Načelnik Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović izjavio je u petak kako se zasad ne planira uvođenje covid potvrda za školstvo i zdravstvo, iako se o tome razmišlja, a produljuje se njihov rok valjanosti.
Božinović je na konferenciji za novinare rekao da se zasad ne planira uvođenje covid potvrda za druge djelatnosti, ali i dodao kako je činjenica da ih imamo i da ih u svakom trenutku, ako se tako procijeni, mogu aktivirati.
Najavio je produljenje roka valjanosti covid potvrda sa sadašnjih devet mjeseci.
Božinović je ponovio važnost pridržavanja mjera, održanja osobne higijene, izbjegavanje bliskih kontakata, prozračivanje prostora. “Ono što su nas nekada plašili s propuhom, sad je svakih 10 do 15 minuta dobro napraviti propuh, jer se raspršuje aerosol", kazao je.
Ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak izvijestio je da je u ovom tjednu broj novooboljelih 31,6 posto veći nego prošlog tjedna, a da je trenutno 14-dnevna stopa incidencija 143,4, pri čemu najnižu ima Istarska, a najvišu Splitsko-dalmatinska županija.
Na ljestvici zemalja EU po incidenciji Hrvatska je na 11. mjestu, najnižu imaju Poljska i Mađarska, a najvišu Francuska i Irska. Po stopi smrtnosti na milijun stanovnika Hrvatska je 20. na listi zemalja EU, kazao je Capak.
Kada je riječ o cijepljenju trećom dozom naveo je da se proizvođači ni regulatorna tijela nisu očitovala o tome, no da će Hrvatska u skorije vrijeme krenuti s trećom dozom za najugroženije kategorije stanovništva.
"Nemojte me pitati za datum, o tom raspravljamo", izjavio je novinarima i poručio da Hrvatska ima oko milijun doza neupotrebljenog cjepiva te da mu nije blizu istek roka trajanja.
Za maske u školama rekao je da se u ovu školsku godinu ulazi s više oboljelih nego prošle godine, da svi želimo da djeca budu u školama, te da se zato moraju primijeniti mjere koje koliko toliko štite od bolesti.
"Najvažniji argument za to je da ukoliko se pojavi bolestan učenik, ako se nose maske, neće svi u njegovoj neposrednoj blizini trebati ići u samoizolaciju", naglasio je Capak.
Naveo je da je u dobi od 12 do 18 godina cijepljeno nešto manje 10 posto djece.
Ministar zdravstva Vili Beroš ponovio je podatak o visokom udjelu necijepljenih među hospitaliziranim i zaraženim osobama, upitavši zar to nije dovoljan argument o učinkovitosti cijepljenja.
"S 50,69 posto cijepljenog odraslog stanovništva nismo postigli razinu koja jamči sigurno zdravstvenu budućnost", upozorio je Beroš i pozvao na osobnu odgovornost svakog pojedinca.
"Ne mogu vjerovati da u vrijeme globalne epidemije netko koristi bolest za politiziranje, omalovažavanje i propitivanje stručnih, takvi potezi mogu donijet jeftine političke poene i naslovnice, ali samo za kratko", dodao je.
Ministar je napomenuo da cijepljenje u potpunosti ne kompenzira nepridržavanje mjera, već da jedino zajedno mogu dovesti do suzbijanja epidemije. Potvrdio je i da će aktivirati dodatne mobilne timove i dodatnu patronažu radi cijepljenja najstarijih.
O cijepljenju zdravstvenih djelatnika Beroš je ponovio da ono neće biti obvezno, ali kako je njegov stav da su covid potvrde u zdravstvu vrlo utemeljene. "Cijepljenje neće biti obavezno, ali obavezno testiranje je onda opcija.
Slovenija primjerice, rekao je, ima obvezno testiranje zdravstvenih djelatnika jednom tjedno.
U Europi se ide i na ukidanje besplatnog testiranja kada ne postoji jasna klinička situacija, zato da bi se svi cijepili pa i mi tako razmišljamo, poručio je ministar zdravstva.
