ZAGREB - Vijest nije senzacionalna, ali je dobra. Fitch, jedna od tri relevantne međunarodne rejting agencije, nije, doduše, podigao rejting Hrvatskoj, ali već samo prepravljanje prognoze budućih zbivanja s negativnog na stabilno znak je određenog priznanja timu koji upravlja državnim financijama.
FITCH DIGAO PROGNOZU IZ NEGATIVNE U STABILNU Milanović: 'Ovo je vrlo mali, ali važan korak naprijed. Zahvaljujem građanima na strpljenju jer promjena nema preko noći, a moja želja je rejting A!'
Najkraće rečeno, u Fitchu očito smatraju da je Hrvatska danas na kriznom dnu. Napokon. S dna postoje samo dvije moguće točke budućeg kretanja: ostanak na dnu, što znači i smrt postojećeg sustava, ili polagani izron prema površini. Stabilna prognoza sugerira ipak laganu dinamiku izrona.
Kreditni rejting ocjena je sposobnosti neke države (ili kompanije) da uredno servisira svoje dužničke obaveze. Zato za umjereni Fitchov optimizam najveću zaslugu ima Slavko Linić koji je kao ministar financija, nalegavši porezima na svaki preživjeli segment biznisa, doista osigurao da država barem kratkoročno ima dovoljno novca da može vraćati posuđeno.
Znači li da će nam nakon toga biti bolje?
Samo po sebi, ne. Ne uspije li država u vrlo kratkom sljedećem razdoblju osigurati klimu koja je prijateljskija biznisu i poduzetništvu, sve što je Linić učinio do danas postat će u budućnosti nemogućom misijom. Iz ugašenih biznisa ni najbolji poreznik neće izvući ni kunu.
Uz ministra gospodarstva Radimira Čačića i (u manjoj mjeri) ministra poduzetništva i obrta Gordana Marasa, u toj će razvojnoj priči opet vodeća uloga pripasti ministru financija Slavku Liniću.
Nakon što je, relativno uspješno, uspostavio poreznu disciplinu, osim što je mora održati, prioritet mu je razvitak sustava poreznih poticaja za svakog novog potencijalnog poslodavca u državi.
Ostali u lancu, a prije svih Vladin (prvi) potpredsjednik Čačić i Orsat Miljenić kao ministar pravosuđa, moraju se prihvatiti zakonskih regula i Hrvatsku, od odredišta mrskog poslodavcima i investitorima, pretvoriti u poželjno odredište.
Hrvatska više nije sindikalni eldorado, kakav je bila donedavno, ali nesklonost državnog aparata da ubrza ritam svojih usluga potencijalnim investitorima i do smrti usporeno pravosuđe ove su godine Hrvate pogurali na dosad najniže mjesto na globalnoj ljestvici konkurentnosti.
Budući da kreditna sposobnost države izravno ovisi o naplati poreza, a uspješnost poreznika o konkurentnosti i zdravlju biznisa u državi, ni kreditni rejting ne može na dulji rok preživjeti fijasko poslovne konkurentnosti.
O tome Vlada treba voditi računa u sljedećem kratkoročnom razdoblju.