BUJANJE ADMINISTRACIJE

Boras u svom programu tvrdio da je zaposlenih u Rektoratu previše, za njegovih mandata zaposleno 87 novih ljudi

Za usporedbu, Ministarstvo znanosti broji ukupno 345 zaposlenika, za čije se plaće iz proračuna mjesečno izdvaja 4,3 milijuna kn
Damir Boras
 Boris Kovacev/Cropix

Rektorat, administrativno tijelo koje upravlja Sveučilištem, sastoji se od 16 jedinica. Uz ured glavnoga tajnika i ured rektora, Rektorat među ostalim čine ured za pravne poslove, ured za akademske poslove, zasebno je tu i ured za ljudske potencijale, pa služba za opće i kadrovske poslove, služba za poslovanje, pa opet zasebno računovodstvo. Rektorat ima i službu za informatičku podršku, službu za razvoj, na koncu i zajednički ured za unutarnju reviziju i dakako, službu za odnose s javnošću.

U posljednjih šest i pol godina, od kada je na čelu Sveučilišta Damir Boras, u Rektoratu je zaposleno 87 ljudi, o čemu je danas pisao Telegram.hr. Time je broj djelatnika u stručnim službama Rektorata porastao na ukupno 215 zaposlenika. Telegram podsjeća kako se Boras u svom rektorskom programu 2014. zalagao za racionalizaciju u poslovanju, smatrajući kako je broj zaposlenika u Rektoratu - prevelik.

Za usporedbu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja broji ukupno 345 zaposlenika, za čije se plaće iz državnoga proračuna mjesečno izdvaja 4,3 milijuna kuna.

Prema Pravilniku o radu Sveučilišta u Zagrebu, o potrebi zasnivanja radnoga odnosa s novim zaposlenikom odlučuje rektor na vlastitu inicijativu ili na prijedlog prorektora. Isti pravilnik propisuje da se prije zasnivanja radnoga odnosa „može obaviti provjera stručnosti i drugih sposobnosti“ kandidata.

Znači li to da se, za razliku od Ministarstva znanosti i obrazovanja, Rektorat Sveučilišta može puniti novim kadrom do mjere koliko procijeni rektor, odnosno njegovih šest prorektora? Po svemu sudeći, odgovor je potvrdan. Pritom, kako je navedeno u Pravilniku o radu, „osobne podatke zaposlenika smije prikupljati, obrađivati, koristiti se njima i dostavljati ih trećim osobama, može samo rektor ili osoba koju on posebno opunomoći“.

Izgleda da se upravo u citiranom pravilniku iz srpnja 2017. krije odgovor na pitanje - kako to da je u posljednjih šest i pol godina u Rektoratu zaposleno 87 ljudi, od kojih 11 tijekom koronakrize i bez suglasnosti Ministarstva. Iako se i plaće za zaposlene u Rektoratu isplaćuju iz proračuna, u Ministarstvu znanosti ne mogu kontrolirati zapošljavanja u Rektoratu i upis djelatnika u službeni Registar zaposlenika (RegZap).

- Ministarstvo će ponovo zatražiti da se u Registru zaposlenika uspostavi funkcionalnost unosa promjene podataka o zaposlenima, najavljuju iz Ministarstva u službenom odgovoru Jutarnjem na upit o tomu kako misle uvesti kontrolu zapošljavanja u Rektoratu.

Ujedno dodaju:

- U okviru autonomije sveučilišta i akademske samouprave, propisane odredbama Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, Sveučilište u Zagrebu samostalno upravlja svojim ljudskim resursima, a na temelju odluka nadležnih tijela - rektora, Senata i Sveučilišnog savjeta.

U Ministarstvu uočavaju još jedan problem: sva radna mjesta u visokom obrazovanju i znanosti moraju biti uređena aktom o unutarnjem ustroju i ustrojstvu radnih mjesta. Takav akt (pravilnik) samostalno donosi Sveučilište. A prema saznanjima Ministarstva, Sveučilište u Zagrebu kao javna ustanova čiji je osnivač RH, nije donijelo opći akt kojim se propisuje ustrojstvo radnih mjesta i položaja na Sveučilištu, odnosno na Rektoratu. Donijeli su ga, primjećuju u MZO, fakulteti, no ne i Sveučilište.

A o problemu zapošljavanja u Rektoratu bez kontrole Ministarstva, oglasila se danas i bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, naglašavajući kako je na to javno upozorila u lipnju 2020.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
01. ožujak 2021 20:04