20-AK DANA DO ODLUKE

Borbeni avioni za Hrvatsku: Evo kako ponude stoje kad se gledaju ključni faktori nabave

Amerika nudi suradnju sa šest hrvatskih tvrtki i regionalni centar za obuku u Zadru
Gore: Dassault Rafale i F-16 Block 70; Dolje: F-16 Barak i JAS 39 Gripen
 Boris Kovačev/Cropix/Profimedia/Alamy/Lockheed Martin

Kvaliteta aviona i vrijeme isporuke, diplomatski odnosi pa tek onda cijena bili bi glavni kriteriji za odabir novog aviona za Hrvatsko ratno zrakoplovstvo, rekao je u nedavnom razgovoru za Jutarnji list ministar obrane Mario Banožić.

Hrvatska već skoro 15 godina kupuje novi avion i sada je došla pred zid. Ako ovaj natječaj ne rezultira ugovorom za novi avion, hrvatski zračni prostor čuvat će neka od članica NATO-a, a borbeno će zrakoplovstvo, zapravo, biti ugašeno. Stoga je i jasno zašto ministar obrane kao jedan od glavnih uvjeta za odabir ponude ističe rok isporuke. Postojećih osam MiG-ova HRZ-a bit će prizemljeno 2024., s time da će dijelu aviona resursi isteći već 2023. godine. Zasad je za dva ponuditelja poznato vrijeme isporuke od trenutka potpisa ugovora.

Obuka i održavanje

J. R. McDonalds, dopredsjednik za razvoj poslovanja Lockheed Martina u LM Avionicsu, tvrdi da bi Lockheed Martin avione F-16 Block 70/72 Hrvatskoj mogao isporučiti za tri do četiri godine od potpisivanja ugovora. Dakle, najkasnije 2025. godine. Naime, u LM-u procjenjuju kako bi u slučaju odabira njihova aviona ugovor s Hrvatskom mogao biti potpisan osam do devet mjeseci od trenutka odabira ponude.

S druge strane, prema neslužbenim informacijama, švedski SAAB bi JAS 39 Gripen mogao isporučiti u roku od dvije godine od potpisivanja ugovora. Francuzi Hrvatskoj nude rabljeni avion Rafal, verziju C/B. U kojem bi ga razdoblju mogli isporučiti, nije poznato. To nije poznato ni za F-16 Block 30, koji nudi Izrael.

Drugi važan segment za odabir ponuditelja je obuka pilota i mehaničara. Prema nekim procjenama, obuka pilota u slučaju aviona F-16 block 70 trajala bi oko dvije godine, a vrijeme obuke mehaničara je nepoznanica. U LM-u tvrde da bi se završetak obuke pilota podudario s isporukom prvih aviona. Za druge ponuditelje ta je informacija nepoznata. Dopredsjednik za razvoj poslovanja Lockheed Martina u LM Avionicsu nedavno je priznao da je SAD Hrvatskoj dao dvije ponude, za osam i dvanaest aviona. Navodno su jedino Amerikanci to učinili. Zasad nisu obrazložili zašto. Lockheed Martin nudi i industrijsku suradnju s hrvatskim tvrtkama te regionalno povezivanje u obuci i održavanju. J. R. McDonalds nedavno je spomenuo mogućnost suradnje sa šest hrvatskih kompanija u slučaju odabira američke ponude. O kojim je kompanijama riječ, u LM-u ne žele govoriti. No, zato naširoko objašnjavaju mogućnost da se u Zadru otvori regionalni centar za obuku i održavanje, u koji bi, uz Hrvatsku, bila uključena i Slovačka i Bugarska, koje su već kupile Block 70. Švedski SAAB također spominje industrijsku suradnju, ali bez dodatnih informacija.

Najtajanstveniji su ipak Francuzi, koji u javnost ne izlaze s nikakvim informacijama. Oni su jedini na hrvatskom natječaju ponudili dvomotorni avion koji je izvrsne kvalitete, ali s daleko većim operativnim troškovima u odnosu na druge. Prema nekim informacijama, njegovi su troškovi 2,3 ​​puta veći od troškova zrakoplova F-16 block 70.

