Sve je više upitan stav naveden u Strategiji obrane RH, usvojenoj u kolovozu 2025., da ne postoje izravne vojne prijetnje Hrvatskoj zahvaljujući njezinu članstvu u NATO-u i Europskoj uniji. To više nije tako i Hrvatska mora žurno razviti koncept obrane po kojem bi bila sposobna izdržati inicijalnu fazu krize ili napada. Mora izgraditi sposobnost za preživljavanje i odbacivanje napada, nakon čega bi mogla očekivati pomoć saveznika (NATO i/ili EU)", upozorava se u dokumentu naslovljenom "Stajalište SDP-a: hrvatska obrana i sigurnost" koji je pripremio Robert Hranj, bivši načelnik Glavnog stožera OSRH, sada predsjednik SDP-ova Savjeta za obranu i nacionalnu sigurnost.
Predsjedništvo SDP-a u četvrtak treba usvojiti ovaj dokument kao podlogu na kojoj bi SDP gradio obrambenu politiku u slučaju preuzimanja vlasti na idućim izborima.
Dokument je podijeljen na nekoliko cjelina: NATO, EU, OSRH, Ministarstvo obrane i hrvatska vojna industrija, no težište je na ulozi Oružanih snaga i Ministarstva obrane. SDP-ov strateg za obranu među glavnim "rupama" hrvatskog obrambenog sustava navodi nedostatak kvalificiranog kadra, uočava neuralgične točke u ustroju OS-a i MORH-a, problematizira naoružavanje, upozorava na to da će se teško provesti planirana izdvajanja za obranu, a posebno ističe kako se hrvatska industrija vojne opreme radikalno smanjila.
U odnosu na OSRH kaže se da moraju biti sposobne prilagođavati se promjenama. Moraju, kaže Hranj, biti organizirane fleksibilno, prvenstveno po modelu manjih, operativno samodostatnih borbenih postrojbi, što će im omogućiti prilagodbu novim rješenjima.
Kada govori o opremanju vojske, prioritet trebaju imati sustavi koji jamče zaštitu od napada iz svih domena: zraka, svemira, mora, kopna, kibernetičkog prostora.
"Procesi nabave koji su pokrenuti moraju se završiti, sustavi se moraju što prije staviti u operativnu uporabu, a vojna organizacija se mora njima prilagoditi kroz organizacijska i doktrinarna rješenja te obuku poslužitelja", stav je SDP-a koji pomalo odstupa od politike predsjednika Zorana Milanovića koji je zaustavio već pokrenuti proces nabave izraelskog protuzračnog sustava "Davidova praćka".
Nadalje, u SDP-ovim stajalištima ističe se potreba revizije liste sposobnosti i navodi da nam kritično nedostaju sustavi za cjelovitu, slojevitu protuzračnu obranu kratkog i srednjeg dometa, uključujući i obranu protiv dronova.
"Potrebno je razviti jedinstven, moderan i žilav zapovjedno-informacijski sustav, nabaviti sustave koji obilježavaju moderne sukobe - dronove svih vrsta i sposobnosti, u svim domenama (zrak, kopno, more, podmorje), potrebno se osposobiti za precizne udare na velikim daljinama, uz naglašenu potrebu obnove zaliha streljiva (posebno tzv. borbeno odlučujuće streljivo)", kaže se u SDP-ovim stajalištima. Dodaje se da se treba pozabaviti i pomorskim sposobnostima za nadzor mora i odvraćanje kao što su radari, senzori, raketni sustavi, višenamjenski brodovi, te jačanjem otpornosti i žilavosti cijelog sustava kroz izgradnju potpornih sposobnosti kao što su logistički kapaciteti, streljivo, vojna mobilnost, infrastruktura, unapređenjem sposobnosti sigurnosno-obavještajnih djelatnosti (SIGINT, ISTAR...), unapređenjem sposobnosti elektroničkog ratovanja (EW), poglavito u domeni ometanja (dronovi).
"Ne smije se zaboraviti ni potencijalno najveći problem, a to je osiguranje potrebnog ljudskog potencijala. S jedne strane, sve je manji odaziv vojnom pozivu, a s druge, obrazovna kvaliteta se sve više razlikuje od potreba modernih OS-a (VVS iz područja tehničkih i prirodnih znanosti)", stoji u dokumentu.
Zanimljivo, ističe se da OS moraju ostati depolitizirane te da postojeće zakonske odredbe u tom dijelu treba striktno provoditi, što znači da djelatne vojne osobe ne mogu obnašati dužnosti koje se smatraju političkima.
Načelno se podržava vraćanje obvezne vojne obuke, ali se rješenja koja je ponudio ministar obrane Ivan Anušić smatraju "nedovoljno dobro definiranima", posebno u odnosu na trajanje obuke, širinu obuhvata obveznika te obuke za žene.
Problematizira se i proračun, te ističe da ćemo teško dostići cilj izdvajanja za obranu od 3,5 posto BDP-a.
"Izdvajanja za nabavu u narednim godinama bit će velika. Najavljeno je investiranje od 1,9 milijardi eura za tenkove Leopard, haubice Caesar, kamione Tatra, protu-dronske sustave, ali bez korveta (€600M-€1200M) i PZO sustave (€1000M-€1500M). Stoga bi Hrvatska trebala maksimalno koristiti kolektivne mehanizme financiranja razvoja vojnih sposobnosti koji se razvijaju u EU (za usporedbu, kroz SAFE Hrvatska je zatražila ‘samo‘ 1,7 milijardi eura, a Mađarska 16 milijardi eura)", kaže se u dokumentu i naglašava da je "izuzetno važno da se procesi vezani uz obnovu i modernizaciju OS-a odvijaju zakonito i transparentno".
Prema ovom dokumentu, SDP bi nakon preuzimanja vlasti drugačije organizirao Ministarstvo, bitno bi ga smanjio, ukinuo veliki broj rukovodećih pozicija (trenutno je 10 posto pozicija u MORH-u upravljačko) i dokinuo praksu da djelatne vojne osobe budu na civilnim pozicijama u MORH-u.
Posebna stavka je domaća vojna industrija koja je u jako lošoj poziciji, a dobro posluje svega nekoliko tvrtki koje su se usmjerile na međunarodno tržište jer potrebe OSRH za vojnom opremom ne jamče ni jednoj tvrtki preživljavanje na tržištu.
"Državne institucije (MORH, MF, MG) moraju biti energičnije i efikasnije u pregovorima o nabavi vojne opreme te ugovarati obvezu reinvestiranja u domaću industriju. Ovi aspekti u ugovorima o nabavi moraju biti precizniji, a nadzor njihove realizacije mora biti puno efikasniji", stoji u SDP-ovu dokumentu i zaključuje se da jedan od pristupa podrazumijeva veće investiranje u istraživanje i razvoj. Naglašava se da u tu svrhu treba donijeti eksplicitna zakonska rješenja, a MORH-u vratiti organizaciju za istraživanje i razvoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....