I nakon što im ukinu povlaštene mirovine, zastupnici će i dalje uživati u blagodatima hladovine na Markovu trgu. Čak i kad ih uhvate s prstima u pekmezu, oni to priznaju, nagode se, ostaju zastupnici, nastavljaju primati plaće tri puta veće od državnog prosjeka. S putrom na glavi - koji sada i ne pokušavaju sakriti - oni su dio zakonodavne vlasti i sudjeluju u krojenju života četiri i pol milijuna Hrvata. I nitko im ništa ne može jer u Poslovniku Hrvatskog sabora stoji odredba da zastupnicima prestaju biti tek nakon što ih se pravomoćno, bezuvjetno osudi na najmanje šest mjeseci zatvora.
Mijenjati zakon?
Odredba nije nikakva novotarija, u Poslovnik Sabora prepisana je iz Zakona o izboru odbornika i zastupnika koji je 16. veljače 1990. potpisao predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske Ivo Latin.
Zahvaljujući toj kvaki, odnosno članku 10. Poslovnika, Ivan Drmić ( HDSSB ) i dalje je saborski zastupnik. On se s nekoliko prijatelja i poznanika udružio kako bi pokušali korumpirati suce Vrhovnog suda u zamjenu za ublažavanje prvostupanjske presude Branimiru Glavašu za ratne zločine. Sve to je priznao USKOK-u, nagodio se i izbjegao zatvor. Umjesto toga, dobio je dvije godine uvjetno s rokom kušnje od pet godina. Od pet godina kušnje, saborski će zastupnik četiri “odraditi” u sabornici.
Treba li mijenjati Poslovnik kako bi nakon bilo koje presude za počinjeno kazneno djelo automatski prestajao mandat saborskog zastupnika, aktualni klubovi teško se mogu složiti. Potpredsjednik Sabora Josip Leko kaže kako se zakoni ne mogu i ne smiju mijenjati ad hoc zbog jednog slučaja.
- Treba vidjeti ima li potrebe mijenjati zakon. Odrediti je li to društveni interes ili nije. Vidjet ćemo što se događalo, recimo, u prošloj godini. Je li bilo presuda zastupnicima. Nema smisla donositi ishitrene odluke zbog jednog slučaja - kaže Leko.
Sjede u Remetincu
Međutim, Dragutin Lesar uvjeren je da Drmić ne bi smio sjediti u Saboru.
- Treba provesti izmjene zakona tako da mandat prestaje po sili zakona u trenutku kada je zastupnik osuđen zbog počinjenja nekog kaznenog djela. Potpuno je nebitno kakve su olakotne okolnosti bile ako je suština kaznenog djela počinjena - kaže Lesar, kojemu je ova tema već godinama problematična. Primjerice, upozoravao je kada je punu saborsku plaću primao bjegunac osuđen za ratni zločin, kada su iz proračuna plaće primali pritvorenici u Remetincu...
- Kakva je to poruka javnosti ako u Saboru sjedi netko tko je osuđen za korupciju? Može li takav čovjek dobiti posao u policiji? Ne može! Ili u bilo kojoj drugoj državnoj službi? Nema šanse. Ali može biti dužnosnik. E, to je sramota - zaključuje Lesar.