“Jesi napisao Šavorićev zakon”, pitao je odvjetnika Borisa Šavorića u jednoj e-mail poruci Tonći Korunić iz tvrtke InterCapital.
“Šavorićev zakon, mašala”, replicirala je tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić.
Šavorićev usklik “Sad sam tek zaplakao. Kužim kako velik posao smo napravili” poslan je potom mailom članovima skupine Borg koja je kreirala lex Agrokor 7. travnja 2017., dan nakon što je Sabor taj zakon izglasao.
Nameće se pitanje: tko je pozvao pravnog stručnjaka Borisa Šavorića da pripremi lex Agrokor: tadašnja potpredsjednica Vlade Martina Dalić, Ante Ramljak, koji tada još nije bio izvanredni povjerenik, ili možda sam premijer Andrej Plenković? Jer, zagrebački odvjetnik i predsjednik Vlade generacijski su bliski (Plenković je 1970. godište, a Šavorić godinu dana mlađi), pravnici su, zajedno su studirali, a pohađali su i istu klasičnu gimnaziju u Križanićevoj ulici.
Stoga je teško povjerovati da je Plenkovićevoj Vladi na pisanju toliko važnog zakona, koje se odvijalo izvan svih pravila, nametnut odvjetnik za kojega nije znao, niti ga je provjerio. Međutim, moguće je da je za Šavorićev angažman zaslužan dvojac iz Texo Managementa, Ante Ramljak i Tomislav Matić, koje je u proces pozvala Dalić, jer se njihov ured nalazi na istoj adresi na kojoj je i Šavorićev - u neboderu na Trgu bana Josipa Jelačića.
Odnos s ministricom Dalić
A tko je uopće odvjetnik Šavorić? Je li dovoljno stručan za pisanje toliko važnog dokumenta? I zašto je pristao riskirati sukob interesa samo da bi sastavio taj zakon? Taj 47-godišnji odvjetnik i sam je bio svjestan da je radeći na zakonu bio u sukobu interesa jer je istodobno zastupao rusku banku VTB. Dokaz tome je mail u kojem je o tome izvijestio ostale sudionike takozvane skupine Borg.
Prema članku 46. Kodeksa odvjetničke etike, odvjetnik mora uskratiti pravnu pomoć ako je u istom slučaju zastupao protivnu stranu ili obje strane. Šavorić je, neslužbeno doznajemo, u procesu oko Agrokora trebao ostati sve do postizanja nagodbe te je navodno trebao biti autor same nagodbe, ali je iz procesa isključen kad je u travnju prošle godine izbila prva afera vezana uz njegov odvjetnički ured.
Bilo je to nedugo nakon što je Ramljak imenovan Vladinim povjerenikom. U dokumentaciji Trgovačkom sudu tada je kao osobnu e-mail adresu Ramljak dostavio onu koja je glasila na ime odvjetničkog društva Šavorić i partneri.
Otkriće je isprovociralo niz spekulacija o tome tko je pisao lex Agrokor, je li to odvjetničko društvo autor zakona, zašto Vlada taji ime “pisca”, a tek u veljači ove godine na saborskom Odboru je potpredsjednica Vlade Dalić rekla da je osobno autorica zakona. No, kad je otkriveno da Ramljak e-mailove prima na adresu Šavorićeva odvjetničkog društva, iz ureda su se javno očitovali da “u njihovoj ulozi nema ništa sporno”.
Riječ je o odvjetničkom društvu koje se provlačilo kroz krizu u koncernu. Radili su kao pravni savjetnici izvanredne Uprave Agrokora, a ranije su zastupali VTB, rusku banku koja je jedan od najvećih vjerovnika Agrokora.
Iz koncerna su tada poručili da ih je Ramljak angažirao na “poslovima pružanja interventnog pravnog savjetovanja te da je s njima već završio suradnju”. Bivša ministrica Dalić se, pak, o njihovoj ulozi očitovala u veljači ove godine. Pred saborskim Odborom za gospodarstvo rekla je da je njezina veza s tim odvjetničkim društvom “nikakva”. No, objava e-mailova otkriva da se komunikacija s tim odvjetničkim društvom nastavila i poslije.
