Dugoiščekivani program cijepljenja protiv covida-19 "ukazao" se građanima, ali nakon tog predstavljanja nisu ništa pametniji. Samo je potvrđeno tko će biti prvi u redu za cijepljenje, da će cijepiti liječnici obiteljske medicine i oni u zavodima za javno zdravstvo, koliko se puta treba cijepiti, kako smo odlučivali o nabavi cjepiva, koje su tvrtke u igri.
Riječju, kao da se radi o cijepljenju protiv gripe. I tu ne bi bilo nikakvih nedoumica niti pitanja da se, primjerice, radi o "jednostavnom" cjepivu. No, s obzirom na situaciju, "grah" nam nije bio sklon i prvo će stići, kako stvari trenutno stoje, cjepivo koje će sve zemlje u organizacijskom pogledu staviti na veliku kušnju.
Naime, umjesto očekivanog cjepiva AstraZenece, do kraja godine ili najkasnije za mjesec dana stiže "mimoza", biotehnološko cjepivo Pfizera i BioNTecha, bazirano na glasničkom DNK koje se "raspada" ako se ne poštuju pravila skladištenja i distribucije, a to znači da neće biti učinkovito.
Budući da se već dulje znaju mnogi preduvjeti za sigurnu učinkovitost kakvu je najavio proizvođač, puno je toga već sada trebalo biti pripremljeno. Što je sve potrebno osigurati prije prvog "uboda", najbolje govore pripreme Velike Britanije koje su krenule još prošlog ljeta, puno prije nego što je cjepivo stiglo u tu zemlju.
Činjenica da je cjepivo pakirano u kutije u kojima se nalazi 195 bočica, a u svakoj pet doza cjepiva ili ukupno 975, govori da se mora imati točan program cijepljenja koji ne dozvoljava odstupanja ni za milimetar pa, primjerice, svi naručeni za cijepljenje moraju doći u dogovoreno vrijeme (rezerva?) jer bi u suprotnom propao dio cjepiva, što je u trenutnoj situaciji nedopustivo.
Kako se zasad ne zna gubi li cjepivo na djelotvornosti ako se više puta prevozi s mjesta na mjesto (proizvođači trenutno simuliraju tu situaciju), moguće je da se cijepljenje neće moći obavljati po ambulantama obiteljske medicine već će to morati biti u bolnicama, gdje su kapaciteti puno veći.
Upravo zato su Britanci već prije mjesec i pol imali popis 53 bolnice diljem zemlje koje bi mogle biti cijepna mjesta. Koje bi to ustanove, bude li trebalo, bile u Hrvatskoj, zasad se ne zna. Ne znamo ni koliko bi se ljudi potencijalno cijepilo jer se trenutno provodi samo "anketa" po domovima za starije, ali ne i u obiteljskoj medicini. Samo tako mogla bi se napraviti prioritetna lista ne samo starijih već i kroničnih bolesnika, a onda i svih onih koji bez obzira na dob žele cjepivo.
Logično, o tome bi trebala ovisiti i kampanja za cijepljenje koja još nije ni počela.
Ne znamo ni kako će to osjetljivo cjepivo stizati u pojedine dijelove zemlje, gdje će se čuvati, tko će biti odgovoran za svaku "zlatnu" bočicu. Zasad se samo zna da bi prvih 125.000 doza za početak zbrinuli Klinički bolnički centar Zagreb, Institut "Ruđer Bošković" i Imunološki zavod.
To je maksimalan skladišni kapacitet javnih ustanova za potrebnih najmanje minus 70 stupnjeva Celzijevih, a stigne li više cjepiva, nije poznato gdje će završiti. Sve u svemu, previše nepoznanica u hrvatskim pripremama za cijepljenje. Valja se nadati da za provedbu programa cijepljenja u Hrvatskoj ipak neće trebati "respirator".