Tijekom savjetovanja sa zainteresiranom javnošću o izmjenama Kaznenog zakona - kojima je osnovni cilj jača zaštita od obiteljskog nasilja i seksualnog zlostavljanja - s više prijedloga koji proizlaze iz prakse javila se Autonomna ženska kuća Zagreb i Ured pravobraniteljice za djecu. Ni jedan od navedenih pet prijedloga nije prihvaćen.
Autonomna ženska kuća Zagreb predložila je da se ukine zastara za kaznena djela seksualnog nasilja počinjenog nad djecom jer mirovanje tijeka zastare do nastupa punoljetnosti nije dovoljno. Isticali su da je kod žrtava seksualnog nasilja koje su nasilje pretrpjele kao djeca odgođena sposobnost pokretanja postupka, s obzirom na posljedice koje trpe.
Rodno utemeljeno nasilje
Pritom se ukazalo na činjenicu da je Hrvatska ratificirala Europsku konvenciju o zaštiti ljudskih prava i Konvenciju VE o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, te da su one dio unutarnjeg prava.
Navedena je i praksa Europskog suda za ljudska prava te su prezentirana tri slučaja u kojima je ovaj sud utvrdio da je žrtvama seksualnog nasilja pretrpljenog u djetinjstvu povrijeđeno pravo na pristup sudu jer kao odrasle osobe nisu mogle pokrenuti postupke protiv zlostavljača jer je nastupila zastara. Prezentirani su i rezultati istraživanja koji govore o teškim posljedicama koje cijeli život trpe žrtve seksualnog zlostavljanja u djetinjstvu. Unatoč svim argumentima, prijedlog je odbijen.
Autonomna ženska kuća Zagreb upozorila je i na to da se ne prepoznaje strukturalna narav nasilja nad ženama kao rodno utemeljenog nasilja te predložila uvođenje novog kaznenog djela koje proizlazi iz Istanbulske konvencije. Djelo bi imalo dva članka: prvi bi glasio:
“Nasilje nad ženama smatra se kršenjem ljudskih prava i oblikom diskriminacije žena i označava sva djela rodno utemeljenog nasilja koja imaju za posljedicu ili će vjerojatno imati za posljedicu tjelesnu, seksualnu, psihičku ili ekonomsku štetu ili patnju žena, uključujući prijetnje takvim djelima, prisilu ili namjerno oduzimanje slobode, bilo da se pojavljuju u javnom ili privatnom životu”, a drugi: “Rodno utemeljeno nasilje nad ženama označava nasilje usmjereno na ženu zbog toga što je žena ili koje nesrazmjerno pogađa ženu.” Prijedlog nije prihvaćen.
Ured pravobraniteljice za djecu založio se za unapređenje sustava zaštite djece od seksualnog zlostavljanja. Predloženo je da se za spolno zlostavljanje i iskorištavanje djeteta ne može izreći kazna rada za opće dobro. Podaci Odvjetništva za 2018. govore da se u 12,5 % takvih slučajeva kod osuđujućih presuda izriče rad za opće dobro.
Kako se vrlo rijetko izriču sigurnosne mjere zabrane obavljanja poslova u kojima se dolazi u kontakt s djecom (u 2018. godini u 88 osuđujućih presuda za spolni delikt na štetu djeteta izrečena je samo jedna sigurnosna mjera), predložilo se da se obavezno izriču te da se pedofilima onemogući rad s djecom.
Pravobraniteljica je uočila da je u praksi sve češće da roditelji odbijaju preventivne i dijagnostičke postupke i liječenje djeteta, koje liječnici smatraju nužnim. Zato je predloženo da se uz grubo zanemarivanje dužnosti podizanja, odgoja i obrazovanja djeteta inkriminira i grubo zanemarivanje brige o zdravlju djeteta. Nijedan prijedlog nije prihvaćen.
Spolno uznemiravanje
Autonomna ženska kuća predložila je i da spolno uznemiravanje ne bude prekršajno djelo, nego da se propiše isključivo Kaznenim zakonom, čime bi se on uskladio s Istanbulskom konvencijom.
Predložena izmjena članka glasi: “1) Tko spolno uznemirava drugu osobu, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine. 2) Tko spolno uznemirava drugu osobu kojoj je nadređen ili koja se prema njemu nalazi u odnosu zavisnosti ili koja je posebno ranjiva zbog teške bolesti, invaliditeta, ovisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje, ili prema bliskoj osobi ili je djelo počinjeno iz mržnje, kaznit će se kaznom zatvora od jedne do pet godina. 3.) Kazneno djelo iz st. 1. progoni se po prijedlogu. Nije prihvaćeno.
Autonomna ženska kuća Zagreb još je predložila da se rodno uvjetovani oblici nasilja u obitelji ne procesuiraju prekršajno u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji, nego da se fizičko nasilje koje je rodno uvjetovano sankcionira primjenom Kaznenog zakona. Nije prihvaćeno.
Spolni odnos bez pristanka postaje silovanje
Neke od najvažnijih izmjena Kaznenog zakona i Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji:
1. Spolni odnos bez pristanka - To se kazneno djelo briše i postaje sastavni dio kaznenog djela silovanja.
2. Silovanje - Postrožuju se kazne; za spolni odnos bez pristanka druge osobe počinitelj će biti kažnjen kaznom od jedne do pet godina, a počinitelj koji je prilikom silovanja uporabio fizičku silu ili je žrtvi prijetio bit će kažnjen s tri do deset godina. Minimalna kazna dosad je bila samo jedna godina.
3. Sakaćenje ženskih spolnih organa - Raspon kazne povećan je sa šest mjeseci do pet godina na kaznu od jedne do osam godina. Osakati li počinitelj spolni organ bliskoj osobi (kćeri, sestri, djevojci...), bit će kažnjen sa tri do deset godina.
4. Spolno uznemiravanje - Počinitelj koji uznemirava osobu kojoj je nadređen ili s kojom je blizak i koja je o njemu iz različitih razloga ovisna (zbog dobi, bolesti, invaliditeta, trudnoće...), kaznit će se kaznom do dvije godine. Dosad je maksimalna kazna bila godina dana.
5. Bludne radnje - Propisana kazna diže se s raspona od tri mjeseca do jedne godine na kaznu od tri mjeseca do dvije godine.
6. Obiteljsko nasilje - Tko fizički ozlijedi blisku osobu, npr. člana obitelji, dobiva kaznu do tri godine.