IGNORIRANJE REVIZIJE

Čak 62 posto preporuka nakon revizija u državnim tijelima nije provedeno

Od ukupnog broja neprovedenih preporuka, rok za provođenje istekao je za njih deset posto
Marija Vučković, Davor Božinović, Mario Banožić i Tomo Medved
 Ranko Suvar/Cropix

Koliko doista državna tijela drže do unutarnjih kontrola, najbolje govori podatak da čak 62 posto preporuka iz obavljenih revizija u 2020. uopće nije provedeno. Podatak se odnosi na sva državna tijela i lokalne jedinice.

Od ukupnog broja neprovedenih preporuka, za njih 10 posto istekao je rok za provođenje. Za to su im, kažu, krivi nedostatni ljudski kapaciteti, organizacijske promjene i kašnjenje u donošenju ostalih vezanih akata. Prema Zakonu o sustavu unutarnjih kontrola u javnom sektoru, odgovorna osoba revidirane jedinice obvezna je izvještavati rukovoditelja unutarnje revizije o statusu provedbe preporuka. Ako preporuke nisu provedene prema planu djelovanja, odgovorna osoba revidirane jedinice mora obrazložiti razloge neprovođenja. Uz to, utvrđeno je da još uvijek ima znatan broj preporuka iz ranijih razdoblja, koje nisu provedene, a kojima je rok provedbe istekao. Posebno je to utvrđeno na razini gradova te ministarstava.

Odgovorna osoba

Iako je na temelju Zaključka hrvatske Vlade jedna od mjera bila da čelnici osiguraju postupanje predviđeno Zakonom o sustavu unutarnjih kontrola, u 2020. godini primjetan je porast neprovedenih preporuka iz ranijih razdoblja, kojima je rok provedbe istekao (128 preporuka). I u ranijem izvještajnom razdoblju najveći broj takvih preporuka utvrđen je na razini ministarstava i gradova.

Ako odgovorna osoba revidirane jedinice utvrdi neprovedivost preporuke, obavezna je o tome izvijestiti rukovoditelja unutarnje revizije. Rukovoditelj unutarnje revizije o tome potom obavještava čelnika institucije i predlaže mjere na temelju kojih odgovorna osoba treba donijeti odluku ili o neprovedivosti preporuke ili ponovnom obavljanju revizije.

A na temelju provedenih preporuka, s druge strane, ostvarene su uštede od više od 580 milijuna kuna u 2020. godini, i to nakon provedene unutarnje revizije u tri ministarstva, tri sveučilišta, sedam županija, jedanaest gradova, kod dva izvanproračunska korisnika, jednoj ustanovi u zdravstvu i kod dva ostala tijela državne uprave.

U ukupnom ostvarenom financijskom učinku provedbe preporuka unutarnje revizije, najveći udio se odnosi na sređivanje računovodstvenih evidencija potraživanja, pokretanje i okončanje postupaka rješavanja vlasništva nad objektima i zemljištem, upis u poslovne knjige do sada neupisane imovine...

Povećani prihodi

Zbog bolje naplate potraživanja, obračuna kamata i sličnog povećani su prihodi nakon provedenih uputa za 2,5 milijuna kuna, a dio korisnika proračuna ostvario je uštede na rashodovnoj strani u ukupnom iznosu od 15,4 milijuna kuna nakon što su unaprijedili postupke jednostavne javne nabave, raskinuli ugovore s vanjskim suradnicima i preraspodijelili poslove u okviru redovnog radnog vremena djelatnika, izmijenili ili otkazali ugovore o najmu.

Kod dijela korisnika proračuna financijski učinak ostvaren je i u obliku povrata sredstava u proračun u iznosu od 4,4 milijuna kuna, što je većinom rezultat provedenih naknadnih kontrola korištenja sredstava (za potrebe stambenog zbrinjavanja, obrazovanja, sufinanciranja javnih projekata i slično).

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. listopad 2021 06:05