Manfred Weber, čelnik Kluba Europske pučke stranke (EPP), najveće u Europskom parlamentu, obilazi zemlje članice kako bi saznao njihova mišljenja o planovima za “Europsku uniju 27” nakon što iz članstva izađe Velika Britanija.
EPP je formulirao svoj dokument o budućnosti EU, a sada čvrsto podržava raspravu o “Bijeloj knjizi” koju je obznanio predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker, također član EPP-a. Manfred Weber se u Zagrebu susreo s premijerom Andrejem Plenkovićem s kojim je razgovarao o demokratskom legitimitetu europskih institucija, gospodarskim i socijalnim pitanjima, globalnoj ulozi EU i širim sigurnosnim izazovima s kojima se Unija suočava. Osim toga, razgovarao je s Klubom zastupnika HDZ-a i posjet završio sastankom s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović.
Tijekom posjeta Zagrebu najavili ste da će Donald Tusk ostati predsjednik Europskog vijeća.
- Da, EPP je tu više nego čvrst, smatramo da je Tusk obavio jako dobar posao, posebno u slučaju migrantske krize, te da treba nastaviti svoj mandat. Žao nam je što je Poljska pokušala nametnuti drugog kandidata. Za izbor predsjednika Vijeća nije potrebna suglasnost svih članica.
Kad konačno možemo očekivati da će Velika Britanija aktivirati Članak 50 i pokrenuti Brexit?
- EPP je zagovarao ostanak Velike Britanije u članstvu, čak smo im ponudili i “zlatni most” kako bismo osigurali ostanak, ali odluka je donesena. Sada je na Londonu da pokrene proces, EU je spreman. Mislim da je odluka o izlasku Britanije imala velik utjecaj jer je pokazala koliko je bolje biti članica. Britanija će sada bitno teže pregovarati o ekonomskim sporazumima - jer sad to radi jedna zemlja sa 60 milijuna stanovnika, a ne nastupa jedinstveno 28 zemalja s 500 milijuna stanovnika. Osim toga, primjerice, sasvim je jasno da City of London više neće moći biti financijsko središte za EU.
Gospodin Juncker je predstavio “Bijelu knjigu” i pet scenarija. Što očekujete u raspravi?
- Ključni je korak da se utječe na percepciju ljudi, da stanovnici EU više ne doživljavaju Bruxelles kao neki izvanjski čimbenik koji vrši pritisak na članice. Važno je na razini EU ojačati demokratske procedure tako da Europski parlament preuzme još jaču funkciju. EPP je već iznio svoje stavove i oni su više nego jasni, potrebna nam je snažna EU koja će se moći suprotstaviti brojnim izazovima s kojima se suočavamo. Dakle, ne pitanje da li više ili manje EU, nego EU u kojoj će zajedničke interese ostvarivati svi oni koji to žele. Jasno, uz ublažavanje bruxelleske birokracije.
Slaže li se s time i mađarski premijer Viktor Orbán?
- Mi se zalažemo za debatu o svim pitanjima i spremni smo raspraviti sve stavove.
On se zalaže za snažnu nacionalnu državu?
- EU je i nastala kao zajednica snažnih nacionalnih država. No, treba naći pravi omjer onoga što se rješava na nacionalnoj razini i onoga što je pitanje europskih interesa. Sasvim je jasno da je pitanje zaštite vanjskih granica EU i obrane bitno učinkovitije rješavati na europskoj razini.
Europa se suočava sa snažnim valom populizma. Mogu li populisti destruirati europski projekt?
- Populizam je svakako ozbiljna prijetnja, ali na njega se može vrlo lako odgovoriti. Kao prvo, vlade moraju ostvarivati rezultate, građani u svakodnevnom životu moraju osjetiti pozitivno djelovanje administracije, i to na svim razinama, od ekonomske do zaštite ljudskih prava. Jako dobar primjer na tom planu je upravo premijer Andrej Plenković koji je s HDZ-om dobio izbore, a da nije nudio lažna obećanja. Kao drugo, ne smijemo nasjedati na sirenski zov populističke retorike. Stranke se moraju držati svoje politike, iako je i malo kompliciranija i kompleksnija od populističkih poruka, i onda svoje poruke iznositi pred građane i objašnjavati ih. I to neumorno.
Suočava li se europski projekt s još nekim opasnostima?
- Da. To je prije svega Vladimir Putin, ali i Donald Trump. Obojica imaju jasnu ideju slabljenja EU. Putin to želi kako bi stavio EU pod svoj utjecaj i onda ostvario barem ublažavanje, ako ne i ukidanje sankcija. Trump je biznismen, on ima sasvim drugi cilj: želi povoljnije trgovinske sporazume. A njih može, kao što sam već rekao, teško dobiti u pregovorima s jedinstvenom EU.
Postoji li ipak mogućnost poboljšanja odnosa s Rusijom?
- Čim se počnu pridržavati međunarodnog prava. U slučaju ruske agresije na Ukrajinu EU je pokazala jedinstvo i uvjeren sam da će sankcije biti produljene ovog ljeta. A o ublažavanju i ukidanju možemo govoriti kada Rusija ispuni svoje uvjete iz Sporazuma iz Minska. Mislim da je ovo dobar primjer koji pokazuje u kojem se smjeru EU treba razvijati kad je riječ o zajedničkoj vanjskoj politici.
Kako onda vidite EU 2030.?
- Vidim je kao snažnu zajednicu s jedinstvenom i moćnom vanjskom i obrambenom politikom, jedinstvenom valutom te snažnom ekonomijom i jedinstvenim tržištem. Vidim EU kao stvarnu svjetsku silu.
A koliko će biti članica?
- Siguran sam da će ih biti više nego sada. Dovoljno je pogledati zemljovid i jasno je da zemlje Balkana moraju postati članice, a to bi se moglo dogoditi do 2030. godine. Sada je stanje na Balkanu krizno, ali mislim da je ključ za rješavanje krize upravo europska perspektiva tih zemalja. No, one moraju biti više nego svjesne da za njih nema povlastica, da moraju ispuniti uvjete koji će i njima ići u korist.
Kako ocjenjujete rad Vlade koju vodi HDZ, član EPP-a?
- Riječ je o Vladi koja ima jasnu viziju, koja planira polučiti rezultate za svoje građane. Na čelu joj je Andrej Plenković, i to je velika prednost za Hrvatsku. On je poznato lice u Bruxellesu. I u EU je potrebno znati ljude, a Andrej ima sve telefonske brojeve koje treba, zna na koja vrata pokucati i ona će se otvoriti.
Može li onda Hrvatska računati da ćemo biti u prvoj brzini buduće EU?
- To je samo do Hrvatske. To nisu “dvije EU”, nego mogućnost svake članice da izabire ono što joj je važno i ondje bude jače integrirana. I da drugima ne onemogućava jače veze gdje to žele. Hrvatska, primjerice, sama bira želi li biti dijelom obrambene, sigurnosne unije.