Nevrijeme koje je zahvatilo Hrvatsku u noći sa srijede na četvrtak bilo je praćeno i pojavom munja. Koja su područja najugroženija?
Fenomen munja od 2008. godine prati Zavod za visoki napon i energetiku fakulteta elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Projekt lociranja munja utemeljen je na europskom sustavu koji u Europi ima više od 100 senzora, a na području Hrvatske postavljeno ih je šest. Nalaze se u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Dubrovniku, Zadru i Blatu na Korčuli.
U Istri 40, u Zagrebu 10
- Izradili smo karte munja u Hrvatskoj i na njima je vidljivo kako se munje najčešće pojavljuju na području Učke, s primorske strane Velebita i kod Biokova između Makarske i Dubrovnika - objašnjava Boško Milešević, znanstveni novak na FER-u. To konkretno znači da su na tim područjima udari munje zabilježeni 40 puta tijekom jedne godine, a primjerice u Zagrebu munje se pojavljuju od 15 do 20 puta u godini.
Planine kao prepreka
- To se događa jer većina ciklona i vremenskih poremećaja na naše prostore dolazi sa zapada iz smjera Italije. Učka, Velebit i Biokovo su više planine koje se kumulonimbusima, olujnim oblacima, ispriječe na putu. Oni se tu gomilaju i prazne od elektriciteta u obliku munja - kaže Milešević.
Osim nabrojanih, u lociranju munja pomažu i senzori postavljeni u susjednim zemljama: Italiji, Austriji, Mađarskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Sustav funkcionira tako da senzori bilježe elektromagnetski impuls oslobođen pri svakom udaru.