Poziv bez odgovora
Pokušali smo ovih dana doći do Šavorića, ali nije odgovarao na pozive Jutarnjeg lista. Prihodi njegova društva rastu iz godine u godinu te su, prema posljednjem financijskom izvješću, za 2016. prijavili ukupni prihod od 17,1 milijun kuna, od čega 7,5 milijuna kuna neto dobiti. Društvo je te godine prijavilo 22 zaposlena i prosječnu neto plaću u iznosu od 6457 kuna. Šavorić je od 2017. godine član Nadzornog odbora Addiko banke, a na internetskoj stranici društva prezentira se kao savjetnik za “međunarodne klijente u visokoprofiliranim korporativnim transakcijama i projektnom financiranju te kao vođa odvjetničkih timova u važnim projektima i preuzimanjima kompanija u Hrvatskoj”.
U jednoj od objava portal Index objavio je i navodni račun koji je društvo Šavorić i partneri ispostavilo ruskoj državnoj banci VTB, ali u odvjetničkom društvu Šavorić i partneri za Index.hr su demantirali tu transakciju. “Nije točno da je odvjetničkom društvu Šavorić & partneri VTB banka u dva navrata isplaćivala usluge pravnog savjetovanja u vezi Agrokora do 10. travnja 2017. godine. Suradnja društva Šavorić & partneri i VTB-a nije nastavljena nakon 10. travnja 2017. Ne traje ni danas”, odgovorili su iz društva Šavorić kako je prenio Index.
Međutim, nakon što je Dalić podnijela ostavku postavilo se pitanje kako će se Hrvatska odvjetnička komora (HOK) odnositi prema ulozi koju je u slučaju nastanka lex Agrokor odigrao odvjetnik Šavorić. HOK je još u proljeće prošle godine, nakon objave prvih informacija da je Šavorić sudjelovao u kreiranju lex Agrokor, protiv njega pokrenuo disciplinski postupak. Taj postupak još nije okončan, a disciplinski tužitelj HOK-a, odvjetnik Alen Jakobović, ovih je dana za Jutarnji list rekao da su “praktički bili za donošenje odluke kad je portal Index objavio e-mail korespondenciju”.
- Njezina objava je sliku koju smo bili stekli promijenila i proširila. Nakon objave e-mailova proširili smo naš postupak i Vladi uputili još niz pitanja - rekao je Jakobović.
Pojasnio je da bi im trebali razjasniti ključnu stvar: je li Šavorić u izradi zakona o Agrokoru bio angažiran kao pravni zastupnik Vlade. Ako ga je Vlada u izradi zakona angažirala kao svoga pravnog zastupnika, onda je Šavorić podlijegao obavezi da Vladi ispostavi račun za obavljeno zastupanje i naplati ga. Ako je bio angažiran tek kao član radne skupine za izradu zakona, kako bi u javnom interesu pomogao Vladi svojim znanjem, tada je mogao raditi besplatno ili primiti savjetodavnu naknadu kao i ostali članovi radne skupine.
- Ključno je utvrditi u kojem je svojstvu Šavorić sudjelovao u pisanju zakona. Ako je na pisanju zakona bio angažiran kao pravni zastupnik Vlade, tada je bio u poziciji i da dobije povlaštene informacije, što je također bitno - izjavio je Jakobović.
Raspon sankcija koje Disciplinski sud HOK-a može izreći odvjetniku kreće se od ukora, preko novčanih kazni do privremenog ili trajnog oduzimanja odvjetničke licence. Ali, kako na situaciju u kojoj se našao odvjetnik Šavorić gledaju njegovi inozemni klijenti? Jer, upravo je na poslovima s njima, pa i domaćim kompanijama, podigao vlastito odvjetničko carstvo? Šavorić je u samostalne odvjetničke vode krenuo početkom dvijetisućitih iz ureda u Gundulićevoj ulici. Još kao vježbenik je promijenio nekoliko uglednih odvjetničkih ureda, što nije karakteristično za početnike, no sve u želji da ostvari vlastite ambicije.