Konferenciju stožera pratili smo uživo, detalje pročitajte niže u tekstu.
11:55 Capak: Dokaz o testiranju je nešto što mislimo da će ljudima brzo dosaditi i troškovi će biti preveliki pa će se htjeti cijepiti.
Beroš: Susjedne zemlje razmišljaju o tomu da prekinu s praksom besplatnog testiranja u slučajevima kad ne postoji jasna klinička indikacija, za bolesnike bez simptoma. To je nešto što se događa u Europi. Njihova su promišljanja usmjerena prema tome da se svi cijepe.
Konferencija je završila.
11:30 Capak: Cijepimo i kroz mobilne timove, a liječnici u ruralnim sredinama kontaktiraju necijepljene osobe, naročito starije dobi. Većina županijskih zavoda ima mobilne timove koji na poziv obilaze ljude koji se žele cijepiti. Obilaze se nepokretni građani, cijepi ih se u njihovim domovima. Uključit ćemo patronažne sestre u razgovore s necijepljenima, pripremili smo edukacijski materijal i snimili predavanja, nešto više od tisuću patronažnih sestara educirat ćemo o ključnim argumentima zašto je cijepljenje dobro, a oni će to koristiti u domovima u koje ulaze. Kontinuirano na tome radimo. Pet mobilnih timova ne može obići mnogo, na jednom punktu možete cijepiti i do 2.000 ljudi, ali to je potrebno.
Beroš: Prvo postavljate dijagnozu, a onda terapiju. U tijeku je evaluacija procijepljenosti. Sagledavamo procijepljenost po gradovima, općinama, naseljima. Fokus je sačuvati najstarije koji su najizloženiji ovoj bolesti, izgledi za fatalan ishod su najveći, primarni zadatak je sačuvati tu populaciju. Aktivirat ćemo još mobilnih timova, patronažu. Još jednom molim i apeliram na sve starije osobe da ne zanemare opasnost od bolesti. Kronični bolesnici moraju komunicirati sa liječnicima. Nastojat ćemo apelirati na sve da se cijepe. To je od iznimne važnosti, sad stvaramo pretpostavke za kasnu jesen i zimu. Sve starije pozivam da se cijepe.
Božinović: O svemu se vodi računa. Činjenica je da smo tijekom ljeta imali ugostiteljstvo na otvorenim prostorima, to je logično, ali smo uzeli u obzir i veliki broj stranih državljana koji su došli u Hrvatsku i zato smo tu mjeru držali kako bi se smanjila mogućnost širenja, kako nam se ne bi dogodilo ono što je bilo prošlog ljeta, da nam države donose nove mjere i dovode nas u situaciju da nam je sredinom kolovoza završila sezona, iako smo možda mogli izdržati još nekoliko tjedana. Taj dio smo uspješno držali pod kontrolom uz veliki angažman lokalnih stožera. Tad još nismo imali cjepivo. Nismo sasvim zadovoljni brojem cijepljenih. Sve su to elementi koje uzimamo u obzir kad određujemo timing donošenja mjera.
Capak: Ni proizvođači cjepiva ni regulatori nisu se očitovali o potrebi treće doze. Činjenica je i da ima u literaturi dokaza koliko traje imunitet, postoje procjene, to moramo imati u vidu, kao i činjenicu da većina zemalja ima konzervativni pristup prema ptrećoj dozi. Sve pažljivo pratimo i u skorije vrijeme ćemo krenuti sa trećom dozom za najugroženije kategorije stanovništva, nemamo još datum. Hrvatska ima dovoljno doza da može cijepiti i trećom dozom.
Beroš: Učimo iz dana u dan o ovoj bolesti. U situaciji kada težina kliničke slike nije teška, taj podatak možda nije najbolji. Europska regulativa je takva, kolege iz ECDC-a slažu se da bi broj hospitaliziranih mogao biti relevantniji. To nije moguće koristiti dok se ne komunicira na europskom nivou. Ako na jesen bude velik broj slučajeva, to će biti indikativno, ali preferiram broj hospitaliziranih i onih na respiratoru kao relevantan podatak o epidemiološkoj situaciji.
