IZDVOJENO MIŠLJENJE

Cjepivo za većinu građana u Hrvatskoj nije iza ugla. Ne treba gajiti iluzije da ćemo biti brži od bogatijih

Ne treba gajiti iluzije da možemo biti brži od bogatijih i moćnijih, niti da će oni imati razumijevanja za manje i siromašnije u prvim mjesecima 2021. godine
 Juststock/Getty images/iStock
Objavljeno: 05. prosinac 2020. 16:24

Sada kad gledamo prizore užasa iz hrvatskih covid-bolnica, kao i u mnogim drugim zemljama, sama po sebi nameću se dva rješenja koja u svojoj jednostavnosti skrivaju zamke. Prvo rješenje jest zaoštravanje epidemioloških mjera, a drugo je okretanje prema učinkovitom cjepivu koje će se za koji dan kao neki čarobni prah raspršiti zemljom i prekinuti ovu noćnu moru od pandemije covida-19. Razlika u smrtnosti "ljetnog" i "zimskog" covida doslovno šokira, pa ipak u odmjeravanju novih, sve radikalnijih epidemioloških mjera treba biti oprezan, baš kao što je racionalno malo suspregnuti oduševljenje zbog "sigurnog" brzog cijepljenja nacije.

U brojnim zemalja lockdown nije zauzdao ono zbog čega je proglašen, a to je snažni rast broja smrti. Problem je s radikalnim epidemiološkim mjerama to što se vlasti uvlače u spiralu donošenja odluka u kojoj jedno zaoštravanje kao da traži drugo. Prisjetimo se kako se hrvatska vlast mudro dosta dugo opirala pretjeranim mjerama, pa je onda u jednom tjednu, u razmaku od samo tri dana, zabranom rada za ugostitelje uvela zemlju u neku vrstu parcijalnog lockdowna. U drugoj polovini ovog tjedna već smo fazi da se s Krunoslavom Capakom javno raspravlja o sudbini trgovačkih centara. Najednom je opet u zraku mogućnost njihova zatvaranja. Hoćemo li završiti na tome da u odnosu na prvi nacionalni lockdown u iščekivanju cjepiva izbjegnemo jedino zaključavanje stanovništva na razini općina?

Pogledajmo Sloveniju, zemlju za koju možemo reći da žive disciplinirani ljudi. Proglasili su vrlo oštre epidemiološke mjere prije 45 dana, a danas imaju otprilike dvostruko veću smrtnost na milijun stanovnika nego Hrvatska. Na 2. prosinca, dan pisanja ove kolumne, Slovenija je imala 27,4 smrti na milijun stanovnika, a Hrvatska 13,3 smrti. Slovenija trenutačno ima puno višu smrtnost nego Hrvatska zbog toga jer epidemiološkim zaključavanjem nisu uspjeli zauzdati rast broja slučajeva. Slovenija je 2. prosinca imala 1169 slučajeva na milijuna stanovnika, a Hrvatska 826 slučajeva. S obzirom da nam stručnjaci poručuju da se rezultati našeg parcijalnog lockdowna trebaju očekivati za dva tjedna od uvođenja mjera, onda bismo za Sloveniju mogli zaključiti kako su u ovom trenutku trebali biti daleko od drame kroz koju prolaze.

Njemačka je jedna od zemalja koja se odlučila na parcijalni lockdown kad su joj epidemioloških podaci još izgledali jako dobro. Ne može se reći da su bili neodgovorni te da su reagirali prekasno, a nacija su također poznata po disciplini. Međutim, iako je Angela Merkel očitala bukvicu Europi o nužnosti jačanja epidemiološke obrane, Nijemci dosad nisu uspjeli iskontrolirati krivulju rasta slučajeva i smrti. Oni su trenutačno još u jako dobroj poziciji sa 277 slučajeva i samo 5,75 smrti na milijun, ali su bez obzira na parcijalni lockdown ostali na putanji postojanog rasta te sada bilježe po više od 400 smrti na dan.

Teško je to napisati jer zvuči okrutno, ali uvjerljivi pad broja slučajeva i smrti imale su zemlje koje su doživjele ekstremne proboje virusa u populaciji te je pad najvjerojatnije posljedica iznimno visoke okuženosti u kombinaciji s radikalnim mjerama. Govorimo, primjerice, o zemljama poput Češke, koja je još 4. studenoga imala vrhunac od 1468 slučajeva na milijun dnevno, što je kulminiralo nekoliko dana kasnije, 10. studenoga, sa 27 smrti na milijun. Slovenija je sada u situaciji da je dosegnula dnevni broj smrti na milijun kao teško stradala Češke, ali još nisu stigli njihov rekordni broj slučajeva. Kako će završiti sumorna epidemiološka priča u Sloveniji, vrlo je teško pitanje, a lockdown nije jasan odgovor.

Puno je tu otvorenih pitanja i nepoznanica, nema jamstava, a epidemiološki radikalizam nudi iluziju sigurnosti.

U takvoj konfuznoj situaciji političari i njihovi savjetodavci sve više se okreću cjepivu kao mogućem rješenju, pogotovo nakon što su pojedine kompanije izašle s podacima o vrhunskoj učinkovitosti svojih cjepiva, kao da reklamiraju šampone.

