Sedam policijskih Uprava koje se protežu do granice s Bosnom i Hercegovinom dobilo je jasan nalog da provode znatno jači nadzor državne granice zbog većeg pritiska migranata koji iz Bosne i Hercegovine žele ući u Hrvatsku, saznaje Jutarnji list.
Riječ je o policijskim upravama Sisačko-moslavačkoj, Karlovačkoj, Ličko–senjskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj, Splitsko–dalmatinskoj i Dubrovačko–neretvanskoj. “Iako se današnje stanje ne može uspoređivati s onim otprije dvije godine, situacija je jako ozbiljna. U Bosnu i Hercegovinu u proteklih nekoliko mjeseci stiglo je oko pet tisuća migranata čiji je jedini cilj da uđu u Hrvatsku i odu dalje prema Zapadnoj Europi.
Slabe točke
U ovom trenutku nije zabilježen masovniji pokušaj ulazaka migranata iz smjera BiH. Moglo bi se reći da migranti ispipavaju gdje je najlakše proći granicu. Ako nađu slabu točku, suočili bi se sa stotinama migranata u pokušaju proboja granice”, tvrdi sugovornik Jutarnjeg lista iz policijskih krugova upoznat s ovom situacijom. U kontekstu pojačanog nadzora granice treba promatrati i nedavno objavljeni natječaj MUP-a za nabavku 60 terenskih vozila vrijedan 9,6 milijuna kuna. Kako doznajemo, jači nadzor granice s Bosnom i Hercegovinom od Hrvatske traže i Slovenija, Austrija i Njemačka. Tako je Melita Močnik iz Policijske uprave Novo Mesto ovih dana kazala kako “hrvatska policija mora posvetiti više pažnje kontroli granice s BiH, osobito na području Cazina i Velike Kladuše”.
Novi val migranata na ovim područjima uslijedio je nakon formiranja nove izbjegličke rute koja vodi iz Grčke, preko Albanije i Crne Gore do Bosne i Hercegovine. Ta je ruta otvorena nakon što je nekadašnja balkanska ruta preko Makedonije, Srbije i Hrvatske jakim policijskim angažmanom praktički zatvorena. Prema službenim izjavama predstavnika slovenske policije, pritisak na ovu rutu iznimno je velik, a na prostoru između Grčke i Albanije u ovom je trenutku 50 do 60 tisuća migranata kojima je jedini cilj stići u Zapadnu Europu.
Kaos u Sarajevu
Prema riječima Slobodana Ujića, direktora Službe za poslove sa strancima, u prvih deset dana ovog mjeseca u Bosnu i Hercegovinu svakodnevno je ulazilo oko 100 ilegalnih migranata. U BiH dolaze migranti iz Sirije, Libije, Afganistana, Palestine, Pakistana, Alžira, Maroka, Iraka, Turske, Irana, Tunisa i drugih zemalja te se nalaze na dvije lokacije. U Sarajevu i na prostoru Velike Kladuše i Bihaća. U Sarajevu su posljednjih mjeseci u središtu grada podigli ilegalno šatorsko naselje jer tamošnje vlasti ne znaju kako riješiti problem s njihovim smještajem i vlada potpuni kaos u načinu rješavanja ovog problema. Na području Unsko-sanskog kantona migranti se za smještaj koriste napuštenim zgradama ili ih tamošnji stanovnici smještaju u svoje kuće. U pravilu, migranti pokušavaju Hrvatsku prijeći u njezinu najužem dijelu na karlovačkom području, gdje od BiH do Slovenije ima samo 70 kilometara. Da je tome tako, potvrđuju i službeni podaci slovenske policije. U prva četiri mjeseca u Sloveniju je ilegalno pokušalo ući 1266 migranata, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećanje od 280 posto. I to u najvećoj mjeri na području općina Črnomelj i Metlika, gdje do sada nije bilo pokušaja ulaska ilegalnih migranata. Riječ je uglavnom o Alžircima, Marokancima i Pakistancima. Za razliku od slovenske policije, hrvatska je o broju migranata koji ulaze u Hrvatsku uvela zavjet šutnje. Na pitanja o migrantima iz Policije nismo dobili nikakav odgovor. Hrvatska je službena politika da problema s migrantima nema, a do službenih podataka gotovo je nemoguće doći. Prema neslužbenim podacima, u prva tri mjeseca ove godine u nelegalnom prelasku granice uhvaćeno je oko 1300 osoba što je povećanje od oko 70 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. No, koliko je od toga broja riječ o ilegalnim migrantima, policija ne objavljuje. Prema dostupnima informacijama, ali i tvrdnjama nevladinih udruga, hrvatska policija ilegalne migrante nakon što ih uhvati u najvećem broju ekspresno vraća u Bosnu i Hercegovinu kako bi se izbjegao dugotrajni postupak davanja azila ili vraćanja u zemlje odakle su pobjegli. Takve optužbe u policiji demantiraju.
Šutnja
Koliko je hrvatska službena šutnja o migrantima neprobojna, pokazuje ponašanje nakon sastanka zemalja članica Višegradske skupine održanog u petak u Grčkoj. Dok je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto tvrdio kako je problem s migrantima bio jedna od glavnih tema sastanka, u hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova tu su temu naveli samo usput. Szijjarto je, osim toga, naglasio kako su “južne i jugoistočne granice EU otvorene i bespomoćne kao i prije tri godine. Ako se novi migrantski val nastavi, to će biti sigurnosna prijetnja za Europu”.
Hrvatska bi uskoro mogla imati još jedan veliki problem s ilegalnim migrantima koje će joj vraćati iz zemalja EU. Austrijska Vlada nedavno je usvojila novi prijedlog Zakona o strancima koji propisuje da će svaka osoba koja podnese prijavu za azil a utvrdi se da je u EU ušla preko članice Unije u kojoj je na snazi Uredba Dublin III odmah biti vraćena u tu zemlju. Austrija, pišu tamošnji mediji, posljednjih nekoliko mjeseci Hrvatskoj vraća migrante za koje ima i najmanji dokaz, pa makar to bila i prazna vrećica nekog hrvatskog proizvoda, da su u EU ušli preko naše zemlje a nisu se registrirali.