Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade najavio mjere za olakšavanje položaja ovršenih i blokiranih građana i oslobođanje oko 326.000 ljudi dužničkog ropstva. U tu svrhu pred Vladom su tri nacrta zakona - Zakon o otpisu dugova fizičkim osobama, Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima i Zakonu o stečaju potrošača.
Sva tri zakona, rekao je Plenković, trebala bi smanjiti ukupan broj blokiranih i povećati mogućnosti rješavanja problema tako da se onima koji su blokirani duže od tri godine blokada obustavi putem Fine. Dug u tom slučaju ne bi nestao, no život onih koji su pod blokadama bio bi znatno lakši, rekao je premijer te istaknuo želju Vlade da pomogne blokiranim sugrađanima. Sva tri zakona upućuju se u Sabor u hitnoj prpoceduri, kako bi što ranije stupila na snagu.
Na temelju državnog otpisa dugova fizičkim osobama želi se potaknuti jedinice područne samouprave, kao i poduzeća koja su povezana s njima, da pristupe otpisu dugova građanima, rekao je premijer.
"Želimo pružiti ruku solidarnosti, ali isto tako ponavljamo da se dugovi i preuzete obveze moraju ispunjavati. Ovo nije nikakav potez koji bi rušio osnovna načela obveznih odnosa, no ako imamo 326.000 ljudi koji su blokirani, onda moramo učiniti nešto kako bismo smanjili taj broj i olakšali život sugrađanima koji su došli u probleme", istaknuo je.
Premijer je također i najavio je da će Ministarstvo uprave, nakon saborske procedure, pristupiti verifikaciji potpisa koji su predani u Sabor, a potom će se vidjeti što će biti s inicijativama za ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja. Plenković je ponovio Vladino stajalište da referendum nije način za raspravu o izbornom sustavu, jer za pitanje reguliranja i poboljšanja izbornog sustava postoje političke stranke, Sabor i Vlada.
Također je ponovno poručio da je Vladi i HDZ-u apsolutno neprihvatljiva inicijativa za smanjenje prava ili broja zastupnika manjina. "Ne vidim ni jedan razlog za dovođenje u pitanje stečenih prava manjinskih zastupnika u Saboru", istaknuo je.
Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković komentirao je u četvrtak mjere za rješavanje problema oko 100.000 blokiranih građana koji imaju dug do 20.000 kuna dulje od tri godine, rekavši da se ubrzanim stečajnim postupkom stimuliraju vjerovnici, jer im se u slučaju otpuštanja duga smanjuje porezna osnovica, a ostavljaju im se alati za naplatu duga.
Izmjenom Zakona o stečaju potrošača uvodimo novi institut, ubrzani stečajni postupak, kojim želimo obuhvatiti građane koji su dužni do 20.000 kuna, a blokirani su dulje od tri godine, izjavio je Bošnjaković novinarima pred Banskim dvorima.
"To je mjera koja stimulira, ako oprostite i otpustite ono što je možda i teško za naplatiti, onda će vam se umanjiti porezna osnovica", rekao je Bošnjaković dodajući da bi time, prema izračunu Fine, moglo biti obuhvaćeno oko 100.000 ljudi. "Kroz ubrzani stečajni postupak bilo bi omogućeno da vjerovnici naplate, a dužnici plate dug. Ako za to ne postoji mogućnost, u kraćem postupku bi se te blokade skinule te bi se problem riješio. To nije privremena mjera, mi bismo takav institut ubrzanog ograničenog stečaja ostavili za daljnju mogućnost", kazao je ministar.
Upitan hoće li neki građani to zloupotrijebiti, odvratio je da vjerovnicima ostaje mogućnost naplate duga. "Ako netko u tri godine nije naplatio svoja potraživanja do 20.000 kuna, tada i postotci naplate govore kako je to vrlo teško. Tri godine je vjerovnik imao mogućnost naplate, ovime im dajemo još jednu mogućnost da to urade i jednom ta priča mora završiti", rekao je.
Vlada nastoji ubrzati taj proces jer je redovni stečaj potrošača vrlo kompliciran, pa s njime nismo imali dobrih iskustava, ni puno riješenih predmeta, kaže Bošnjaković.
