Pred Odborom za financije u Saboru danas je prijedlog za iskazivanje povjerenja Marku Primorcu za obavljanje dužnosti ministra financija. Predlagatelj je Vlada, a nakon što je ostavku na tu poziciju dao Zdravko Marić.
Kandidata za ministra odborima je predstavio premijer Andrej Plenković, piše N1.
“Zadovoljstvo mi je da mogu predstaviti kandidata za novog ministra financija. Riječ je o gospodinu Marku Primorcu, izvanrednom profesoru na Ekonomskom fakultetu, on je specijalist za javne financije, za poreznu politiku, za fiskalnu decentralizaciju. Do sada je, uz akademsku karijeru, bio i konzultant Svjetske banke i MMF-a. Ima vrlo značajno akademsko i međunarodno iskustvo, u političkom smislu on je od 2018. do 2020. bio i savjetnik tadašnje predsjednice Republike. Izdvojio bih i njegovu dosadašnju suradnju s Ministarstvom financija, bio je u raznim radnim skupinama koje su se bavile nizom poreznih reformi”, rekao je Plenković u svom predstavljanju kandidata.
“On je isto tako i stručnjak, stručnjak koji dolazi na ovo mjesto u najboljim godinama, u punoj životnoj snazi. Ima 38 godina, isto kao i novi ministar gospodarstva. Oni su ujedno i kolege na Ekonomskom fakultetu. To su ljudi u punoj energiji, s velikim znanjem, ali isto tako značajnim iskustvom, komunikacijskim vještinama i timskim radom, mogućnostima da sovjim znanjem i kreativnošću pridonesu A – u provedbi programa Vlade, B – u pronalaženju rješenja za različite krizne situacije s kojima smo suočeni”, dodao je Plenković.
“Posla je pred nama puno, a vremena malo. Vjerujem da će novi ministar nastaviti s pozitivnim trendovima i predlaganjem mjera za rješavanje inflatornog pritiska koji je nastao, podsjetimo, zbog rata u Ukrajini”, istaknuo je premijer, te dodao kako “očekuje da od idućeg tjedna prione poslu”.
Horizontalna kriza
SDP-ov Boris Lalovac pitao je premijera znači li nastavak poreznih izmjena daljnje rasterećenej neoporezivog dijela dohotka jer u ovim inflatornim vremenima realne plaće ne mogu stizati inflaciju.
“Danas smo u fazi predstavljanja novog ministra, o konkretnim potezima govorit ćemo kasnije kada on pohvata sve konce, mora napraviti primopredaju. Podsjetit ću, vi kada ste bili ministar financija, 915.000 građana bilo je van poreznih škara, našim poreznim reformama van poreznih škara je 1,880 milijuna građana. Naš cilj su uvijek daljnja porezna rasterećenja”, odgovorio je Plenković.
“Vlada će biti otvorena za to da naši građani imaju veći dohodak i da se temeljem njega mogu lakše nositi s rastom cijena. Moramo voditi računa da je ovo vanjska kriza, ona je horizontalnog karaktera, energetska i prehrambena kriza pogađaju sve. Element koji je najbitniji – ne znamo koliko će trajati. Nitko ne zna”, dodao je Plenković.
Mostov Zvonimir Troskot pitao je Plenkovića hoće li Vlada ići u smjeru poreza na nekretnine i ako da, koja će biti ekonomska opravdanja za to.
“Ta tema je bila u eteru prije godinu dana, nitko iz vlade niti Marko Primorac je nije stavljao u eter. To nije bio predmet rasprave u Vladi”, odgovorio mu je Plenković.
Vesnu Vučemilović iz Suverenista zanimalo je stanje s javnim dugom. Zanima ju hoće li se početi raditi na tome da se rashodovna strana proračuna stavi pod kontrolu.
“Što se tiče javnog duga, ako je netko imao brzu putanju smanjivanja javnog duga imala je Hrvatska u razdoblju od 2016., kraj, do praktički veljače 2020. dok se nije dogodila korona. Mi smo tada imali neplanirane rashode u iznosu od 44 milijarde kuna. Najveća zdravstvena kriza pogodila nas je toliko da smo se morali snaći i naravno da je to utjecalo na nas. Utjecalo je na pad BPD-a i na rast javnog duga, ali to nije bilo nešto što je bilo planirano, uzrokovano nekakvim lošim gospodarenjem. Bilo je uzrokovano zauzimanjem pozicije države koju nitko u tom trenutku ne bi mogao zauzeti. Koja bi banka dala toliko novaca našim poduzetnicima da prežive, premoste krizu i isplate plaće. Nema tog rođaka iz Amerike, tog prijatelja niti nekog mecene koji će to napraviti, osim države. I država je tu stala. Rekao sam nekoliko puta, glavni cilj Hrvatske u velikim krizama je da nam ne dođe do socijalne frakture. Kad do nje dođe, lome se svi stupovi društva i imate krizu kojom je teže upravljati. Zato smo i djelovali brzo i snažno. Da toga nije bilo bili bismo malo iznad 60 posto udjela javnog duga u BDP-u, takav je trend bio. Malo nam je otišao gore, ali sad ga natrag spuštamo”, rekao je Plenković.