Paket opreme

Najmanjim operativnim troškovima hvale se Šveđani. Oni tvrde da sat leta Gripenom stoji 4700 eura, a sat leta, primjerice, avionom F-16 Block 70 stoji 20.000 dolara. Taj podatak pojedini analitičari ismijavaju i tvrde da je čista laž. Glavni je problem švedske ponude što Hrvatskoj nudi C, a ne najnoviju, E verziju aviona. U SAABU tvrde da nije riječ o starom avionu, da linija proizvodnje C verzije nije zatvorena te da će mnoga tehnološka rješenja koja posjeduje E verzija s vremenom biti ugrađena i u stariju, C verziju.

Kad govorimo o cijeni, ona bi se, prema procjenama, mogla kretati od milijardu eura za nove Gripene i rabljene Rafale do 1,8 milijardi dolara za F-16 block 70. Amerikanci u svojoj ponudi nude cijeli paket opreme, a onda u pregovorima o ugovoru kupac sam bira što iz njega želi, pa cijena u konačnici može biti i niža od one ponuđene. Bugarska je tako znatno smanjila trošak nabavke. 

Francuska 2021. očekuje odluku Hrvatske o borbenim zrakoplovima

Francuska samopouzdano očekuje ocjenu hrvatskog tehničkog povjerenstva o francuskim borbenim zrakoplovima Rafale i nada se da će 2021. znati konačnu odluku hrvatskih vlasti o tome kojim će zrakoplovima zamijeniti svoju borbenu zračnu flotu, izjavila je u ponedjeljak francuska ministrica obrane.

Francuska ministrica oružanih snaga Florence Parly sastala se u Banskim dvorima s premijerom Andrejom Plenkovićem i ministrom obrane Mariom Banožićem.

"Na raspolaganju smo hrvatskim vlastima za moguća dodatna pitanja i sa samopouzdanjem čekamo rezultat odluke tehničkog povjerenstva. Nadam se da ćemo 2021. moći znati konačnu odluku hrvatskih vlasti", rekla je Parly, dodavši da je sada na hrvatskim vlastima da "potpuno neovisno" razmotre ne samo francuski prijedlog već i prijedloge pristigle iz ostalih zemalja

Podsjetila je da je Francuska dala ponudu za 12 rabljenih borbenih zrakoplova Rafale koji su se, kako je istaknula, "dokazali u brojnim operacijama".

Ministar Banožić je rekao da će međuresorno povjerenstvo nakon 12. prosinca dati prijedlog koji će uvažiti financijski karakter ponude, tehnički karakter ponude te vanjskopolitički kontekst i 'rok trajanja' sadašnjih MIG-a 21.

Rekao je da vlada konačnu odluku mogla donijeti početkom iduće godine. 

Uz francusku, Hrvatska je za nove borbene avione dobila i švedsku, američku i izraelsku ponudu. 

Ministrica Parly je kazala da Francuska želi s Hrvatskom, bez obzira na projekt nabave borbenih zrakoplova, "u cijelosti osnažiti naše strateško partnerstvo", uključujući suradnju unutar europskog programa za industrijski razvoj na području obrane.

Smatra da bi od toga korist imale i hrvatska i francuska industrija.

Parly je kazala da se Francuska zalaže za snažniju europsku obranu i veću stratešku autonomiju, posebice s obzirom na brojne izazove s kojima se Europa suočava, poput terorističkih napada i niz kriza koje su izbile na pragu EU-a, od Libije, preko Balkana do Nagorno Karabaha.

"Više nego ikada je ključno da Europljani osvijeste zajednički izazov... znamo da na Hrvatsku možemo računati", rekla je Parly.

Ovo je drugi posjet ministrice Parly Hrvatskoj. U Zagrebu je boravila je u ožujku u Hrvatskoj gdje ju je također primio premijer Andrej Plenković s kojim je razgovarala o problemu ilegalnih migracija te ju je premijer izvijestio o svojem posjetu grčko-turskoj granici i tamošnjoj situaciji, kao i o naporima koje ulaže hrvatska policija u zaštiti granice. (Hina)

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
30. studeni 2020 20:26