Nagodba u Agrokoru
Plenković je dodao da je prihvaćanje nagodbe u Agrokoru od strane Privremenog vjerovničkog vijeća veliko postignuće i ocijenio da Agrokor ima ekonomsku budućnost, kao i sve kompanije u njegovu sastavu te svi partneri.
Osvrnuvši se na početku sjednice Vlade na jednoglasno prihvaćanje nagodbe od strane Privremenog vjerovničkog vijeća, Plenković je ocijenio da je riječ o velikom postignuću i ogromnom uspjehu svih dionika tog procesa i izvanredne uprave, kao i Vlade te svih onih koji su imali hrabrosti u kratkom roku stvoriti odgovarajući zakonski okvir i strukturirani proces, koji je kroz 15 mjeseci omogućio kompaniji da preživi financijski.
"Dakle, da se steknu uvjeti da kreditori daju novu likvidnost i nova sredstva, da njene kompanije funkcioniraju, da su mali dobavljači i poljoprivrednici isplaćeni u cijelosti, da su srednji i veliki dobavljači dobili oko 500 milijuna eura, da su mnogi od njih naplatiti 60, 70 posto, a neki i više od 70 posto starog i graničnog duga, da su sve te kompanije dobile 15 mjeseci da se restrukturiraju i ostanu na nogama i prilagode novim okolnostima", naveo je Plenković.
Najvažnijim je u tom procesu ocijenio da Agrokor ima ekonomsku budućnost, kao i sve kompanije u njegovu sastavu, svi partneri. "Mislim da smo s te strane postigli uspjeh, čije ćemo efekte tek s jednim vremenskim odmakom moći ispravno valorizirati", istaknuo je premijer, dodavši da je to postignuto, unatoč brojnim pokušajima destabilizacije cijelog procesa, kao i političke destabilizacije Vlade. "Mi smo ustrajali, pokazali smo državništvo, političku odgovornost, ozbiljnost i siguran sam da velika većina hrvatske javnosti jasno može raditi distinkciju od politikanata i ozbiljne politike", ističe Plenković.
Dodao je da se iz ovoga slučaja moraju izvući poduke, koji je na vidjelo izvukao mnoge stvari koje nisu dobre u poslovanju u Hrvatskoj, mnoge prakse koje su nedopustive i štetne. "Zato transformacijski učinak ovoga procesa na hrvatsko gospodarstvo, na poslovnu praksu u Hrvatskoj mora biti snažan, mora otkloniti sve ono što nije bilo dobro, mora ojačati nadzorne i regulatorne mehanizme svih nadležnih institucija u ovoj priči", naveo je Plenković, poručivši da u ovoj pričini "nema nevinih" te da svi moraju ojačati pozornost i budnost da se slične situacije ne događaju.
Istaknuo je i da je uspjeh ovog procesa pokazao "umješnost da riješimo problem".
"Pokazali smo da naši strani partneri, bilo da je riječ o financijskim međunarodnim institucijama, bilo da je riječ o međunarodnim organizacijama koje prate što radimo, steknu povjerenje u sposobnost hrvatske države da se suoči s ovim problemom", kazao je Plenković. Istaknuo je da je provedeno jedno od najvećih restrukturiranja u Europi, i to u relativno kratkom roku, bez kolapsa za domaći ekonomski i financijski sustav i bez prelijevanje negativnih ekonomskih posljedica na ekonomije u susjedstvu. Plenković je zahvalio izvanrednoj upravi, svim dionicima procesa i svim ministrima koji su bili uključeni, kao i Martini Dalić, koja je dala ostavku na mjesto potpredsjednice Vlade upravo zbog slučaja Agrokor i afere Borg, na njihovom doprinosu.
Privremeno vjerovničko vijeće u utorak je jednoglasno prihvatilo prijedlog nagodbe u Agrokoru, prema kojem će najveći pojedinačni vlasnik biti ruski Sberbank, s 39,2 posto vlasničkog udjela, te prema kojem će dobavljači koncerna u prosjeku ostvariti stopu povrata svojih potraživanja od 60 posto, a financijske institucije i ostali vjerovnici do 20 posto.