- Nikad ni prije, a ni poslije nisam upoznao nekoga toliko ambicioznog - kaže nam jedan Šavorićev poznanik.
Odvjetnici će poslije prolaziti i kroz Šavorićev ured, rijetki će se dulje zadržati kod njega.
- On je iznimno uspješan odvjetnik i nije ništa skrivio - komentira recentne događaje jedan naš sugovornik blizak Šavoriću. Drugi, pak, ne misli da će Šavorićev ured iz ovoga izaći neokrznut.
- Ako je nešto problem u odvjetništvu, onda je to ovakav sukob interesa. Inozemne kompanije, kad angažiraju, traže besprijekorne reference, a pitanje je hoće li ih Šavorićev ured i dalje imati - ukazuje nam drugi odvjetnik.
Velike ambicije
U odvjetničkim krugovima ima onih koji pričaju da je Šavorić dobar, sposoban odvjetnik, ali i onih koji drže da je uspio samo zahvaljujući “vlastitoj ambiciji i prilagodljivosti”. Je li Šavorić mastermind lex Agrokor?
Tonći Korunić iz InterCapitala za Jutarnji je list ispričao da je svoju ulogu u tome imao i Šavorić, čiji ured također cijeni, ali, tvrdi, nipošto se taj zakon ne može nazvati Šavorićevim zakonom, kako se dalo naslutiti iz objavljenih e-mailova u kojima je to bila zapravo šala. - Ljudi iz Šavorićeva ureda su stavljali na papir rješenja, ali zaista je Martina Dalić sve koordinirala i kontrolirala - ispričao je Korunić. Istaknuo je da je Dalić, kako je sama znala reći, doslovno “cizelirala (obrada površine skulpture) svaku bitnu stavku lex Agrokor”.
- To je baš njezin termin i ona je stvarni autor tog zakona, kao što je rekla i u Saboru. Da nije bilo nje i zakona, danas bi hrvatsko gospodarstvo vjerojatno bilo u recesiji - izjavio je Korunić.
U neformalnim krugovima Šavorić je, pak, poznat kao kreativni organizator gradskih tuluma na kojima se okuplja zagrebačka krema.
- Uvijek je to neki spektakl. Dobiješ pozivnicu nekoliko dana ranije, pa s njom i neku kartu, tražiš potom lokaciju, a kada dođeš, prebace te na neko drugo mjesto... - priča jedan od njegovih poznanika.
Šavoriću je prezentacija iznimno bitna, kako ona modna tako i društvena. Ured je smjestio na top-lokaciji u neboderu na Trgu bana Josipa Jelačića. U odvjetničkim je krugovima poznato da voli skupocjene automobile te da trenutačno vozi Maserati. U opuštenim krugovima voli se predstavljati kao “zagrebački fakin, sportaš i rockabilly”. Odrastao je u zagrebačkom centru, u Palmotićevoj ulici, i oduvijek je želio biti odvjetnik. Na fakultetu je bio, kaže naš izvor, demonstrator na predmetu Teorija države i prava.
Što se tiče sporta, kažu nam oni koji ga poznaju, da igra košarku, i to s ekipom Emila Tedeschija, predsjednika Uprave Atlantic grupe s kojim je i prijatelj. Rockabilly glazba Šavorićeva je velika ljubav još iz mladih dana. Na službenoj stranici njegove odvjetničke kancelarije pod rubrikom “Odvjetnici” nalazi se slika koja ilustrira odvjetnike kako rade, a do njih je fotografija manje poznatoga zagrebačkog rockabilly sastava Adam And His Nuclear Rockets. Šavorić i danas, kao i u mladosti, odlazi na rockabilly koncerte, pa čak i one izvan države, i to u društvu Tome Ricova. U braku je s bivšom PR djelatnicom koja je navodno nekad radila u agenciji suvlasnički povezanoj s Agrokorom, a neki je pamte i navodno iz Mladeži HDZ-a.
