U vezi s medijskim napisima o najavljenom pilot-projektu Ministarstva zdravlja "o organiziranju hitne helikopterske medicinske službe", Ministarstvo obrane izvijestilo je u utorak kako u potpunosti podupire svaki projekt kojemu je cilj podizanje kvalitete usluge građanima uz racionalno trošenje proračunskih sredstava.
Osobito se ta potpora odnosi na segment medicinske pomoći, kojom se zbrinjavaju oboljeli i stradali i spašavaju ljudski životi, ističe Ministarstvo obrane u priopćenju, kojim odgovara na medijske napise da je odluka Ministarstva zdravlja o unajmljivanju helikoptera izazvala veliku ljutnju u Ministarstvu obrane, čiji su vojni helikopteri dosad prevozili hitne slučajeve.
U MORH-u također ističu da su iznimno ponosni na posade svojih helikoptera, kojima su posljednjih godina prevezli više tisuća pacijenata.
"Medicinski prijevozi često su obavljani i u otežanim meteorološkim uvjetima, neovisno o dobu dana, uvijek na vrijeme i u okviru 'zlatnog sata'. Tijekom tih intervencija spašeni su svi pacijenti koji su prevoženi vojnim helikopterima. Tijekom takvih letova u vojnim su helikopterima rođene i četiri bebe", ističu iz Ministarstva obrane i poručuju da će i nadalje, neovisno o novim projektima, biti na usluzi građanima, kad god to bude potrebno.
HDZ: Projekt hitne helikopterske medicinske službe štetan za Hrvatsku i pacijente
HDZ je u utorak optužio ministra zdravlja Sinišu Vargu da je njegovo ministarstvo pilot-projektom o organiziranju hitne helikopterske medicinske službe sklopilo štetan ugovor za Republiku Hrvatsku i pacijente ocjenjujući kako se radi o "bacanju državnog novca za mali ili nikakav učinak".
"U ugovoru postoji niz nelogičnosti i nejasnoća koje će aktualna zdravstvena administracija jednog dana morati objasniti zašto je i kako to rađeno. Ugovor je dan tvrtki koja koristi samo helikoptere tipa CE-135 koji su ograničenog dometa i dosega leta te mogu zbrinuti samo jednog pacijenta", rekao je na konferenciji za novinare predsjednik HDZ-ova Odbora za zdravstvo Ante Ćorušić.
Upozorio je i kako je ugovorom navedeno da će u roku od četiri mjeseca, koliko traje pilot-projekt, biti plaćeno 240 sati leta za cijenu od 10,7 milijuna kuna. Naveo je i da je prije za obavljanje hitne helikopterske medicinske službe bilo zaduženo Ministarstvo obrane (MORH) koje je to radilo za tri puta manju cijenu.
Ćorušić nelogičnim smatra što je tvrtka koja koristi helikoptere s našim Ministarstvom zdravlja sklopila ugovor u njihovu korištenju u vremenu od 6 do 18 sati i to samo u dobrim vremenskim uvjetima.
"Da li nesreća koja se može dogoditi bilo gdje u Hrvatskoj bira vrijeme", upitao se. Smatra da je talijanska tvrtka dobro prošla tim ugovorom te da netko u zdravstvenoj administraciji zna zašto je to tako.
Da je ugovor štetan za Hrvatsku i pacijente ustvrdio je i član Odbora Ivan Ćelić koji je kazao da je predstavljajući pilot-projekt hitne medicinske pomoći ministar Varga obmanuo javnost jer takav ugovor "šteti zdravlju i za ono što smo do sada imali skuplji je za oko milijun eura". Drži i da je ugovor životno ugrožavajući za pacijente, jer što bi se dogodilo u slučaju da se pacijent nađe na otoku iza 18 sati. "Tko će prevesti te pacijente", rekao je Ćelić upitavši se u čijem je interesu potpisivanje takvog ugovora.
Upitan traži li HDZ da se taj ugovor poništi i bi li da MORH i HGSS i dalje obavljaju hitnu medicinsku službu, Ćorušić je rekao da je ugovor štetan za Hrvatsku i pacijente jer za uslugu koje je Ministarstvo zdravlja ugovorilo s inozemnim partnerom HZZO još nema razrađen cjenik. Napominjući kako je Hrvatskoj zbog specifičnog geografskog položaja i kao turističkoj zemlji potrebna helikopterska hitna medicinska služba, Ćorušić je podsjetio da su bivše HDZ-ove vlade razradile projekt četiri radijusa helikopterske hitne medicinske pomoći - Osijek, Rijeka, Zagreb i Split.
