Dan nakon što je u Vladi najavljena promjena poreznih razreda, zbog čega bi građanima već od studenoga trebale rasti plaće, s Markova trga stiže najava novog poreza. U skladu s preporukama iz Bruxellesa, Vlada kreće uzimati više onima od kojih još ima što uzeti, pa od Nove godine uvodi porez na kamate na štednju.
Ministar financija Boris Lalovac kazao je za RTL Danas kako je riječ o najnižoj kamatnoj stopi na štednju u Europi te da ne vjeruje kako će kapital 'bježati' u druge zemlje.
"Govorimo o kamati, a ne o štednji. Prema našim prvim analizama, oko 50 tisuća građana Hrvatske u hrvatskim bankama ima oročeno oko 10 milijardi eura štednje, znači oko 75 milijardi kuna štednje i oni godišnje zarade na kamatama 2,3 milijarde kuna. Tako da neki njihov godišnji prinos iznosi oko 45 tisuća kuna. Kada bismo uveli ovu kamatu od 12 posto, oni bi platili oko 5.600 kuna. Kako vidite, i na ovoj razini ovo je jako niska kamata, koja je najniža u Europi", pojasnio je ministar.
UVODI SE POREZ NA ŠTEDNJU Evo koliko će vam uzeti od svakih 100 kn prihoda od kamate
Lalovac je istaknuo kako ne vjeruje da će kapital 'bježati' u inozemstvo, kako su neki odmah zaključili.
"U Austriji i Njemačkoj ta stopa je 25 posto, u Švedskoj 30 posto, U Italiji 20, a Sloveniji 15 posto. U Europi bismo imali najmanju stopu na kamatu tako da ne bi došlo do bijega kapitala u inozemstvo. Zahvatili bismo mali broj vrlo bogatih ljudi", pojasnio je.
Upitan koliko bi platili oni koji posjeduju male štednje, ministar je odgovorio: "Oni koji imaju male štednje, od 88 do 100.000 kuna, godišnje bi plaćali oko 170 kuna. Morate priznati kako to nije veliko opterećenje na zaradu".
Lalovac je hvalio i najavljenu promjenu poreznih razreda navodeći nekoliko potencijalnih dobrobiti za prosječne građane Hrvatske.
"Neki koji zarađuju 3.900 kuna neto, odnosno 5.000 kuna bruto, plaćat će samo 13 kuna poreza. Vlada ne određuje plaće, nego poslodavci. No, ono što mi možemo učiniti je da poslodavci povećaju svojim radnicima plaće, a da za to neće biti 'kažnjeni' većim porezom", naglasio je.
"Ovo otvara i mogućnost da se poveća minimalna plaća. Kako znamo, odsada po prvi put minimalna plaća neće biti oporezivana i na taj način dajemo mogućnost, ukoliko se dogovorimo s poslodavcima i sindikatima, da se bruto minimalna plaća poveća", nastavio je.
Najavio je kako će Vlada i u 2015. godini razmišljati o daljnjem rasterećenju dohotka.
"Moramo raditi na tome da dižemo osobni odbitak i tako dajemo prostora građanima i da plaćaju manje poreze. Ako uzmemo u obzir da građanin koji zarađuju 10.000 neto kuna mjesečno plati oko 5.000 kuna poreza mjesečno. To je godišnje 60.000 kuna poreza. A vidimo i da ljudi koji imaju 10 milijardi eura ne plaćaju ništa. Na taj način napravit će se redistribucija", istaknuo je.
Što se rebalansa proračuna tiče, priznao je kako Vlada još uvijek radi analize prihodovne i rashodovne strane.