Trgovački sud u srijedu je objavio tekst nagodbe, u kojem se među ostalim nalazi i odredba da ruske banke Sberbank i VTB ne mogu ni pojedinačno, ali ni zajedno dosegnuti udio od 50 posto ili više udjela u Agrokoru, a razlog su sankcije koje za ruske kompanije ili kompanije pod njihovim dominantnim vlasničkim utjecajem imaju SAD, Europska unija i Ujedinjeno Kraljevstvo. Sberbank i VTB trebali bi u Agrokoru zajedno imati 46,7 posto vlasništva, a ako se ostvari plan o zamjeni dionica po kojem bi Sberbank dao svojih 18 posto dionica Mercatora. Trgovački sud treba najkasnije u roku od 15 dana od objave nagodbe zakazati ročite vjerovnika.
Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti
Vlada je u četvrtak u Sabor uputila izmjene i dopune Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a po riječima ministra turizma Garija Cappellija, očekuje se da će donošenjem tih zakonskih promjena doći do podizanja kvalitete usluga i standarda objekata u domaćinstvu, ravnopravnog položaja iznajmljivača i ugostitelja, veće zaštite potrošača, produženja turističke sezone i većeg prihoda od iznajmljivača.
Prijedlogom izmjena zakona, kazao je Cappelli, uređuje se način i uvjeti pod kojim pravne i fizičke osobe mogu obavljati ugostiteljsku djelatnost. Naime, važeći zakon, ocjenjuje se, u nekim je dijelovima nedorečen, odnosno ograničavajući za razvoj ugostiteljstva i konkurentnost hrvatskog turizma.
Osnovne izmjene koje se predlažu su usklađivanje standarda objekata za privatne iznajmljivače koji su ishodili rješenje o odobrenju za pružanje ugostiteljskih usluga u domaćinstvu do 1. rujna 2007. godine sukladno tada važećem Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu, sa sada važećim istoimenim Pravilnikom čime bi se ujednačio standard objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge u domaćinstvu.
Oni koji neće podnijeti zahtjev moći će nastaviti pružati usluge bez prava korištenja oznake kategorije, kazao je ministar.
U ovom trenutku broj objekata koji su kategorizirani je 99.158, kazao je Cappelli te dodao kako je to 56 posto kapaciteta hrvatskog turizma u obiteljskom smještaju. Proces ima za cilj ujednačavanje standarda na tržištu i višu kvalitetu smještaja u domaćinstvu, a procjenjuje se da je takvih koji moraju neke izmjene izvršiti između 15 i 20 tisuća u roku od 4 godine.
Prijedlogom zakona daje se mogućnost obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pored specijalnim bolnicama i lječilištima, i drugim zdravstvenim ustanovama, trgovačkim društvima za obavljanje zdravstvene djelatnosti i zdravstvenim radnicima koji samostalno obavljaju privatnu praksu, sukladno posebnim propisima kojima je regulirana zdravstvena zaštita. Isto tako, omogućava se uređenje nove vrste objekta u domaćinstvu i na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, odnosno objekt za robinzonski smještaj koji do sada nisu bili zakonom regulirani.
Zakonom se propisuje da iznajmljivači mogu uz uslugu smještaja pružati svojim gostima uslugu doručka, a ne i polupansiona i pansiona, čime bi se doprinijelo da iznajmljivači koji sada pružaju i usluge polupansiona ili pansiona i svoje su objekte opremili za pružanje takvih usluga, nastave obavljati djelatnost kao ugostitelji, osnivanjem trgovačkih društava ili obrta.
Problem smještaja sezonskih i terenskih radnika radi obavljanja poslova riješit će se na način da se to neće smatrati pružanjem ugostiteljske usluge smještaja ukoliko koriste vlastite prostorije, odnosno na takav se smještaj neće primjenjivati odredbe Zakona.
Prijedlogom zakona predviđa se i uvođenje ublažavanja postupanja turističkih inspektora prema pružateljima usluga počiniteljima prekršaja primjenom načela oportuniteta, tj. propisivanjem mogućnosti da se bez kažnjavanja otklone nepravilnosti i nedostaci utvrđeni u inspekcijskom nadzoru.
Dan antifašističke borbe
Plenković se u uvodu sjednice osvrnuo i na Dan antifašističke borbe, kojim se obilježava oružani otpor Hrvatske nacističkom pokretu u Europi za vrijeme Drugog svjetskog rata i pobjeda saveznika nad Hitlerom. "To je državni praznik, ali i važno sjećanje na otpor fašizmu", rekao je Plenković te dodao da će na komemoraciji u povodu Dana antifašističke borbe njegov izaslanik biti ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.