Božinović je upitan i o tome hoće li se proširiti upotreba covid potvrda te kako će izgledati nova školska godina.
- Što se tiče potvrda, koristimo ih za aktivnosti koje ste spomenuli i u ovom trenutku ne razmišljamo o širenju uporabe potvrda. Od 1. lipnja, kada je Hrvatska prva u EU uvela te potvrde, u svkaom trenutku ih možemo aktivirati, to nije problem.
Capak: Što se tiče škola, u godinu ulazimo sa nešto više opterećenja nego prošle godine, što je činjenica koja mora utjecati na naše odluke o mjerama u školama. To opterećenje dolazi uz činjenicu da svi želimo da djeca budu u školi, a ne online, zbog njihovog razvoja i psihičkog zdravlja, moramo aplicirati mjere koje koliko toliko štite od bolesti. Zadržat ćemo maske u svim slučajevima od 5. razreda na više gdje se ne može održati propisani razmak. Argument je ako se pojavi bolestan učenik neće svi oni koji su u njegovoj blizini morati iću izolaciju, ako svi nose maske. Na taj način štitimo djecu. U našim mjerama postoji mogućnost da lokalni stožeri donesu odluku da se maske ne moraju koristiti ako je situacija povoljna. Od lipnja razgovaramo o uvođenju mjera u neke djelatnosti. Da, razmišljamo da učitelji moraju imati potvrde ali takvu odluku još nismo donijeli. Nemamo točan podatak o cijepljenoj djeci, znam da ih je nešto manje od deset posto u dobi od 12-18 godina.
Markotić: U bolnici zasad u ovom valu nije bilo bolesne djece. Međutim, tijekom cijele epidemije bilo je hospitaliziranih, multisistemskih upalnih odgovora, imamo određene kapacitete za djecu i timove koji imaju iskustva. nadamo se da će kod djece i dalje biti blaži oblik bolesti, a svi će biti adekvatno zbrinuti.
Capak govori o dozama.
- Imamo nešto više od milijun neupotrijebljenih doza, ali nijedna doza nam nije propala - kaže.
- Kao što znate, potvrda traje devet mjeseci, nikome nije blizu da istekne. Slijedi nam odluka hoćemo li produljiti rok ili ćemo preporučiti treću dozu. Mislimo da nema potrebe da ograničavamo potvrdu na devet mjeseci nego ćemo je produljiti, ali starije osobe ćemo morati drugačije tretirati, vidjet ćemo koga ćemo cijepiti sa trećom dozom.
Beroš: Pratimo epidemiološku situaciju. Ako dođe do pogoršanja razmišljat ćemo kako povećati sigurnost svih u procesu zdravstvene zaštite, liječnika, sestara, nezdravstvenih djelatnika i pacijenata. Nekoliko je opcija na stolu, nismo još odabrali pravu. Obaveze cijepljenja u ovom trenutku neće biti, ali reagirat ćemo ako se situacija promijeni. Mišljenja sam da su covid potvrde utemeljene. Tko se nije cijepio, jedna od opcija je redovno testiranje, tako je i u Sloveniji i Njemačkoj. Testiranje bi moglo biti jednom tjedno, iako je i to premalo sa epidemiološke strane.
Capak: S obzirom na to da se radi o europskoj potvrdi, ima nekih zemalja EU gdje potvrda vrijedi 12 mjeseci nakon cijepljenja. Precizno ne mogu reći koliko će naša trajati. Usuglasit ćemo se sa drugim zemljama i podacima iz literature.
Beroš: Sigurnost pacijenata i zdravstvenog osoblja je na prvom mjestu. Ništa nije jednoznačno. Ravnatelji ustanova su odgovorni za adekvatno postupanje i poštivanje mjera. Cijepljenje nije jedina mjera. Naravno da tražimo i druge mogućnosti, cijepljenje ili testiranje, vidjet ćemo. Dalje ćemo razgovarati i učiniti sve.
