene prethodno ili tijekom putovanja" dok strah putnika od same zaraze na mjestu odmora dolazi tek kasnije.
Glavna kampanja
To je malo u suprotnosti s glavnim porukama koje posljednjih dana stižu iz Ministarstva turizma i sporta te Hrvatske turističke zajednice, a koje kontinuirano ističu kako je turistima ove godine za putovanje najvažnija poruka sigurnosti, čemu smo onda i prilagodili našu glavnu kampanju u predsezoni.
Riječ je naravno o projektu "Safe stay in Croatia", dodjeli certifikata koji turistima trebaju sugerirati da je objekt u kojem borave u higijenskom i svakom drugom smislu siguran, a u vezi kojeg već neko vrijeme iz sektora pristižu neslužbene poruke kako neće biti dovoljan za organizaciju uspješne sezone te da je za nju, kako sad pokazuje i istraživanje, potrebno aktivnije raditi na uklanjanju barijera za putovanje.
U HTZ-u pojašnjavaju kako strah od zaraze ima manji utjecaj na namjeru putovanja jer turisti uglavnom smatraju kako svojim ponašanjem mogu spriječiti ili smanjiti mogućnost zaraze, dok na različite epidemiološke mjere koje uvode države ne mogu utjecati.
"Bez obzira na to što strah od zaraze ne utječe u jednakoj mjeri na namjere turista kao moguća ograničenja u putovanju, kod dijela potencijalnih turista on je izražen, pogotovo kod turista starije životne dobi. Smatramo da je iznimno važno promovirati Hrvatsku kao sigurno okruženje u kojem se može kvalitetno provesti odmor", kazao je direktor glavnog ureda HTZ-a Kristjan Staničić.
Odmor u prirodi
Istraživanje je također još jednom potvrdilo kako se Hrvatska nije odmakla od percepcije "destinacije sunca i mora", iako je uočeno da smo napravili napredak u segmentima city break odmora, kao i odmora vezanog uz prirodu.
Ipak, Hrvatskoj i dalje najsnažnije gravitiraju zemljopisno bliža i lakše dostupna tržišta (takozvane autodestinacije) dok na područjima koja nisu naše tradicionalne destinacije "postoji prostor za napredak u segmentu prepoznatljivosti i promicanja ključnih razlikovnih vrijednosti", i to usprkos izdašnom strateškom marketinškom planu koji smo financirali kroz period od 2014. do 2020. godine.
Pokazalo se osim toga da Hrvatska treba još dosta toga napraviti kako bi poboljšala razumijevanje prednosti hrvatske turističke ponude u odnosu na konkurenciju, da se i dalje nedovoljno percipira kao destinacija kvalitetnog smještaja, a zanimljivo je i kako su Španjolska i Italija, kao naše konkurentske destinacije, percipirane kao lakše dostupne u odnosu na Hrvatsku.
S druge strane, uočeno je kako se imidž Hrvatske, u odnosu na konkurenciju, temelji i na "vrijednosti za novac", a Hrvatska se tijekom godina uspjela pozicionirati i kao destinacija za mlade što je segment u kojem je bolje od nas percipirana samo Španjolska.
"Mladi na proputovanju kroz Hrvatsku kombiniraju različita iskustva i motive - gradski turizam, zabavu i festivale, gastronomiju, sunce i more, posjete prirodnim atrakcijama. Dio mladih turista privlače party i festivalske destinacije poput Novalje, Hvara ili Splita, s vrlo atraktivnom ponudom", ističe Staničić.