Krunoslav Capak, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Saša Srića, pulmolog iz Klinike za plućne bolesti Jordanovac, Igor Štagljar, molekularni biolog, Damir Trut, pomoćnik ministra unutarnjih poslova za civilnu zaštitu, Željka Karin, ravnateljica Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije i Dino Kozlevac, načelnik Stožera civilne zaštite Istarske županije gosti su HRT-ove emisije Otvoreno u kojoj razgovaraju o situaciji s koronavirusom u Hrvatskoj.
Capak je kazao da će Hrvatska napraviti sve da do "lockdowna" ne dođe. U proljeće nas je "lockdown" koštao 22 milijarde kuna.
- Ocjenjujemo da Hrvatska ima dobre epidemiološke mjere i kada bi ih se svi držali, situacija bi se sigurno poboljšala. Na raspolaganju nam stoji još niz mjera. U Sloveniji je incidencija više nego dvostruko veća od Hrvatske. Oni imaju nagli rast novih slučajeva, pa mi je logično da kreću u daljnje zatvaranje. Mi epidemiolozi skloni smo tome da donesemo strože mjere, međutim treba uvijek razmišljati da se život treba nastaviti i da država treba funkcionirati. Tu treba pronaći balans - kazao je.
Istaknuo je da nema te brojke za koju bi se moglo reći da je ključna za određivanje "lockdowna". Trenutačno je broj zaraženih u Hrvatskoj veliki, ali smo po incidenciji negdje na sredini u odnosu na europske države, dodaje.
- Nadamo se da će se uskoro vidjeti rezultati mjera koje smo donijeli prošli tjedan. U suprotnom ćemo ići na druge opcije koje postoje - istaknuo je.
- Danas se ova brojka od 705 u Zagrebu ne vidi u potpunosti u našem praćenju. Mi smo danas bili u intenzivnom kontaktu. Njihova realna brojka danas je bila nešto veća od 500. Sutrašnja brojka će biti nešto manja od te brojke. Za Hrvatsku je jako teško kazati, ali mislimo da će brojka biti nešto veća od današnje - kazao je Capak.
Srića je kazao da nas broj zaraženih još jednom mora upozoriti da se moramo pridržavati mjera.
- To je jedino što nam preostaje. Zdravstveni sustav je preopterećen. I sam sam prebolio koronavirus. Virus je ušao duboko u zdravstveni sustav. Dosta kolega u zdravstvenom sustavu je zaraženo. Pitanje je hoće li se uz sve ovo zdravstveni sustav uspjeti održati - kazao je.
Štagljar je kazao da znao dosta o virusu ali da ima i puno otvorenih pitanja.
- Najvažnije je koliki je stvarni broj zaraženih. Znamo da se bolest širi asimptomatskim putem, pretpostavlja se da 25 do 50 posto su asimptomatski. To je važna brojka koju čovjek ne zna. Bitno je znati koliko će trajati imunitet. Zadnja studija na velikom broju na Islandu je pokazala da imunitet traje 120 dana, četiri mjeseca. Bitno je znati i kako to da neki ljudi imaju blage simptome, kao kolega Srića, a nekoliko ima teške simptome. Nekoliko mojih kolega s Rebra je imalo teške simptome, a moji kolege iz Toronta od 42-43 godine su umrli od virusa - kazao je Štagljar.
- Cilj inspekcija nije kažnjavanje. To cijelo vrijeme komuniciramo i tako radimo. Cilj posljednjih mjeseci je bila edukacija, doseći razinu kvalitete rada i mjera koje je HZJZ propisivao i koje su nam davale određenu sigurnost da se zaraza ne prenosi tempom kojim se može prenositi. Mislim da smo zdravstvenom sustavu kroz inspekcije pomagali i postizali određene rezultate. Kako idemo kroz teže vrijeme, period zime, kad se svi zatvaraju i ulaze u prostore, moramo postići rezultate koji su bolji i kvalitetniji. Jedan od elemenata je uvijek kazna, ali ona nije zaista cilj. Podižemo za jedan korak ozbiljnost samih inspekcija. Veliki broj inspektorskih nadzora je napravljeno, kroz vikend 300-400 nadzora koji imaju 5-10 posto nepoštivanja mjera i one su u najvećem slučaju nepridržavanje razmaka, distance, ili preveliki broj osoba u određenom prostoru - kazao je Trut.
Kozlevac je komentirao rekordni dan u Istri te kazao da Istru buše vanjski ulasci.
- Mi smo pet, šest tjedana imali situaciju tri, dva, jedan. Epidemiolozi su kazali da nemamo virusa među populacijom nego da je virus moguć s importom. To se počelo događati ove dane kad se situacija zaoštrila. Od 41 dana 34 su osobe došle iz drugih krajeva. Ima jedan event koji je bio u Rijeci na kojem su sudjelovali studenti iz Istre, to je bio događaj u klubu, bilo je preko sto ljudi - kazao je.
- Još uvijek danas nakon analize, epidemiolozi rade sjajan posao, možemo konstatirati da virusa u slobodnoj populaciji u Istri nema - dodao je.
Kozlevac je kazao da su Istri ograničili okupljanja te da se za svaki event daje suglasnost, a od sutra će to biti rigorozno.
- Nema više velikih fešti, svadbi. Mi smo u fazi da se branimo od importa - kazao je Kozlevac i pozvao ljude da ne putuju bez potrebe.