11:23 Stožer je priupitan o sastanku s ugostiteljima, kako će izgledati rad kafića ujesen?
- Razgovarali smo s predstavnicima Nacionalne udruge ugostitelja, ne samo danas već i posljednjih dana. Napravili smo analizu turističke sezone koja po svim elementima biva vrlo uspješna, na razini one iz 2019. Balans mjera omogućio nam je da cijeli kolovoz, taj najvažniji dio ljetnog turizma, ostane u narančastoj zoni. Također, prošle godine smo isto razgovarali s ugostiteljima, dogovarali smo određene mjere kako organizirati rad na početku jeseni. To smo napravili i danas. Polazišna točka je ta da virus neće nestati, možemo ga se riješiti samo s puno većim procjepljivanjem diljem svijeta, a dok se to ne dogodi moramo naučiti još bolje kako živjeti s virusom. Slažem se s pozivom da nam je potrebna povećana osobna odgovornost. nakon 18 mjeseci teško je zamisliti da itko u Hrvatskoj više ne zna elementarne stvari o virusu i kako se zaštititi - kazao je Božinović.
Dodao je da će struka i nacionalni stožer tumačiti osnovne stvari oko epidemije.
- Osobna higijena, izbjegavanje kontakata, prozračivanje zatvorenih prostora i to vrlo često, nekad su nas plašili s propuhom, a sada je svakih deset minuta dobro napraviti propuh jer se raspršuje aerosol. Ta se mjera pokazuje najefikasnijom. Planiramo otvoriti zatvorene dijelove kafića i objekata koji su u ovom trenutku zatvoreni i to već od 1. rujna. Naravno, uz preporuke koje će biti izdane. U razgovoru s ugostiteljima dobili smo čvrsta uvjerenja da će svi vlasnici kafića paziti na pridržavanje mjera i da će inzistirati da to čine i njihovi gosti. To je jedini način da se zaštitimo u najvećoj mogućoj mjeri, a da život nastavi ići dalje.
Još nemamo sve detalje, radno vrijeme će ostati najdulje do ponoći, u tom smislu se ništa neće promijeniti, osim zatvorenih dijelova kafića.
11:15 Ministar zdravstva Vili Beroš kaže kako je Hrvatska sigurna zemlja. Ipak, lako možemo skliznuti sa sigurnog puta ako se ne cijepimo.
- Imam obavezu kao ministar ukazivati na ono što je važno za očuvanje zdravlja. Od 16. do 24. kolovoza 3.216 je novozaraženih, među njima 86 posto nije cijepljeno. Hospitalizirano je 78 posto necijepljenih. Bolnice poput OB Šibenik, KB Dubrava, Plućne bolnice, imaju 100 posto necijepljenih među hospitaliziranima. Zar to ne govori dovoljno o učinkovitosti cjepiva? Četvrti val je tu, nove varijante su tu, a činjenica je da nismo postigli razinu cijepljenosti koja jamči sigurnu zdravstvenu budućnost. Moramo učiniti više, počinje školska godina, jesen je pred nama, sve to predstavlja nove izazove. Vlada i ministarstvo napravili su sve da smanjimo utjecaje novog vala, omogućili smo cjepivo, propisali smo mjere temeljene na stručnim spoznajama. Osigurali smo i dodatne mjere u visokorizičnim slučajevima. Pripremamo bolnički sustav za ono što nam dolazi. Imamo znanje, iskustvo, volju. Ono što nam nedostaje je osobna odgovornost dijela naših građana jer jedino zajedno možemo polučiti dobre rezultate.
Mnogi i dalje ne vjeruju u učinkovitost cjepiva, rekao je.