‘Ne zazivajte bolesnu djecu‘
“Rebalans proračuna Ministarstva zdravstva radi se već godinama, nije to samo od razdoblja koronakrize. Znamo da to Ministarstvo opetovano stvara nove dugove, znamo i za okršaje ministra Marića s ministrom Berošem o tome da se konačno napravi reforma i smanje dugovi. Hoćete li dati potporu novom ministru na tom području, da se taj problem konačno riješi”, upitala je premijera Marijana Puljak (Centar).
“Ja nikakve okršaje nisam vidio, vidio sam samo jedan saborski odbor na kojem se malo otvorenije pričalo. Radi se o situaciji koju jako dobro razumijemo, i na kojoj ministar zdravstva Beroš kontinuirano radi, ali na tom segmentu mora raditi svaki kotačić u zdravstvu od najniže hijerarhijske razine do ministra. Mi ćemo raditi i dalje na reformi i na racionalizaciji troškova, ali u sve ove godine ja nisam vidio da je nešto pojeftinilo, jeste li vi vidjeli”, odgovorio je Plenković.
Kako je spomenuo i skupe lijekove i liječenje bolesne djece, te napomenuo kako se u tim trenucima radi sve kako bi se osigurao novac za potrebno liječenje došlo je do prepirke sa zastupnicom Marijanom Puljak, kojoj se pridružio i Zvonimir Troskot rekavši kako nema sustava kojim se takvi problemi rješavaju.
Puljak je rekla premijeru da ne zaziva bolesnu djecu, a on joj je odgovorio da ne manipulira.
“Nemojte vi, molim vas, manipulirati. Ona misli da ja govorim da s mojim Splićanima nešto nije u redu”, rekao je Plenković na što je Puljak replicirala da mu šefica odbora Grozdana Perić već neko vrijeme govori da nešto nije dobro i da mora pokrenuti reforme i pitala ga nekoliko puta zašto nije pokrenuo reforme.
Plenković joj je rekao: “Da sam ja vi, ja bih bio to rekao, to bi vrištalo. Da ima malo supstance, bilo bi dobro”, rekao je Plenković te se okrenuo novom ministru i rekao mu: “Moraš se naučiti na ovo, ovo ti je najvažniji dio posla. Manipulacije.”
Ubacio se Troskot i zamolio da se “malo smire strasti”, na što je Plenković rekao da nema “tu strasti”. Puljak je nastavila ponavljati da joj Plenković ne odgovara na pitanja. Ubacila se i šefica odbora, HDZ-ova Grozdana Perić te dajući riječ Troskotu rekla: “Neka gospođa Puljak malo zašuti pa ćete vi moći nešto reći, gospodine Troskot.”
Plenković je zatim otišao s Odbora.
‘Nema razloga za strah‘
Nakon pitanja premijeru, predstavio se i sam Marko Primorac.
Govorio je o prvim koracima koje namjerava poduzeti u Ministarstvu.
“Apsolutno sam svjestan svih izazova i vremena u kojima ću eventualno u petak doći na dužnost ministra financija. Što se tiče aktualnih okolnosti, nekih projekcija i stanja punjenja proračuna. Za sada je stanje dobro, nema nikakvog razloga za strah”, rekao je Pirmorac.
“I u ovim izazovnim vremenima, instrumentarij u borbi protiv inflacije je relativno ograničen. Monetarna politika isto proživljava izazovna vremena. Ukoliko u petak preuzmem ovu dužnost apsolutno ću svo svoje znanje uložiti u porezno rasterećenje i brigu o građanima, kako bismo prebrodili svi zajedno ova teška vremena. Fiskalna politika ministarstva nije u nikakvoj izvanrednoj situaciji, nastavit će se s politikama na kojima se do sada radilo, nastavlja se s uvođenjem eura, nastavlja se s planiranim mjerama i reformom”. Fiskalna politika u ovom segmentu ne može biti učinkovita za borbu protiv inflacije, ali mora biti učinkovita da pomogne građanima prebroditi krizu koja je pred nama”, kazao je Primorac.
