StoryEditor
DEBATA S RICHEMBERGHOM

'Cijeli Novi Zagreb izgrađen je na otetom crkvenom zemljištu. Znate li koliko košta kvadrat građevinskog zemljišta u Zagrebu? Crkvu moramo obeštetiti'

 
Goran Beus Richembergh i Željko Reiner
 HANZA MEDIA

Saborski zastupnik GLAS-a Goran Beus Richembergh i saborski zastupnik HDZ-a Željko Reiner raspravljali su u emisiji TNT N1 televizije o GLAS-ovom prijedlogu da se revidiraju Vatikanski ugovori.

Beus Richembergh je rekao da ih treba revidirati jer se od vremena kada su potpisani do danas promijenio čitav niz okolnosti. "U vrijeme kada su sporazumi potpisivani udio javnog duga u BDP-u je bio oko 26-27 posto, a danas je više od 80 posto. u tom je trenutku pod unifomom bilo više od 300 tisuća ljudi, a sada je to skoro osam puta manje. Promijenile su se i okolnosti jer iz ove perspektive možemo razgovarati i o učincima. Prije svega o provođenju vjeronauka u osnovnim školama", rekao je.

Reiner je Beusa Richemberga ispravio da je Hrvatska na 78 posto duga te da je to dobar pokazatelj da se u zadnjih godinu-dvije značajno smanjio dug. "Sjetimo se, prvi Vatikanski ugovori su potpisani 1996. odnosno 1997. godine, a ratificirani 1997. odnosno 1998. godine. Pričati da je tada, valjda, Hrvatska bila strašno bogata, a danas je jezivo siromašna, naprosto nije točno", rekao je te je dodao da je jedini razlog da se mijenjaju Vatikanski ugovori "animozitet prema Katoličkoj crkvi".

Beus Richembergh tvrdi da se za Katoličku crkvu 2017. godine izdvojilo 900 milijuna kuna i da je to tek konzervativna procjena te da ne postoji službeni podatak koliko je prošle godine isplaćeno sredstava za plaće vjeroučiteljima, nemamo podatke koliko plaćaju jedinice lokalne uprave i samouprave.

"Ne znamo u kojoj vrijednosti treba vratiti imovinu Crkve kada se govori o toj vrsti obaveza. Ugovori nemaju nikakve klauzule o trajnosti. Svi ti ugovori samo i isključivo stavljaju Katoličku crkvu u poziciju da traži i dobiva, a država s druge strane nema nikakve garancije o nikakvim obvezama same Katoličke crkve", dodao je Richembergh.

Reiner je rekao da se za Katoličku crkvu godišnje izdvaja od 280 milijuna kuna do negdje tristo i nešto milijuna kuna. "Država ne daje sredstva samo Katoličkoj crkvi, nego i ostalim crkvama i vjerskim zajednicama. Ukupno je to 16 ili 19 priznatih crkava i vjerskih zajednica koje su izravno financirane iz državnog proračuna", dodao je.

"Sjetimo se koliko je enormno toga oteto Katoličkoj crkvi nakon 2. svjetskog rata. Od toga da je ubijeno, brojke variraju od više od 500 ili 600 svećenika, do enormne količine zemljišta, zgrada, školskih zgrada, bolnica, naprosto su otete Katoličkoj crkvi. Jedna mali dio toga je vraćen, a dio toga se ne može vratiti iz objektivnih razloga i treba se vratiti kroz financijsko obeštećenje", rekao je Reiner i konstatirao da u Vatikanskim ugovorima nije precizirano kako i kada bi se trebala refundirati oduzeta imovina.

Na pitanje bi li podržao izjašnjavanje građana o Vatikanskim ugovorima i financiranju Katoličke crkve putem referenduma, Reiner je rekao da su ustavni stručnjaci jasno rekli da referendum o ovom pitanju ne dolazi u obzir.

"Moramo znati da je cijeli Novi Zagreb izgrađen na otetom crkvenom zemljištu. Znate li koliko košta kvadrat građevinskog zemljišta u Zagrebu? Pa zamislite cijeli Novi Zagreb koji je Katoličkoj crkvi naprosto otet. Ne možemo se praviti kao da ne znamo za neke stvari i kao da one nisu postojale", rekao je Reiner.

Beus Richembergh kaže da bi se Katolička Crkva umjesto putem Vatikanskih ugovora mogla financirati modelom koji je na snazi u Austriji i Njemačkoj, gdje građani sami odlučuju gdje će određeni postotak njihova dohotka, odnosno, porez biti usmjeren i oni sami odlučuju hoće li to ići konketnoj vjerskoj zajednici. Reiner smatra da se u Hrvatskoj taj model ne može primijeniti jer u tim državama Crkvi nije oteto ogromno bogatstvo.

Ugovor s Vatikanom precizan je po pitanju obeštećenja Crkve

Kako bi se osigurala provedba ugovora koje Republika Hrvatska ima s Vatikanom, Vlada premijerke Jadranke Kosor osnovala je 2011. godine Povjerenstvo za suradnju s Hrvatskom biskupskom konferencijom (HBK). U to je povjerenstvo s Vladine strane tada ušlo nekoliko ministara.

Prema pisanju Slobodne Dalmacije, to se povjerenstvo sastalo samo jednom, a Splitski odvjetnik Željko Ćapin tvrdi da osnivanje tog povjerenstva ilustrira kako se vlasti u Hrvatskoj odnose prema Crkvi. "Prema ugovoru Hrvatske sa Svetom Stolicom koji je stupio na snagu 30. 12. 1998. godine, iznos naknade u novcu za crkvena dobra za koja nije moguć povrat, odnosno povrat u nekoj drugoj odgovarajućoj imovini, trebao je biti utvrđen u roku od godine dana, a naknada je trebala biti isplaćivana u četiri godišnja obroka."

Slobodna navodi da crkvena pravna osoba koju u jednom predmetu zastupa Ćapin potražuje 14.000 kvadrata oduzetog zemljišta na području Makarske rivijere. Stanovi izgrađeni na tom zemljištu prodaju se i za do četiri tisuće eura po kvadratu, a ukupna vrijednost izgrađenog objekta procjenjuje se na otprilike 16 milijuna eura. Crkvena pravna osoba, potražuje 14 milijuna kuna, međutim njihov predmet već 13 godina nije rješen. Crkvena pravna osoba poslije je pokrenula spor pred trgovačkim sudom. U tom predmetu niti jedno ročište još nije održano.

 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. lipanj 2020 01:18