Veliki klijenti
- Podigao je jak ured, radi za velike klijente, mislim da njihova satnica stoji od 400 do 500 eura, ali je li to pravi put? Ne znam, vidjet ćemo - komentira naš sugovornik.
Zanimljivo je da je Šavorić u travnju ove godine postao i vitez Reda svetog Jurja. Na čelu tog Reda je veliki meštar Karl von Habsburg-Lothringen, a red djeluje u zemljama Srednje Europe kroz zapovjedništva, Komturaje. Na čelu Komturaja Hrvatske je Romano Bolković, a uz njega, hrvatski članovi tog reda su: arhitekt Otto Barić, menadžer Sandro Caričević, forenzičar za cyber kriminal Nikola Protrka... Među vitezovima su i bivši austrijski vicekancelar Erhard Busek te makedonski predsjednik Gjorge Ivanov.
- Red se smatra dijelom umreženosti Europljana u širokom smislu konzervativnog svjetonazora. Prvenstveno djeluje u lobističkom smislu, dakle razmišlja i politički, ali je nadstranački. Unutar okvira europske orijentacije Red gaji ideju Srednje Europe i na bogatom povijesnom iskustvu želi učiti iz pogrešaka te stvarati novo duhovno, kulturno, intelektualno i etičko ozračje, a služe mu kao primjer zemlje Beneluksa ili Skandinavije - objasnio je Bolković svojedobno u Večernjem listu. Šavorić se Redu priključio baš ovih dana kad njegov ured, a i samu hrvatsku Vladu, trese velika afera. Međutim, Šavorić odbija javno istupati.
Šavorić i premijer poznaju se još od srednje škole, ali on ga, kažu iz Vlade, nije angažirao
Čiji je izbor bio da presudnu ulogu u pisanju lex Agrokor ima odvjetnik Boris Šavorić koji je u očitom sukobu interesa istodobno radio za rusku banku VTB, koja je kreditirala posrnuli koncern, i za Vladu, u neformalnoj radnoj skupini nazvanoj grupa Borg koja je potom zaradila 30 milijuna kuna na propasti koncerna?
Sumnja je bačena na samog predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, i to se između redaka može iščitati i iz izjava čelnika Mosta koji stalno postavljaju pitanje tko je doveo Šavorića u grupu Borg, očito ciljajući na premijera.
Ako znamo da je bivša potpredsjednica Vlade Martina Dalić, koja je dala ostavku zbog afere Hotmail, pred saborskim Odborom za gospodarstvo svjedočila da nije osobno poznavala Šavorića prije projekta pisanja lex Agrokor, onda se s pravom postavlja pitanje je li on bio Plenkovićev osobni izbor.
A ako je to točno, onda je politička odgovornost premijera još i veća jer je upravo Šavorić, prema svjedočenju Martine Dalić, dobio zadatak da prevede zakon koji je u Italiji omogućio restrukturiranje Parmalata, a iz kojega je, zanimljivo, izbačena odredba o sukobu interesa. Jer, da je ista ta odredba iz talijanskog zakona ostala u lex Agrokor, onda grupa Borg, koja je određivala glavnog financijskog savjetnika, ne bi poslije od tog savjetnika AlixPartners mogla biti odabrana da radi na slučaju Agrokor, o čemu, tako barem tvrde u Vladi, premijer nije imao pojma.
Šavorić je, opet prema svjedočenju same Martine Dalić, a što je vidljivo i iz objavljenih mailova na Indexu, nastavio raditi na lex Agrokor. Štoviše, u jednom od mailova lex se naziva i “Šavorićev zakon”, a sam Šavorić priznaje sukob interesa u odnosu na Ruse i Vladu.
Plenkovićevi suradnici, s kojima smo jučer neslužbeno razgovarali, prvi put za Jutarnji objašnjavaju kako je Šavorić dospio u grupu Borg, ali izričito demantiraju da je on bio osobni izbor premijera.
