Slavonsko-baranjski proizvođači suhomesnatih proizvoda, u usporedbi s proizvođačima nekih drugih proizvoda, osjetili su pandemiju koronavirusa tek djelomično.
Uglavnom veći proizvođači još u lipnju prošle godine isticali su kako je zbog pandemije došlo do određenih problema s plasmanom, posebice od sredine ožujka do sredine svibnja, piše Glas Slavonije.
- Nije se izlazilo i kupovalo, a smanjena je bila i kupovna moć - objašnjava Miodrag Komlenić, predsjednik baranjske Udruge proizvođača kulena/kulina i direktor beljske Baranjke, jednog od najvećih hrvatskih proizvođača kulena. Pad proljetne prodaje djelomično je ipak kompenziran tijekom ljeta i jeseni prošle godine.
Manji proizvođači tvrde da su uspjeli prodati zalihe, a bez obzira na pandemiju proizvodnju nisu smanjili. Neki su je čak i proširili.
- Ne mogu reći da je pandemija zaustavila prodaju. Potražnja je sve veća i veća, pa sam na zalihama ostavio samo određenu količinu kako bih zadovoljio potrebe višegodišnjih kupaca - priča za Glas Slavonije belomanastirski kulenar Slobodan Stanković, vlasnik istoimenog OPG-a, naglašavajući kako sve više razmišlja o prodaji u manjim pakiranjima (100 ili 200 grama), jer ima dosta upita vezanih uz takav način prodaje.
- Na tome već dosta dugo radim i zamisao polako pretvaram u realizaciju - kaže, objašnjavajući kako jedna tročlana ili četveročlana obitelj ne može odjednom pojesti kulen težak kilogram ili dva, pa se on s vremenom osuši.
Tvrdi kako prodaja kulena nema konkurencije i kako ne poznaje granice, pa su kuleni proizvedeni u slavonsko-baranjskim "kulenarskim manufakturama" završili ne samo u cijeloj Hrvatskoj nego i u Njemačkoj, Švicarskoj, Austriji…
Kulena ima, no upitno je nešto drugo - njihova cijena. Pitanje je hoće li zadržati sadašnju cijenu, koja je oko 200 kuna po kilogramu.
- Čvrsto stojim pri tome da već iduću turu prodajem po 250 kuna - kaže Stanković, a podržava ga i Milorad Stojković, vlasnik jagodnjačkog OPG-a Stojković, koji kulen prodaje na kućnom pragu, ali i diljem Hrvatske, najviše starim kupcima na jadranskoj obali.
- Kilogram mog kulena već je godinama 200 kuna. No držim da bi realna cijena trebala biti između 250 i 300 kuna - priča Stojković. Odluku obrazlaže pouzdanim informacijama da će ovih dana poskupjeti stočna hrana i to, navodno, za 35 posto. Tvrdi kako je kukuruz već poskupio, pa za 100 kilograma mora izdvojiti 200 kuna.
- Ova poskupljenja nekako moram naplatiti jer će poslovanje biti nemoguće i totalno neisplativo. Poskupljenja raznih artikala su uobičajena, pa tako mora biti i sa suhomesnatim proizvodima. To više što kulen pravim od biranog mesa koje odleži šest mjeseci i pri tome kalira - objašnjava.
Inače, u OPG-u Stojković godišnje proizvedu 300-tinjak kulena te više od tone kobasica.
Prema informacijama koje ima Glas Slavonije, u Hrvatskoj se preradom mesa bavi 300-tinjak subjekata, od čega 70-ak s područja Slavonije i Baranje.
- U Županijskoj komori Osijek procjenjujemo da kulen proizvodi pedeset proizvođača. Kada kažemo “kulen”, mislimo na to da je on načinjen od svinjetine prema tradicionalnoj recepturi, stavljen u svinjsko slijepo crijevo i podvrgnut sukcesivnim procesima dimljenja, sušenja i zrenja. Procjene govore da se godišnje kod nas proizvodi od 500 do tisuću tona kulena. Najveći dio završava na domaćem tržištu - kaže Igor Mikulić, viši savjetnik u HGK-u Županijskoj komori Osijek, nastavljajući kako pritom govori o registriranim proizvođačima koji svoj kulen mogu nesmetano legalno prodavati na tržištu. Naglašava kako je, na žalost, još uvijek velik broj proizvođača koji nisu registrirani i svoj kulen prodaju praktično u “sivoj zoni”.