Ministri unutarnjih poslova EU sutra bi na sastanku u Bruxellesu trebali jednoglasno usvojiti konačnu formalnu odluku o ulasku Hrvatske u Schengen. Iako je proteklih dana bilo nekih naznaka da bi u zadnji čas neka zemlja mogla postaviti neku novu prepreku, dosad se to nije ostvarilo pa se očekuje da će na sastanku Vijeća unutarnjih poslova EU i formalno usvojiti tu odluku. Niti na današnjem sastanku Corepera (stalnih predstavnika zemalja članica), prema diplomatskim izvorima, nije bilo glasova protiv Hrvatske, što je naznaka da će ministri samo formalno potvrditi odluku.
Stav Austrije
Dovršetak postupka, u kojem je nakon potvrde i prijedloga Europske komisije pristanak dao i Europski parlament, znači da će Hrvatska pristupiti Schengenu od 1. siječnja, upravo na dan kada uvodi i euro. Time se ispunjavaju i dva ključna prioriteta koja je Hrvatska zacrtala otkad je postala članicom EU.
Strahovi da bi se u zadnji trenutak stvari oko hrvatskog pristupa Schengenu mogle komplicirati pojavili su se nakon što je austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner najavio da će se protiviti širenju Schengena jer smatra da taj sustav ne djeluje. No, Austrija je poslije pojasnila da se ne protivi ulasku Hrvatske u Schengen. Potvrdio je to tijekom posjeta Zagrebu i sastanka s premijerom Andrejom Plenkovićem i austrijski kancelar Karl Nehammer.
Češko predsjedništvo EU na dnevni red je stavilo i odluku o ulasku Bugarske i Rumunjske u Schengen, o čemu, kako sada stvari stoje, još nema konsenzusa. Austrija je dala do znanja da je protiv ulaska obiju država, dok je Nizozemska spremna primiti Rumunjsku, ali ne i Bugarsku. Takav stav Nizozemske je očito igra jer se zna da između Bugarske i Rumunjske ne postoji potrebna infrastruktura za funkcioniranje vanjskih granica Schengena s obzirom na to da se računalo da će obje zemlje istodobno ući u Schengen.
Odluka o ulasku Hrvatske u Schengen je na dnevnom redu današnjeg sastanka odvojeno od one za Bugarsku i Rumunjsku.
Vanjske granice EU
S 1. siječnjem ukinut će se granične kontrole na cestovnim, pomorskim i željezničkim graničnim prijelazima sa Slovenijom i Mađarskom. Tako će se ukinuti 15 prijelaza s Mađarskom i 58 prijelaza sa Slovenijom. Uz to, od 26. ožujka ukinuli bi se stalni prijelazi na svim aerodromima. Ubuduće će biti šest, umjesto sedam, stalnih prijelaza u pomorskom prometu. Ukinut će se prijelazi Poreč, Rovinj i Korčula, a uspostaviti novi - Vis i Cavtat.
Ukidanje kontrola u zračnim lukama planirano je za proljeće zbog malo zahtjevnije tehničke prilagodbe, a tada se mijenja i red letenja.
Kada je riječ o vanjskim granicama, granična policija i sada provodi kontrole prema Schengenskom zakoniku, no na razini Unije pregovora se o uvođenju novog Entry/Exit sustava za građane trećih zemalja koji ne trebaju vizu, a to su nama sve susjedne države koje nisu članice EU.
Putem njega će se uzimati i provjeravati biometrijski podaci za te građane, ali će se i automatski računati vrijeme provedeno u schengenskom prostoru. Planira se i uvođenje sustava ETIAS preko kojega bi se ti državljani najavljivali za ulazak u EU, što bi olakšalo kontrole i prijelaz jer bi sustav automatski provjeravao postoji li ili ne zapreka za ulazak na teritorij Unije.
Kada je riječ o graničnim policajcima, od oko 6500, 1034 više neće raditi na tim granicama, ali će oko 750 ljudi biti raspoređeno za kompenzacijske mjere, a 250-260 po policijskim postajama.
Zadovoljstvo prijevoznika
Vladimir Jurčec, predsjednik Udruge hrvatskih cestovnih prijevoznika, s nestrpljenjem očekuje ulazak Hrvatske u Schengen. Prijevoznici će tim ulaskom profitirati jako puno jer će uštedjeti na vremenu koje sada gube čekajući na graničnim prijelazima, posebno na Bregani i Maclju sa Slovenijom.
- Ondje su ogromne gužve i čeka se po 10 sati, a nitko te gubitke ne želi prihvatiti u cijeni. Mjesečno prijevoznici izgube 30-40 sati, a to je nedopustivo - kaže Jurčec.
Ulazak u schengenski prostor, kaže Ante Grbeša, direktor FlixBus CEE South regije, uz izazove kao što su zatvoreno tržište i druge nelogičnosti unutar trenutno važećeg zakona, jedna je od dugoočekivanih pozitivnih vijesti i pomaka za sve autobusne prijevoznike.
- Ulazak u zonu sada će nam donijeti određeno olakšanje u poslovanju kada je u pitanju organizacija mreže autobusnih linija te preciznije određivanje vremena dolaska do određene destinacije. Putovanja autobusima u smjeru Europe, ali i obrnuto, osobito u sezoni, u svakom će slučaju postati jednostavnija i privlačnija - kaže Grbeša.
Trenutna čekanja na granici, osobito na hrvatskoj, protežu se od pola sata do pet sati, čime nezadovoljstvo putnika neizbježno raste te vrlo često prelazi u frustracije i nepotrebne poteze.