Uzmimo zdravo za gotovo da su cjepiva kratkoročno doista učinkovita 90 ili više posto te da su kratkoročno potpuno zdravstveno sigurna. Dugoročno, naime, ne možemo znati niti jesu li cjepiva učinkovita (hoće li jamčiti dugotrajni imunitet), niti jesu li u potpunosti zdravstveno sigurna. Istraživanja, zbog urgentnosti situacije, jednostavno nisu dovoljno dugo trajala da bismo mogli dobiti odgovore na dileme koje otvara vremenski horizont dulji od godinu dana. No, dobro, zaboravimo, taj dugoročni aspekt, i uzmimo što se od dobrih cjepiva nudi sada, odmah, što brže, jednom riječju, hitno.

Dakle, kad bismo se mi u Hrvatskoj realno mogli cijepiti kratkoročno učinkovitim i sigurnim cjepivima?

Britanija je prva zemlja koja je odobrila Modernino cjepivo. Regulatorna tijela Sjedinjenih Država i EU odluku će vjerojatno donijeti u prvim mjesecima 2021. godine. Procjenjuje se da će EU zbog proizvodnje, logistike i distribucije te potpisanih ugovora per capita kasniti u masovnom cijepljenju ne samo za Britanijom, koja evo jako žuri, nego i za Sjedinjenim Državama. Očekuje se da će EU imati dovoljno vakcine za cijepljenje dvije trećine populacije do rujna 2021. godine (procjena ekspertna tvrtke Airfinity Ltd). Europska komisija zasad odbija komentirati mogućnost kašnjenja u programima cijepljenja za Sjedinjenim Državama i drugim nacijama.

Ako ćemo pojačavati epidemiološke mjere u čekanju cjepiva, mi u Hrvatskoj moramo biti spremni na dugi i iscrpljujući lockdown. Cjepivo za većinu u Hrvatskoj nas nije tu, iza ugla, odmah iza Nove godine.

Prve doze cjepiva u EU očekuju se u siječnju, što se također može smatrati strelovitim ako vodimo računa da smo za SARS-CoV-2 čuli tek početkom ove godine. Francuska i Njemačka najavljuju otvaranje centara za cijepljenje već u ovoj godini. S obzirom da ulazimo u drugi tjedan prosinca, te najave čine se vrlo optimističnima.

Koliko će cjepiva biti dostupno u prvom dijelu godine?

EU je osigurala 1,9 doza po osobi kod favorita u razvoju vakcina, Sjedinjene Države osigurale su 4,2 doze, a Britanija 2,2 doze. Sjedinjene Države lider su u proizvodnji i ne treba očekivati da će pustiti izvoz prije nego što zadovolje svoje potrebe. Sudeći prema izjavama njemačkog ministra zdravstva, osigurano je ukupno 300 milijuna doza. Što će se alocirati Hrvatskoj u prvim mjesecima 2021., vrlo je nejasno.

Ako je u prvoj fazi pandemije krenula bitka bez skrupula za zaštitnu opremu, u što se tek može pretvoriti rat za učinkovita cjepiva?

Mala i ne baš bogata zemlja poput Hrvatske mora se i može u utrci za cjepivo osloniti na članstvo u EU kao najbolju šansu, ali nekako ne treba naivno gajiti iluzije da možemo biti brži od bogatijih, većih i moćnijih, niti da će ti veći i bogatiji imati naročitog razumijevanja za manje i siromašnije u prvim mjesecima 2021. godine.

Cjepiva najvjerojatnije nisu čarobni štapić koji će nas dočekati 1. siječnja. Ako visoka razina okuženosti sama po sebi ne zaustavi rast broja slučajeva, dva metra razmaka od druge osobe i dalje će nam biti najbolja moguća zaštita. Kako smo krenuli s epidemiološkim mjerama, vrlo je vjerojatno da će i nakon što krene cijepljenje neko vrijeme ostati obveza nošenja maski, možda se ni kafići i restorani neće otvarati.

I što ako do Hrvatske u prvom dijelu 2021. dođu samo cjepiva niže učinkovitosti? Kako je lijepo objasnio Paul A. Offit (jedan od najuglednijih virologa i imunologa), ako je cjepivo 75 posto učinkovito, onda morate cijepiti dvije trećine stanovništva. To je puno. Ako primite cjepivo sa 75-postotnom učinkovitošću, Offit preporučuje da opet zadržite distancu od dva metra jer će vam ona pružiti sigurniju zaštitu, dok će klasična kirurška maska, prema njegovu mišljenju, biti nešto više učinkovita nego 75-postotno cjepivo. Zvuči malo previše ziheraški, ali dosljedno objašnjava snagu cjepiva 75-postotne učinkovitosti. Ako ste starija osoba s nekom od bolesti, ne biste se trebali kockati s onih preostalih 25 posto šanse da se zarazite.

Mali dodatak za kraj: predsjednik države i jedan potpredsjednik Vlade natuknuli su kako bi cijepljenje za covid-19 u Hrvatskoj trebalo biti obavezno. S obzirom da su nejasna pitanja dugoročne učinkovitosti i sigurnosti novih cjepiva, takve rasprave ipak bismo trebali prepustiti imunolozima, virolozima i epidemiolozima. Srećom, prije nego što krene masovno cijepljenje u Hrvatskoj, vjerojatno će već biti cijepljeni milijuni u razvijenijim zemljama pa ćemo biti nešto pametniji od gospodina koji nam je objašnjavao da ćemo se na covid naviknuti kao na karijes.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
05. prosinac 2020 17:44