"HDZ nije protiv uvođenja tog modela, ali je protiv rastrošnosti i nepotrebnog luksuza u sadašnjoj besparici. Moramo razraditi svoju helikoptersku hitnu medicinsku pomoć za što imamo ljude i materijalne resurse", kazao je. Smatra i da je upitno gdje će helikopteri slijetati jer se ne zna koliko heliodroma u zemlji ima dopusnicu za civilno slijetanje. "Vojska može, civili ne", kazao je.
Na pitanje zna li da je talijanska tvrtka navodno pod istragom u Italiji te su im pred potpisivanje ugovora vratili helikoptere koji su im bili oduzeti, Ćorušić je kazao kako je točno da je tvrtka bila pod istragom jer je zbog pada istog helikoptera u Rumunjskoj, kakve je i Hrvatska dogovorila, ta tvrtka od osiguravajućih društava dobila značajne penale i jedno vrijeme im bio privremeno obustavljen posao. "Zašto su naši sklopili s njima ugovor pitajte ministra Vargu i njegova pomoćnika Miljenka Buru", rekao je.
Upozorio je i da je natječaj raspisan tako da se njime zaobilazi i pravilo naše Agencije za civilno zrakoplovstvo po kojoj je, da bi se bilo profesionalni letač na helikopteru tog tipa, potrebno imati tisuću sati leta. "Ministarstvo zdravlja je u natječaju navelo da je potrebno 1500 sati leta i nitko se od domaćih tvrtki zbog toga nije mogao javiti", kazao je Ćorušić.
Udruge podržavaju hitan helikopterski prijevoz
Udruga za sigurnost u prometu, Otočni sabor, udruga Stradalih u prometu te Koalicija udruga u zdravstvu ponovno su u utorak dale potporu uvođenju helikopterske hitne medicinske službe (HEMS) u Hrvatsku, koja bi kao pilot-projekt Ministarstva zdravlja trebala početi s radom već krajem kolovoza na području Rijeke i Splita.
Do sada se u Hrvatskoj godišnje na medicinski prijevoz 500 pacijenata vojnim helikopterima trošilo 8,5 milijuna eura. Uvođenjem specijaliziranih helikoptera za isti iznos, u daleko boljim uvjetima, može se prevesti pet puta više pacijenata, ističu udruge reagirajući na medijske napise da je organiziranje hitne helikopterske medicinske službe "bacanje državnog novca".
Specijalizirani helikopteri približit će nas EU standardima, po kojima helikopter poleti u roku od tri minute nakon poziva, dok se dosad na odobrenje leta čekalo između 40 i 60 minuta, ističe Udruga za sigurnost u prometu (SUP) koja već četiri godine zagovara organiziranje i uspostavu HEMS-a u civilnom sektoru na cijelom teritoriju Hrvatske.
Kao najveću prednost namjenskih helikoptera SUP navodi mogućnost njihova slijetanja u blizini pacijenta i bolnice, te pomoć stanovništvu na otocima. Preživljavanje pacijenta, kažu, povećava se od 30 do 50 posto ako se preveze u ''zlatnom satu'', odnosno periodu u kojem bi trebao biti prebačen do bolnice.
Otočni sabor poručuje da je uvođenje HEMS-a od velikog je interesa za 130.000 stanovnika hrvatskih otoka, posebice onih udaljenijih od kopna i manje naseljenih, kao i otočnih turista tijekom ljeta. Negdje je jedan doktor zadužen za nekoliko otoka, pa je jasno koliko bi značilo uvođenje HEMS-a, kažu u Otočnom saboru.
Udruge navode i kako zemlje EU imaju dobro razvijen sustav helikopterske hitne pomoći, koja je primjerice 1970. uvedena u Njemačku. Sada njihova flota broji 51 helikopter i 77 baza. U prošloj je godini u Njemačkoj bilo 52.577 letova, a od osnutka do današnjeg dana obavljeno je više od milijun i pol intervencija. Hrvatskoj su, kažu udruge, trebale 44 godine da prepozna prednosti hitne helikopterske pomoći, a po stanovniku bi godišnje usluga helikopterske hitne pomoći koštala 1,75 eura.