Četiri godine nakon što predsjednici udruge U ime obitelji Željki Markić nije uspjela inicijativa “Biramo zastupnike imenom i prezimenom”, kojoj su se oštro suprotstavile dvije najveće stranke, HDZ i SDP, smatrajući da se izborna pravila ne bi trebala mijenjati na referendumu, sada je na stolu nova.
Tada je udruga tražila snižavanje izbornog praga na tri posto i zabranu predizbornih koalicija, a sada Željka Markić preko “Narod odlučuje” traži snižavanje praga s pet na četiri posto, uvođenje tri preferencijska glasa bez praga od deset posto, smanjivanje broja zastupnika na 120, pravo na dopisno glasovanje dijaspori te značajnu redukciju prava nacionalnih manjina.
Dva pitanja
Referendumska inicijativa donosi dva pitanja, a nacionalne manjine obuhvaćene su kroz oba. U prvom, uz pitanje jesu li za to da Sabor ima najmanje 100, a najviše 120 zastupnika, stoji i jeste li za to da pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo birati najviše šest zastupnika umjesto sadašnjih osam. Drugo pitanje posvećeno je samo manjinama i glasi: Jeste li za to da zastupnici nacionalnih manjina odlučuju o svim pitanjima iz nadležnosti Sabora osim o povjerenju Vladi i donošenju državnog proračuna? Ta pitanja “Narod odlučuje” smatra ključnim za “bolje osiguranje volje birača te smanjenje političke trgovine i korupcije”.
SDP-ov Peđa Grbin u to ne vjeruje. Dapače, tvrdi kako se inicijativa lažno prikazuje pretvarajući se da je usmjerena na reformu izbornog sustava. “A nije”, upozorit će Grbin: “Ova inicijativa samo je nastavak onoga što su Željka Markić i njezina bratija započeli prije pet godina. Tada su njihove mete bile seksualne manjine, a danas su nacionalne”.
Furio Radin, potpredsjednik Sabora i zastupnik talijanske manjine, indigniran je novom akcijom Naroda. “To je diskriminacija i politički pokušaj da se unazade ljudska prava i demokratske institucije”, rekao nam je Radin te procijenio da je zahtjev “odraz totalitarna mentaliteta predlagača”.
Diskriminacija
Radin opominje kako bi prihvaćanje te inicijative imalo dalekosežne posljedice na politički život. “Predlagači guraju ideju da svatko tko je drugačiji od Hrvata treba imati manje prava. Očekujem i od HDZ-a i SDP-a da se distanciraju!”
Za Milorada Pupovca iz SDSS-a radi se o još “jednoj antimanjinskoj i nedemokratskoj inicijativi onih koji žele ograničiti postignuća demokratskih sloboda i prava, bilo da je riječ o ženama, manjinama ili bilo kojoj grupi koja se ne uklapa u nacionalno-konzervativno-vjerski koncept Hrvatske”.
“Nadam se da su predlagatelji svjesni da je Ustavni sud sličnu takvu inicijativu proglasio neustavnom smatrajući da se o pravima manjina i ljudskim pravima ne smije odlučivati na referendumu”, podsjeća Pupovac. Ustavni stručnjak Mate Palić smatra da Hrvatska ima najjači model koji postoji za zaštitu nacionalnih manjina i koji jamči visoke demokratske standarde. “Ako je ravnopravnost nacionalnih manjina najviša vrednota ustavnog poretka, zašto bismo to mijenjali. Nacionalne manjine su važne i baš zato što su manjine moramo pokazati odgovornost - one su dokaz demokratičnosti zemlje. Ne jedini, ali strašno važan”, kaže Palić.