Šavorića, kažu izvori, premijer poznaje iz srednje škole i išli su zajedno i na Pravni fakultet, ali se nisu družili niti su prijatelji. Plenković je, naime, 1984. upisao tadašnji Obrazovni centar za jezike, odnosno školu iz koje su nastale tri današnje zagrebačke gimnazije - XVI., Klasična i XVIII. gimnazija, a Šavorić je bio generacija iza Plenkovića. I to je, tvrde Plenkoviću bliski ljudi, jedina poveznica između njih dvojice.
A kako je došao u grupu Borg, to ni u Vladi, barem tako tvrde, ne znaju. Ali potvrđuju nam da mu je iz Ureda premijera došao poziv da dođe na sastanak jer su financijaši tražili da se uključe i pravnici. Tako su, tvrde, iz Ureda premijera poziv na sastanak dobila četiri odvjetnika (koja su ostala tri, ne otkrivaju), koja su se i odazvala, a kako je poslije upravo Šavorić ostao u grupi Borg, nije, kažu, još do kraja ni njima jasno. Budući da je priču operativno vodila Martina Dalić, preostaje vidjeti je li ga izabrala ona (iako ga nije prije poznavala i naši sugovornici kažu da on nije bio njezin izbor), Plenković ili, pak, bivši izvanredni povjerenik Ante Ramljak.
Izvori bliski premijeru sumnjaju da je upravo Ante Ramljak bio taj koji je Šavorića ostavio u grupi Borg, ali ne mogu to sa sigurnošću tvrditi. Iako, prema medijskim napisima iz travnja prošle godine, Ante Ramljak je odabrao Šavorića za svoj tim. Također, kako bi pokušali sanirati štetu vezanu uz političku odgovornost premijera Plenkovića, ističu i jednu crticu iz vremena kada je Jutarnji list prvi objavio dokument iz kojega je bilo vidljivo da bivša tvrtka Ante Ramljaka od AlixPartnersa tjedno prima honorar od 250.000 kuna.
- Kada smo premijera pitali što misli o tome, on nam je na mobitelu s YouTubea pustio isječak iz filma “Tesna koža” u kojem Srećko Šojić izgovara legendarnu rečenicu “Ja sam iznenađen i uvređen” - kaže izvor iz Banskih dvora.
Jutarnji je još prije nekoliko dana poslao upit odvjetničkom društvu Šavorić i partneri je li Borisa Šavorića premijer zvao u grupu Borg, no odgovor do danas nismo dobili. Jučer smo pokušali stupiti u kontakt s bivšim izvanrednim povjerenikom Antom Ramljakom, ali bezuspješno. A ni iz Vlade nisu htjeli reći tko je odabrao Šavorića, jer tvrde da ne znaju, niti kako to da se on uopće našao na toj listi četiri odvjetnička društva, nego kažu da poziv jest došao iz Ureda premijera, ali da ga premijer osobno nije odabrao. Podsjećaju i na to da je Ante Ramljak Šavorića odabrao za svoj tim.
Kada je prošle godine u travnju disciplinsko tužiteljstvo Hrvatske odvjetničke komore pokrenulo izvide u vezi sa sudjelovanjem Odvjetničkog društva Šavorić i partneri u izradi lex Agrokor, od Šavorića su dobili odgovor da oni nisu pružali Vladi pravnu pomoć iz članka 3. Zakona o odvjetništvu, nego da ih je konzultiralo Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta u pogledu određenih zakonskih rješenja u vezi s izradom zakona te da su za obavljanje tog posla bili konzultirani i brojni ugledni financijski i pravni stručnjaci.
Budući da odvjetnici na poziv Ministarstva pravosuđa ili drugih ministarstava često sudjeluju kao članovi radnih skupina pri izradi zakona, takvo sudjelovanje odvjetnika u izradi određenog zakona nije neuobičajeno u slučajevima kada ministarstva formiraju radne grupe. No, ovo nije bila formalna radna skupina. (Goran Penić)