Kazao je da novac treba usmjeriti prema skupinama građana koje su socijalno najugroženije.
‘Porez na nekretnine? Moj stav je jasan‘
“Ono što, pretpostavljam, u ovom trenutku najviše mori građane je pitanje poreza na nekretnine. Moj stav je jasan i ja ga zagovaram zadnjih deset godina. Činjenica je da je porez na nekretnine najbolji izvor financiranja lokalnih jedinica. I ja sam apsolutno bio za uvođenje tog poreza i žao mi je što ga Vlada nije uvela na početku mandata. Žao mi je što nije bio uveden u prošloj Vladi jer mislim da ga je trebalo uvesti. To je jedan porez koji vam, na neki način, trenutno zbog toga što ga nema u fiskalnom instrumentariju nedostaje, fali. Mi zbog toga imamo brojne probleme s kojima se suočavamo zbog toga što ga nema. Većina uređenih država ga ima. To je kad me pitate što mislim o porezu na nekretnine općenito. Međutim, u situaciji u kojoj se mi trenutno nalazimo i izazovima koji su pred nama i rastućim stopama inflacije s kojima se nismo suočavali povijesno, definitivno nije vrijeme za uvođenje poreza na nekretnine. I ja osobno sigurno neću raditi na tome da se taj porez uvode u ovim okolnostima, apsolutno ne. Ja smatram da je taj porez dobar, građani se ne trebaju bojati jednom kada on bude na repertoaru. Međutim, ne u ovim okolnostima. Ja bih bio najsretniji da ga ja uvedem, ali svjestan sam činjenice kako trenutno nije vrijeme za samopromociju nego za razboritost i brigu za građane”, rekao je Primorac.
“Država ni u kojem slučaju neće imati za cilj stjecanje nekakve štednje i akumuliranje novaca na računu da bi s time ne znam što radila, nego apsolutno trošenje proračunskih sredstava na odgovoran način i raspoređivanje među skupinama kojima je to potrebno. Činjenica je da moramo imati nekakve prioritete i razmisliti kome je i u kojem trenutku pomoć najpotrebnija i to će nam biti nekakva glavna misao vodilja”, kazao je.
“Što se tiče oporezivanja, imovina u Hrvatskoj, posebno kada govorimo o nekretninama je podoporezovana, tu se stvorila neka vrsta, rekao bih čak, porezne oaze. Svi žele ulagati u nekretnine, svi žele nešto rentati i to je postala mantra, to nas je na neki način pretvorilo u društvo rentijera. Ne govorim ovdje sada samo o porezu na nekretnine, nego drugim porezima. Kada govorimo o porezu na dohodak od najma, i on je doista minimalan. Činjenica je kada pogledate vlasništvo nad nekretninama, u Hrvatskoj preko 90 posto ljudi posjeduje nekretninu, u Njemačkoj je to na razini od oko 50 posto, u Švicarskoj na razini od oko 40 posto i to vam vjerojatno nešto govori. Smatram da bi porezno opterećenje trebalo pravednije rasporediti, smatram da bi dodatno trebalo pomoći građanima s najnižim dohodcima jer ne rentaju nekretnine oni koji su ugroženi, nego oni koji imaju viška nekretnina i tu apsolutno u nekakvim narednim koracima, ako dođe do preraspodjele poreznog opterećenja, mogu reći da ću se osobno zalagati da to bude u pravo u tom smjeru”, dodao je Primorac.
“Hoće li doći do recesije? Ja nisam mađioničar. I ukoliko se dogodi, a ozbiljni ekonomisti razgovaraju o tome da će europsku ekonomiju pogoditi kriza, recesija, to će se sigurno preliti i na Hrvatsku. Tu apsolutno nema nikakve dileme. Ja ne mogu nikome obećati da ako svi oko nas budu u krizi da će nama biti super, sigurno neće. Ali sam isto tako uvjeren da ću ja u postojećim okolnostima se nositi s ovim izazovima bolje nego netko drugi i apsolutno sam spreman ovo prihvatiti. Svjesno ulazim u ovu utakmicu i spreman sam se nositi s time”, zaključio je Primorac.
Ranije je Plenković po dolasku u Sabor za Marka Primorca rekao: “Mlade zamjenjujemo mlađima, a jednako pametnima. Sve će biti dobro. Fin čovjek, dobro izgleda, dobro govori, razumije to u što se govori”, rekao je premijer za N1.
Na sjednici Sabora u petak zastupnici neće raspravljati nego se samo glasa o povjerenju novom članu vlade. Da bi bio potvrđen potrebna je obična većina od 76 glasova, a nakon glasanja slijedi dvomjesečna stanka za zastupnike – do 15. rujna.