- Epidemiološke mjere tu su da sačuvaju zdravlje. Negiranje vrijednosti cjepiva limitira normalan životni tijek jer omogućava širenje virusa. Globalna epidemija donijela je više od četiri milijuna smrti. Zašto to netko koristi za politiziranje i omalovažavanje stručnih mjera? Takvi potezi mogu donijeti naslovnice i jeftine političke poene, ali i ugrožavaju zdravlje, živote, moram ustati protiv toga. Mjere su tu da čuvaju zdravlje. Nadalje, jasno je da virus radi sve kako bi preživio, to mu je zadatak, prilagođava se novim okolnostima i mutira. Volio bih da smo i mi tako usredotočeni prema našem cilju. Građani koji negiraju bolest i ne žele se cijepiti, koji pozivaju na nepridržavanje mjera, suradnik su virusu u nastojanju da preživi. Molim vas da izaberemo razum i znanost. Možemo i moramo pobijediti ovu epidemiju, ali to možemo samo na zdravim temeljima. Svjedočimo i činjenici da raste udio onih koji ne poštuju mjere. Jedno ne ide bez drugog. Cijepljenje ne kompenzira nepridržavanje mjera.
11:10 Capak govori o epidemiološkoj situaciji.
- Imamo 596 novoboljelih, prije tjedan dana imali smo 468 od 9948 testiranih, tjedan dana prije toga 308. Ovog tjedna imali smo 2.454 novooljelih. Brojka je 31,6 posto veća nego za protekli tjedan. Trenutna 14-dnevna stopa incidencije je 143. Najnižu ima Istarska, a najvišu splitsko-dalmatinska županija. Na ljestvici zemalja EU Hrvatska zauzima 11. mjesto. Najnižu imaju Poljska i Mađarska, najviše je u Francuskoj i Irskoj. Stopa smrtnosti na milijun stanovnika je 2.049,2, zauzimamo dvadeseto mjesto. Danas je udio pozitivnih slučajeva 6.3 posto, što je porast.
11:03 Uoči tiskovne konferencije Stožer je objavio najnovije podatke.
U posljednja 24 sata zabilježeno je 596 novih slučajeva zaraze virusom SARS-CoV-2 te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 3.353.
Među njima su 372 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 47 pacijenata.
Preminule su 2 osobe.
Od 25. veljače 2020., kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 372.219 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 8.318 preminulo, ukupno se oporavilo 360.548 osoba od toga 494 u posljednja 24 sata.
U samoizolaciji je trenutno 7.295 osoba.
Do danas je ukupno testirano 2.510.859 osoba, od toga 9.532 u posljednja 24 sata.
Zaključno s 26. kolovoza utrošeno je 3.244.822 doza cjepiva, a cijepljeno je 42,20% ukupnog stanovništva, odnosno 50,69% odraslog stanovništva. Na dan 26. kolovoza utrošene su 8.932 doze cjepiva, a od toga je 4.428 osoba cijepljeno prvom dozom.
Zaključno s 26. kolovoza 1.712.434 osoba cijepljeno je barem jednom dozom, a od njih je cijepljenje završeno za 1.599.278 osoba (1.532.388 osoba cijepljeno s dvije doze te 66.890 osoba cijepljeno cjepivom Jannsen), što čini 47,40% odraslog stanovništva.
Nakon gotovo jednomjesečne stanke Nacionalni stožer civilne zaštite, na čelu s ministrom unutarnjih poslova Davorom Božinovićem, održat će tiskovnu konferenciju.
Na njoj bi trebali iznijeti najnovije podatke o broju zaraženih koronavirusom, hospitaliziranima i preminulima.
Također, razgovarat će se o eventualnim novim mjerama kako bi se pandemija svela pod kontrolu.
No, još jučer su vijesti bile vrlo dobre, Hrvatska je ostala "narančasta", što je dobra vijest za turističku sezonu koja je po mnogima bolja čak i od rekordne 2019. godine.
Ipak, broj novih slučajeva nije zanemariv. Tako je jučer objavljeno kako je u 24 sata registrirano 638 zaraženih, a na respiratoru su bila 43 pacijenta.
Početak tiskovne konferencije očekuje se u 11 sati.