Karin je kazala da je na području te županije još uvijek sve pod kontrolom, iako su posljednjih dana imali veliki broj zaraženih.
- Uspijevamo locirati mikrožarišta, doći do kontakata, stavljati ljude u izolaciju. No bez obzira koliko god zdravstveni sustav se naprezao, ako se sami ne pridržavamo mjera, epidemija se neće moći zaustaviti - kazala je.
Štagljar je komparirao epidemiološku situaciju u Kanadi i Hrvatskoj te je kazao da Kanada nije niti približno dobro riješila koronakrizu kao što je to učinila Hrvatska.
- Ljudi u Hrvatskoj ne razumiju da su bili privilegirani za vrijeme prvoga vala jer su Nacionalni stožer i Vlada riješili ovu situaciju izvanredno. Ne želim nikome podilaziti, ali je to stvarno tako. Kanada je išla u "lockdown" dva mjeseca nakon što je bio detektiran prvi slučaj. Danas Kanada ima više od 208.000 slučajeva Covida-19 i nešto više od 9.800 mrtvih. Budući da Kanada ima 38 milijuna stanovnika, onda je 257 umrlih po milijunu stanovnika. Hrvatska je danas na 99, a SAD na 690. Prije dva tjedna zatvorili smo sve teretane, nema svadbi niti se može objedovati u zatvorenim prostorima restorana. Na neki način smo u "lockdownu". Ali moramo spomenuti da je lako to napraviti u bogatoj državi poput Kanade. Svaki čovjek koji ne može raditi dobije od vlade 2.500 dolara mjesečno. Znam da to nije moguće ovdje u Hrvatskoj i zbog toga se ljudi toliko i boje sljedećeg "lockdowna", a mislim da se on neće dogoditi - kazao je Štagljar.
Capak je potom rekao da hrvatska Vlada ima mjere u skladu sa svojim mogućnostima. Donesene su još šire mjere nego što je to bilo, ali si mi ne možemo priuštiti sličnu situaciju, jer ako uđemo u "lockdown", naš BDP bi tonuo.
- Mi moramo u skladu s našim mogućnostima donositi mjere. Nadam se da za Hrvatsku "lockdown" neće biti potreban te da ćemo uspjeti ograničiti širenje virusa i stati na ovim brojkama, odnosno smanjivati broj zaraženih. Situacija oko Hrvatske prelijeva se i nama. No ne možemo reći da nemamo horizontalnu transmisiju bolesti, kao što to kažu u Istri - kazao je Capak.
Zatvaranjem hitnog trakta KB Dubrava može se očekivati da će pacijenti biti upućeni prema drugim hitnim prijemima. Očekuje se da će 90% tog kapaciteta preuzeti KBC Zagreb, kazao je Srića. Smatra da se i dalje treba voditi računa o tome da postoje pacijenti s drugim akutnim bolestima koji moraju biti zbrinuti.
- KBC Zagreb, a vjerujem i druge ustanove, rade maksimalno i svi pacijenti s akutnim stanjima su adekvatno zbrinuti - kazao je Srića.
Na pitanje što je s onima koji imaju kronične bolesti koje se moraju pratiti, Srića napominje da Klinika za plućne bolesti Jordanovac za onkološke bolesnike jednakim intenzitetom radi. Ostalim pacijentima, kojima život nije ugrožen, zahvati će se odgoditi za određeno razdoblje. Nadamo se da neće biti uskraćeni pacijenti s akutnim stanjima, dodao je.
Štagljar je kazao i da je potrebno stvoriti efikasno cjepivo, a ne bilo kakvo.
- Za ovo Oxfordsko neslužbeni podaci kažu da će biti učinkovito 80 posto. Ne smijemo dopustiti ni jednu grešku, sami znamo koliko je ljudi protiv tog cjepiva. U Hrvatskoj se 43 posto ne planira cijepiti, u Kanadi je taj broj 13 posto - kazao je Štagljar.
- Novac nije problem ovdje, svijet se ujedinio. Sve faze su se dogodile i ovdje, sad se treća faza radi do 50.000 ljudi. Ključna faza je baš ta treća, mi ćemo sada znati koliko dobro štiti. Smatra se da bi već 50-postotna efikasnost bila jako dobra. Ali moramo postići procijepljenost od 60-70 posto u svijetu - dodao je.
Capak je ponovio da će cijepljenje biti dobrovoljno, ali je upozorio da je u Hrvatskoj jaka antivakserska kampanja. Ipak, broj ljudi koji se cijepe protiv gripe raste, pa očekuju da će rasti i broj onih koji će se cijepiti protiv Covida.
Capak je kazao i da se Hrvatska predbilježila na cjepivo kompanije AstraZaneca protiv korone. Planira se cijepiti 1,800.000 ljudi, na dobrovoljnoj bazi. Svatko od tih ljudi će trebati dvije doze cjepiva, dakle ukupno je potrebno 3,6 milijuna doza.
Kazao je da će se cijepiti u dvije doze, jedna pa nakon mjesec dana druga.
- Prosječna cijena je oko 10 eura. Mi smo se odlučili na maksimalnu količinu od AstraZanece - kazao je Capak.
- EU raspoređuje cjepivo, mi smo dobili 2 milijuna i 700 tisuća doza. Fali nam 900 tisuća za pokriti rizične skupine - kazao je.