BRANKO KOLARIĆ

Član Vladina Znanstvenog savjeta: ‘Čudi me čuđenje oko preporuke da se maske nose i na otvorenom‘

Govoreći o mogućim posljedicama virusa na organizam, Kolarić je kazao kako zasad nema dokaza da ih neće biti
Epidemiolog Branko Kolarić
 Damjan Tadic/Cropix

Posjećivanje noćnih klubova pokazalo se značajnim rizikom za dobivanje novog koronavirusa, pa će ih možda trebati i zatvoriti, smatra specijalist epidemiolog i voditelj Službe za javnozdravstvenu gerontologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar' i redoviti profesor Medicinskog fakulteta u Rijeci Branko Kolarić.

U velikom razgovoru za riječki Novi list, Kolarić je komentirao pogoršanje epidemiološke situacije i mjere koje su nam uvele druge države, te iznio svoju prognozu što nas čeka ove jeseni.

- Svaka država temeljem procjene rizika importiranja zaraze iz drugih zemalja te štete od restriktivnih mjera, donosi takve odluke. U Hrvatskoj svjedočimo pogoršanju epidemioloških pokazatelja, a ovakve mjere od drugih država su nam dodatno upozorenje da trebamo učiniti napore na suzbijanju aktualnog rasta broja zaraženih osoba. I mi smo donosili slične mjere kada smo procijenili da nam je šteta od ograničavanja prekograničnog kretanja manja od rizika za porast broja zaraženih, posebno u vulnerabilnim skupinama - rekao je Kolarić. Istaknuo je da boravak na odmoru u Hrvatskoj, uz pridržavanje mjera socijalne distance, predstavlja manji rizik nego vožnja u javnom prijevozu.

Nema lažiranja

Komentirajući navode dužnosnika tih zemalja koji praktički optužuju Hrvatsku da lažira brojke novozaraženih kako bi spasila turističku sezonu, Kolarić je kazao kako se radi o objedama.

- Svakodnevno pratim rad laboratorija u zavodu u kojemu sam zaposlen i nema govora o lažiranju izvješća. Nisam vidio o kojim dužnosnicima se radi, no to im svakako ne ide na čast - rekao je Kolarić.

Roditelji i učenici zabrinuti su kako će izgledati školovanje u doba pandemije.

- Započet će u klupama, a vidjet ćemo kako će izgledati školska godina. Mjere će se prilagođavati lokalnoj epidemiološkoj situaciji. Donijet će se set mjera za sve obrazovne ustanove, a u slučaju pojave epidemije, bit će izrađene specifične mjere ovisno o situaciji. Postoji nekoliko modela koji bi mogli smanjiti rizik prijenosa, no ne želim prejudicirati odluke radne skupine ministarstva nadležnog za obrazovanje - pojasnio je epidemiolog, ujedno i član Vladina Znanstvenog savjeta.

Govoreći o mogućim posljedicama virusa na organizam, Kolarić je kazao kako zasad nema dokaza da ih neće biti, stoga treba računati kao da će posljedica biti.

- Stoga nisam pristalica zaraze zbog stvaranja kolektivnog imuniteta, već se nadam da će cijepljenje prekinuti pandemiju. Za neke zarazne bolesti znamo da imaju kroničan tijek ili da su povezane s nastankom malignih bolesti, primjer je infekcija HPV-om i rak vrata maternice. Ovu bolest proučavamo tek devet mjeseci i još nikako ne možemo isključiti pojavu kasnijih i trajnijih posljedica - rekao je dodavši kako se bolest još premalo proučila da bi se mogao dati odgovor na pitanje koliko traje imunitet onih koji su preboljeli Covid-19. Iznenađujuća je, dodaje, pojava reinfekcije kod ljudi koji su se izliječili tek prije kojeg tjedna, no takvi su slučajevi ipak iznimka.

'Nije moguće tako brzo razviti cjepivo'

- Mislim da je najvjerojatniji ishod da ćemo cjepivom zaustaviti ovu pandemiju. A da li će virus i dalje cirkulirati, kao primjerice virus gripe, ne mogu procijeniti, ali niti nije od presudne važnosti - rekao je za Novi list. Vjeruje da bi se prva sigurna i djelotvorna cjepiva mogla registrirati krajem godine, nakon čega je potrebno vrijeme za proizvodnju dovoljnih količina, no po njegovom sudu ono bi u Hrvatskoj trebalo biti dostupno polovinom proljeća. Osvrnuo se i na ruske navode kako su razvili cjepivo.

- Ako je tako, jako bi me veselilo, no čini se gotovo nemoguće da je u niti godinu dana od pojave bolesti novo cjepivo prošlo pretkliničko i sve faze kliničkog istraživanja. Vjerujem da imaju kvalitetno cjepivo koje je još u drugoj i trećoj fazi kliničkog istraživanja - rekao je stručnjak.

Svi se pribojavaju drugog vala koji bi nas mogao pogoditi već najesen, kako iz javnozdravstvenih, tako i ekonomskih razloga. Kolarić vjeruje kako nas u kasnu jesen i zimu čeka sezonska pojava drugih respiratornih bolesti zbog kojih će se, uslijed simptoma kašljanja i kihanja, lakše prenositi i novi koronavirus.

Švedski model surov prema starijima

- Vjerojatno će se dob zaraženih pomaknuti prema starijoj pa očekujemo i veći broj osoba s težom kliničkom slikom i lošijim ishodom bolesti. To bi moglo dovesti do povećanog opterećenja zdravstvenog sustava. Bilo bi lijepo da se prevarim u ovim očekivanjima. Moguće je da će i na nekim mjestima na otvorenom biti preporučeno nošenje maski. Iskreno me čudi čuđenje oko ove preporuke: potrebno je održavati na otvorenom distancu od jednog metra s osobama s kojima se zadržavamo duže od 15 minuta. Ako to nije moguće, potrebno je staviti masku. Ne bih se ugodno osjećao da mi za kišnog dana u studenom, dok čekam autobus, neko kihne za vrat - rekao je Kolarić istaknuvši kako će ove godine biti još važnije cijepiti se protiv gripe.

Naposljetku je komentirao i švedski model koji ne smatra dobrim načinom borbe protiv koronavirusa.

- Bili su izrazito surovi prema osobama u domovima za starije. Ja vodim Referentni centar Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba te sam posebno vezan uz tu populaciju. Ne bih volio živjeti u društvu gdje me u starijoj dobi može zateći takva sudbina. Meni je solidarnost izrazito visoko u sustavu vrijednosti, bez patetičnog prizvuka - zaključio je Kolarić za Novi list.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. listopad 2022 16:24