Rektorat, administrativno tijelo koje upravlja Sveučilištem, sastoji se od 16 jedinica. Uz ured glavnoga tajnika i ured rektora, Rektorat među ostalim čine ured za pravne poslove, ured za akademske poslove, zasebno je tu i ured za ljudske potencijale, pa služba za opće i kadrovske poslove, služba za poslovanje, pa opet zasebno računovodstvo. Rektorat ima i službu za informatičku podršku, službu za razvoj, na koncu i zajednički ured za unutarnju reviziju i dakako, službu za odnose s javnošću.
U posljednjih šest i pol godina, od kada je na čelu Sveučilišta Damir Boras, u Rektoratu je zaposleno 87 ljudi, o čemu je danas pisao Telegram.hr. Time je broj djelatnika u stručnim službama Rektorata porastao na ukupno 215 zaposlenika. Telegram podsjeća kako se Boras u svom rektorskom programu 2014. zalagao za racionalizaciju u poslovanju, smatrajući kako je broj zaposlenika u Rektoratu - prevelik.
Za usporedbu, Ministarstvo znanosti i obrazovanja broji ukupno 345 zaposlenika, za čije se plaće iz državnoga proračuna mjesečno izdvaja 4,3 milijuna kuna.
Prema Pravilniku o radu Sveučilišta u Zagrebu, o potrebi zasnivanja radnoga odnosa s novim zaposlenikom odlučuje rektor na vlastitu inicijativu ili na prijedlog prorektora. Isti pravilnik propisuje da se prije zasnivanja radnoga odnosa „može obaviti provjera stručnosti i drugih sposobnosti“ kandidata.
Znači li to da se, za razliku od Ministarstva znanosti i obrazovanja, Rektorat Sveučilišta može puniti novim kadrom do mjere koliko procijeni rektor, odnosno njegovih šest prorektora? Po svemu sudeći, odgovor je potvrdan. Pritom, kako je navedeno u Pravilniku o radu, „osobne podatke zaposlenika smije prikupljati, obrađivati, koristiti se njima i dostavljati ih trećim osobama, može samo rektor ili osoba koju on posebno opunomoći“.
Izgleda da se upravo u citiranom pravilniku iz srpnja 2017. krije odgovor na pitanje - kako to da je u posljednjih šest i pol godina u Rektoratu zaposleno 87 ljudi, od kojih 11 tijekom koronakrize i bez suglasnosti Ministarstva. Iako se i plaće za zaposlene u Rektoratu isplaćuju iz proračuna, u Ministarstvu znanosti ne mogu kontrolirati zapošljavanja u Rektoratu i upis djelatnika u službeni Registar zaposlenika (RegZap).
- Ministarstvo će ponovo zatražiti da se u Registru zaposlenika uspostavi funkcionalnost unosa promjene podataka o zaposlenima, najavljuju iz Ministarstva u službenom odgovoru Jutarnjem na upit o tomu kako misle uvesti kontrolu zapošljavanja u Rektoratu.
Ujedno dodaju:
- U okviru autonomije sveučilišta i akademske samouprave, propisane odredbama Zakona o znanosti i visokom obrazovanju, Sveučilište u Zagrebu samostalno upravlja svojim ljudskim resursima, a na temelju odluka nadležnih tijela - rektora, Senata i Sveučilišnog savjeta.
U Ministarstvu uočavaju još jedan problem: sva radna mjesta u visokom obrazovanju i znanosti moraju biti uređena aktom o unutarnjem ustroju i ustrojstvu radnih mjesta. Takav akt (pravilnik) samostalno donosi Sveučilište. A prema saznanjima Ministarstva, Sveučilište u Zagrebu kao javna ustanova čiji je osnivač RH, nije donijelo opći akt kojim se propisuje ustrojstvo radnih mjesta i položaja na Sveučilištu, odnosno na Rektoratu. Donijeli su ga, primjećuju u MZO, fakulteti, no ne i Sveučilište.
A o problemu zapošljavanja u Rektoratu bez kontrole Ministarstva, oglasila se danas i bivša ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak, naglašavajući kako je na to javno upozorila u lipnju 2020.