KAKO OBUZDATI ZARAZU

Borba protiv virusa: Planira se uvođenje zaštitnih maski za sve koji ulaze u šoping-centre

Moramo razmotriti sve opcije i vidjeti koje bismo sve mjere mogli vratiti a da to istodobno ne znači ‘zatvaranje’
Ilustracija, šoping centar
 Dragan Matic/Cropix

“Otkako je ovoga tjedna brojka zaraženih u Gradu Zagrebu u uzlaznoj liniji, već smo odlučili da maske moraju nositi svi koji se koriste javnim gradskim prijevozom, a od jučer i konobari u kafićima. Razmatramo i nošenje zaštitnih maski u shopping centrima dok bi u manjim dućanima u gradu na snazi ostala ista mjera, a to je ograničen broj kupaca u istom trenutku, što ovisi o veličini prodajnog prostora”, kaže dr. Zvonimir Šostar, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.

Naglašava također da je situacija u Gradu Zagrebu pod kontrolom nakon što se u srijedu pojavilo novo žarište u Psihijatrijskoj bolnici “Sveti Ivan”, gdje je zasad zaraženo 16 pacijenta i pet djelatnika.

Zatvoren vrtić

Inače, jučer je u Zagrebu potvrđeno 25 novooboljelih od Covida-19, od kojih je 21 iz bolnice u Jankomiru i jedna liječnica u KBC-u “Sestre milosrdnice”. U jednom je vrtiću potvrđeno prije nekoliko dana jedno zaraženo dijete, a u subotu će se testirati svi mališani iz tog vrtića koji su trenutno u samoizolaciji.

Činjenica je da je otvaranje granica potaknulo i povećanje broja oboljelih, tako da je jučer u Hrvatskoj potvrđeno 95 novozaraženih koronavirusom, što je najveći broj u više od dva mjeseca. Veliko žarište je u Đakovu, gdje je dosad registrirano 38 zaraženih među kojima i monsinjor Marin Srakić, umirovljeni nadbiskup. Naime, tako velik broj zadnji put je zabilježen 1. travnja, kad je u Hrvatskoj bilo 96 zaraženih u jednom danu. No, članica Nacionalnog stožera dr. Maja Grba Bujević kaže kako je povećanje broja zaraženih nakon otvaranja bilo očekivano jer su krenula međudržavna putovanja, za koja se pokazalo da je dio njih bio izvor novih zaraza u Hrvatskoj. Rezultat je da oni koji dolaze iz BiH, Srbije, Sjeverne Makedonije i s Kosova u Hrvatsku moraju u samoizolaciju na 14 dana.

“Moramo razmotriti sve opcije i vidjeti koje bismo sve mjere mogli vratiti a da to istodobno ne znači ‘zatvaranje’ kakvo smo imali. Svaki pojedinac mora biti odgovoran za svoje ponašanje, a maske, pa i one od gušćeg platna, sigurno su doprinos smanjenju širenja virusa. Nisam za kažnjavanje, nego za podizanje svijesti o potrebi zaštite jer tako štitimo sebe i druge. Jednako tako, ako se situacija u susjednim zemljama popravi, ponovno ćemo razmotriti ublažavanje mjera”, rekla je Grba Bujević.
ključno lociranje I ravnateljica Infektivne klinike “Dr. Fran Mihaljević” prof. dr. Alemka Markotić drži da zaštitne mjere trebaju biti ključ smanjenja dnevnog broja novozaraženih.

“Ako ne naučimo lekciju, ponavljat ćemo greške”, kaže prof. dr. Markotić. No, dodaje da se zasad epidemiološki uspijeva locirati kontakte zaraženih, čime se smanjuje šteta.

Što znači dobro obavljen epidemiološki intervju, pokazao je slučaj ozlijeđenog u prometnoj nesreći u srijedu navečer. Naime, automobil je srušio biciklista koji je završio na traumatologiji KBC-a Zagreb.

“Čovjek nije bio teže ozlijeđen, tako da se s njim mogao obaviti razgovor. U našem trijažnom kontejneru izmjerena mu je temperatura, a u razgovoru je spomenuo da se prije dva dana vratio iz Srbije. Bio je to dovoljan epidemiološki podatak da se gospodin testira. U međuvremenu mu je pružena liječnička pomoć, potom je stigao i nalaz.

Pokazalo se da je pozitivan na Covid-19. Obaviješteni su epidemiolozi ne bi li se pohvatali njegovi kontakti i tako smo, zapravo, spriječili ulaz virusa u bolnicu”, objašnjava prof. dr. Ante Ćorušić, ravnatelj KBC Zagreb, bolničku proceduru koja je uvedena u tu ustanovu od početka epidemije, a nije se mijenjala ni nakon otvaranja bolnice za sve pacijente. Isti će režim ostati do daljnjega.

Za epidemiologa prof. dr. Branka Kolarića, člana Vladina savjeta za Covid-19, koji će danas predložiti i neke nove mjere, nema dvojbe što se mora raditi ne bi li se bolest držala pod kontrolom. “Moramo maksimalno raditi ‘potragu’ za svim kontaktima zaraženih i određivati za njih samoizolaciju. Nužno je također zaštititi stariju populaciju ne samo u domovima umirovljenika nego i kod kuće.

Primjerice, ako netko mlađi putuje u drugu zemlju, ako je bio na nekom tulumu na kojem je moglo biti i zaraženih, onda bi iduća dva tjedna trebao izbjegavati kontakt sa svojim starijim ukućanima i nositi masku”, objašnjava prof. dr. Kolarić.

Drži da ćemo se, s obzirom na to da se država otvorila, teško uskoro vratiti na brojke koje smo imali donedavno, ali treba paziti da oboljelih koji bi trebali primjerice respiratore bude što manje. Izračuni Europskog centra za kontrolu bolesti govore da hrvatski zdravstveni sustav može podnijeti 400 do 800 pacijenata na respiratoru jer bi veće brojke mogle ugroziti njegovu funkcionalnost. Srećom, ovaj povećani broj zaraženih ne prati teška klinička slika i u ovom trenutku od 42 pacijenta koji se liječe u bolnicama od Covida-19 nijedan nije na respiratoru.

Zaštita starijih

“Otkako se povećava broj novozaraženih, mnogi su skloni reći da smo sad primijenili švedski model ‘života s koronavirusom’, no to nije točno”, kaže prof. dr. Kolarić.

“Mi smo puno bolje zaštitili svoje starije osobe, a čim je počelo povećanje broja oboljelih, vratili smo neke mjere u domove za starije upravo zato što su oni najugroženija skupina”, tvrdi prof. dr. Kolarić.

U svakom slučaju, nove brojke novozaraženih poziv su na prilagodbu novim uvjetima suživota s koronom svih građana uz mjere zaštite koje će to osigurati.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. prosinac 2021 01:58