Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić govorio je za Dnevnik Nove TV o procjenama hrvatskog gospodarstva u krizi izazvanoj koronavirusom. Procjene pada BDP-a od 15 posto u druom kvartalu ga nisu iznenadile, no osobna potrošnja je, kaže Vujčić, pala malo više od očekivanja.
- To je više-manje u skladu s onim što se događa u Eurospkoj uniji gdje je prosječan pad BDP-a bio 14 posto. Ono što je malo više palo od očekivanja je osobna potrošnja. Osobna potrošnja je prvenstveno posljedica stanja na tržištu rada, odnosno toga koliko su ljudi sigurni u svoje zaposlenje i dohodak i onoga što gledaju da će se dogoditi idući kvartal ili do kraja godine. To su očekivanja potrošača. Ako su očekivanja potrošača dobra, onda će biti i osobna potrošnja. Ako ne - onda se ljudi 'stisnu', ne troše, štede, to je prirodno ponašanje, pojasnio je Boris Vujčić.
Na pitanje što nas očekuje ako dođe do drugog vala koronavirusa, Vujčić kaže:
- Treba biti realan i kazati da je najlošije iza nas u smislu drugog kvartala kad smo imali lockdown, kad je sve stalo. I u trećem kvartalu ćemo imati kroz turizam posljedicu na smanjenje BDP-a u odnosu na prošlu godinu, ali se obnovila gospodarska aktivnost, sve radi. Ne treba previše strašiti ljude, poručio je i dodao da se ne vidi rast nezaposlenosti kao u doba krize 2009., 2010. i 2011. godine.
Osvrnuo se i na kreditiranje, s obzirom na to da banke kredite ne daju onim tvrtkama koje su tražile moratorij.
- Banke ocjenjuju kreditnu sposobnost onoga kome daju kredit. Ako vjeruju da će ga moći vratiti - dat će mu ga, ako procijene da neće moći vratiti, neće mu dati kredit. Krediti i poslovanje se uvijek mogu i reprogamirati. Ono što se događalo i tijekom prošle krize, kroz različite mehanizme su uvijek dovodili do nekakvog restrukturiranja onih koji ne mogu preživjeli, rekao je Vujčić.
Broj tvrtki koje više ne mogu dobiti kredit se zbog krize povećao.
- S krajem srpnja došli smo na razinu od više od 57 milijardi kuna zatraženih moratorija. Od njih je odobreno 80 posto, 13 posto je odbijeno, a ostatak je u postupku, kaže Vujčić i ističe da su 75 posto onih koji su tražili moratorij građani. Tijekom ožujka i travnja je bilo intervencija od 2,8 milijardi eura, a rezerve su tada pale na 15,7 milijardi. Sada su opet povećane na 18 milijardi, dodaje Vujčić za Dnevnik Nove TV.
Kada je riječ o tečaju kune, nema straha do uvođenja eura, a državi nije potrebna pomoć. Hrvatska bi euro mogla dobiti 2023. ili 2024. godine.
- Mislim da je jako dobro - otkupljujući 18 milijardi kuna državnih obveznica, kreirajući 20 milijardi dodatne likvidnosti, omogućili smo da država to napravi. A država je svojim zaduživanjem u inozemstvu nama omogućila da ponovno povećamo međunarodnu pričuvu. Praktički smo ovu godinu makroekonomski zatvorili na taj način, rekao je.
Kada je riječ o procjeni udjela turizma, to će biti između 30 i 50 posto, smatra Vujčić.