Bivši šef zagrebačke Zračne luke otkrio zbog čega je nastao kaos na ‘Tuđmanu‘: ‘Sramota! Taj uređaj košta 250 eura...‘

Zračna luka Franjo Tuđman satima je bila zatvorena za promet nakon što je prilikom slijetanja privatnog zrakoplova Air Panonia, tipa Cessna 525, u nedjelju popodne došlo do prokliznuća zrakoplova na travnatu površinu uz rub uzletno-sletne staze.

Nitko nije ozlijeđen, u Zračnoj luci je nastao kaos, a o svemu se sad oglasio i Tonči Peović, njen bivši direktor, kasnije i direktor ZL Brač, međunarodni stručnjak za sigurnost zračnih luka i sudski vještak za zrakoplovstvo, piše Slobodna Dalmacija.

Njegovu objavu niže možete pročitati u cijelosti:

"Sramota za Zračnu luku Zagreb, ali i za Hrvatsku. Međunarodni standard za zračni promet propisan je dodatcima na čikašku konvenciju o civilnom zračnom prometu, kroz propise koje donosi Međunarodna Organizacija za Civilni Zračni Promet (ICAO) svojim dokumentima, koji zbog ratifikaciju Čikaške konvencije postaju obvezni dio nacionalne legislative.

Ukoliko pojedina država ne može prihvatiti standarde koje propiše ICAO, dužna se o tome pismeno očitovati ICAO-u, što Republika Hrvatska nije učinila, te proizlazi da se svi standardi, ali i preporučena praksa iz dokumenata ICAO provode u RH.

PROČITAJTE VIŠE Zatvoren zagrebački aerodrom: Avion sletio s piste, doznajemo što je bio uzrok nesreće; Oglasila se državna agencija

Pri slijetanju, zrakoplov tvrtke Air Pannonia iz Osijeka iskliznuo je s piste

Darko Tomaš/Cropix

Procedure za uklanjanje onesposobljenog zrakoplova tražene su i u postupku certifikacije europskih zračnih luka po EASA 139 standardima. Dokument ICAO Doc 9137 dio 5 definira uklanjanje onesposobljenog zrakoplova s površina na kojima smeta.

Kratki ispis dijela standarda i preporučene prakse ovog dokumenta navodi:

1.2.1 Onesposobljeni zrakoplovi koji ometaju normalnu aktivnost aerodroma zahtijevaju hitne mjere uklanjanja. Putnici, drugi operateri zrakoplova, operater aerodroma i operater zrakoplova u incidentu pogođeni su u različitoj mjeri. Osim toga, zatvaranje piste i rulnih staza može znatno smanjiti broj dolazaka i odlazaka te ograničiti kretanje po aerodromu, što rezultira gubitkom prihoda za zračnu luku, kao i za operatera zrakoplova.

U dijelu o projektiranju i rad aerodroma, navodi da svaki aerodrom mora izraditi sveobuhvatan plan za uklanjanje onesposobljenog zrakoplova.Plan uklanjanja trebao bi uključivati sljedeće:

a) popis opreme i osoblja dostupnog na ili u blizini aerodroma;

b) popis dodatne opreme dostupne s drugih aerodroma na zahtjev;

c) popis imenovanih agenata koji djeluju u ime svakog operatera na aerodromu;

d) izjavu o aranžmanima zrakoplovnih tvrtki za korištenje združene specijalizirane opreme; i

e) popis lokalnih izvođača radova (s imenima i telefonskim brojevima) koji mogu isporučiti tešku opremu za uklanjanje uz najam.

Cessna 525 ima najveću masu na polijetanju od 4.850kg dok je težina praznog aviona 3100kg. To znači da je opterećenje na jednom kotaču u slučaju najveće poletne težine ne više od 2400kg. Obzirom da je avion bio bez putnika, može se pretpostaviti da je težina na kotaču bila oko 1600kg. Sprave i pomagala za premještanje zrakoplova mogu nositi oko 2500kg.

PROČITAJTE VIŠE Zračna luka Franjo Tuđman otvorena za promet

Zračna luka Franjo Tuđman

Goran Mehkek/Cropix

U privitku je naprava koju zrakoplovci zovu popularno (bugi-vugi) Boogie-woogie pošto se avion, jednom ukrcan na platformu, može pomjerati u svim pravcima slično popularnom plesu. Znači da je Zračna luka Zagreb investirala 250 dolara ne bi bilo većih kašnjenja zrakoplova i remećenja tokova putnika nakon izlijetanja Cessne sa staze i neispravnosti jednog glavnog kotača", stoji u objavi.

Ono sto Peović nije napisao - slični boogie-woogie ima Aeroklub Sinj i to njih nekoliko. Zapravo, svaki aeroklub u RH ima ono što ‘Tuđman’ nema, piše Slobodna Dalmacija.