IZVJEŠĆE HZZO-a

Bolnice izvan četiri velika grada dnevno u prosjeku primaju samo 15 pacijenata

Izvješće HZZO-a potvrđuje da Hrvatska ima previše bolnica i odjela na kojima je sve manje pacijenata

Ilustracija

 Nikola Vilic/Cropix

Godišnji izvještaji o radu hrvatskih bolnica samo potvrđuju da se godinama ništa ne mijenja, a trebalo bi! Isti, preveliki broj bolnica, sličan broj hospitalizacija, gotovo identičan broj kreveta, nešto više liječnika... Izuzetak je 2020., pandemijska godina u kojoj su bolnice liječile petnaestak posto manje građana nego inače.

Potvrđuje to i najnovije izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o radu bolnica u 2021. godini po kojem je na bolnički odjelima liječeno 629.776 pacijenata koji su ukupno u bolnici boravili 4,890.967 dana, a to znači da je prosječna dužina bolničkog liječenja bila 7,7 dana. U usporedbi s godinom ranije, odnosno 2020. kad je krenula pandemija covida-19, u bolnicama se liječilo gotovo 130.000 pacijenata više, ali još uvijek nije dostignuta razina pretpandemijske 2019. godine.

Efekti pandemije

Naime, prije tri godine u bolnicama je bilo hospitalizirano 715.639 pacijenata, odnosno čak 100.000 više nego lani, a oni su ostvarili 5,8 milijuna dana bolničkog liječenja ili milijun više nego 2021. Podaci govore da je lani znatno povećan broj liječenih u dnevnim bolnicama (652.642) u odnosu na 2020. (532.796), što je razumljivo s obzirom na zatvorenost svih bolničkih odjela tijekom 2020., ali i u odnosu na pretpandemijsku 2019. (622.851).

Više dnevnih bolnica

Dijelom to treba zahvaliti povećanom otvaranju dnevnih bolnica u kojim se uspješno rješavaju zdravstveni problemi, primjerice u jednodnevnim kirurgijama, a osobito je to značajno za onkološke pacijente koji trebaju kemoterapiju ili zračenje. Bilo je za očekivati da će povećanje krevetnih kapaciteta dnevnih bolnica znatno smanjiti broj stacionarnih dijelova bolnica, ali to se zasad ne događa. Naime, pretpandemijske 2019. hrvatske su bolnice imale 23.221 krevet, a lani 22.618, što je, istina, mali pad, ali radi se padu broja kreveta u Zagrebu jer je dio objekata gotovo svih bolnica stradao u potresu. Dokaz je i to što broj kreveta na jednog liječnika stagnira na oko 3,5. Da imamo višak kreveta, govori i prosječna iskorištenost posteljnih kapaciteta bolnica koja je lani bila 59,24 posto. Istodobno broj liječnika u bolnicama raste pa je tako u njima lani radilo 7406, godinu ranije 7181, a u pretpandemijskoj godini gotovo 300 manje ili 7117. U zdravstvu je lani ukupno zaposleno gotovo dvije tisuće novih djelatnika, a od 2016. do 2021. više od 9000.

Sve su to službene brojke koje izazivaju brojna pitanja na koja godinama nema odgovora niti promjena koje bi trebale povećati kvalitetu usluge, što bi trebalo proizaći iz kvalitetnije organizacije bolničkog sustava.

Sve je isto

Naime, sve govori da imamo previše bolnica, čak 62, previše odjela na kojima je sve manje pacijenata.

Više od trećine liječenih u bolnicama u prošloj godini liječilo se u zagrebačkim bolničkim ustanovama. Naime, od 629.776 bolničkih pacijenata 2021. godine u dva zagrebačka KBC-a i dva KB-a te četiri klinike liječilo se njih čak 213.361.

Doda li se tom broju i oko 150.000 liječenih u tri KBC-a (Split, Osijek, Rijeka), razvidno je da se u samo 13 bolnica hospitalizira više od pola hrvatskih pacijenata, dok ostalih 49 godišnje liječi 266.415 akutnih i kroničnih pacijenata, pokazuje i izvješće HZJZ-a.

Koliko je to rasipanje i sredstava, ali i kadrova, pokazuje činjenica da je prema tim brojkama prosjek za 49 bolnica 5437 "ležećih" pacijenata godišnje ili 15 dnevno!

Da Hrvatska ima neprimjereno velike bolničke kapacitete u odnosu na broj stanovnika, potvrđuje upravo objavljena konačna brojka Hrvatskog zavoda za statistiku po kojoj imamo 400.000 stanovnika manje nego prije deset godina.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2022 13:03