Što god možeš, prebaci na potrošača - to je u Hrvatskoj, nažalost, moto većine trgovaca koji pronalaze najnevjerojatnije načine da maksimalno minimiziraju svoje troškove, a povećaju tuđe.
Dobrim dijelom to im za rukom polazi zahvaljujući ne baš pretjerano strogim propisima, koje je onda uvijek moguće još dodatno rastegnuti, prilagoditi, iskoristiti neke nejasnoće.
Na sličan slučaj upozorila me ovaj tjedan jedna čitateljica Škrtice koja je nedavno ugovarala osiguranje od automobilske odgovornosti.
Sve je više-manje bilo u redu, sve dok na računu nije primijetila da joj je uračunata i stavka “porez na premiju”, u iznosu od 150 kuna.
Dala se stoga na posao i malo proučila zakon pa ubrzo pronašla kako bi obveza plaćanja poreza na premiju osiguranja trebala biti na osiguravajućem društvu, a ne na potrošaču.
- Kako jasno piše u članku 4. Zakona o porezu na premiju osiguranja od automobilske odgovornosti, porezni obveznici su društva za osiguranje koji su taj prihod dužni uplatiti u državni proračun, a ne potrošači. To je i logično - pa riječ je o prihodu osiguravatelja, a ne potrošača - upozorava nezadovoljna čitateljica.
Kako me ova tema zainteresirala, shvatila sam da ni sama ne znam što sam sve platila kad sam posljednji put ugovarala policu osiguranja od automobilske odgovornosti pa sam je brže-bolje potražila i shvatila da je čitateljica u pravu.
I meni je, naime, u sklopu police obračunat porez na premiju u iznosu od 15 posto vrijednosti police, što je u mojem slučaju iznosilo 174 kune, a koje nisam niti primijetila kad sam podmirivala taj trošak.
Kako je moguće čuti od posrednika u osiguranju, gotovo svi osiguravatelji taj su trošak prebacili na potrošače tako da je na tržištu teško pronaći osiguranje koje bi tu naknadu podmirivalo samo, umjesto iz džepa korisnika.
I to sve iako Zakon o porezu na premije osiguranja od automobilske odgovornosti u člancima 3. i 4. jasno daje do znanja da se porez plaća na premije utvrđene ugovorom o premiji s društvom za osiguranje te da su porezni obveznik “društva za osiguranje koja s pravnim i fizičkim osobama sklapaju ugovore i naplaćuju premije osiguranja od automobilske odgovornosti i kasko osiguranja cestovnih vozila izravno ili neizravno preko posrednika ili zastupnika”.
Kako bismo razjasnili tu situaciju, Škrtica je poslala upit Poreznoj upravi Ministarstva financija te Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (HANFA), ali odgovor smo primili samo od drugih.
On, nažalost, baš i ne ide u koristi potrošačima jer praktično objašnjava da nema ništa sporno u činjenici da osiguravatelji taj trošak prebacuju na potrošača - dok god je potrošač prije potpisivanja ugovora upoznat sa svim stavkama koje je dužan platiti.
“Porezni obveznik u smislu Zakona o PDV-u je svaka osoba koja obavlja bilo koju gospodarsku djelatnost. To u praksi ne znači da krajnjim kupcima poduzetnik ne zaračunava porez na dodanu vrijednost u cijenu jer je on obveznik i da ne specificira na računu plaćeni PDV, a za što u konačnici ima i obvezu. Isto vrijedi i za porez na premije osiguranja od automobilske odgovornosti i premije kasko osiguranja cestovnih vozila”, objašnjavaju iz agencije.
Međutim, dodaju da se informacije o porezu, kao i informacije o ostalim troškovima i naknadama koji se naplaćuju osim premije, moraju dati na uvid potencijalnom osiguraniku prije sklapanja ugovora.
Prema Zakonu o osiguranju, u članku 380. definirano je da društvo za osiguranje prije sklapanja ugovara mora ugovaratelju predati obavijest u kojoj, među ostalim, piše iznos premije, ali i iznos poreza i drugih troškova.
U mojem slučaju, naprimjer, taj je porez bio zasebno specificiran u predračunu police koju sam prihvatila, no oni koji takvu informaciju od svojeg osiguravatelja nisu dobili prije sklapanja ugovora, mogu se obratiti Hanfinoj službi za zaštitu potrošača, kako bi vidjeli je li u njihovu slučaju prekršeno kakvo pravilo.
Ipak, službeno objašnjenje nadzornog tijela teško da može zadovoljiti prosječnog potrošača s obzirom da se postavlja pitanje čemu onda uopće potreba za zakonskom definicijom da je obveznik tog poreza društvo za osiguranje, ako ono taj trošak bez problema može prebaciti na potrošača?
Riječ je, naime, o priličnim iznosima, a naša čitateljica napravila je i kratku računicu: ako kažemo da prosječan porez na premiju osiguranja od automobilske odgovornosti stoji oko 150 kuna, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku znamo da u Hrvatskoj ima 2,3 milijuna registriranih automobila, na godišnjoj razini osiguravatelji su na potrošače prebacili oko 350 milijuna kuna, što nije zanemariv iznos.
Imate prijedlog za Veliku škrticu? Pišite na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.