Nadam se da ćemo ove godine imati pozitivnih vijesti od fondova gospodarske suradnje jer ih do sada nismo imali previše - rekao je jučer na sjednici Vlade ministar poduzetništva Gordan Maras i tako priznao da država nije zadovoljna dosadašnjim rezultatima tog modela zajedničkog ulaganja državnog i privatnog kapitala u posrnule tvrtke.
Model FGS-ova, međutim, Vlada ne namjerava ukinuti, ali je odlučila pooštriti uvjete po kojima su njihova društva do sada ostvarivala milijunske naknade.
Samo na uloženo
Milanovićeva je Vlada još prošle godine shvatila da zahvaljujući FGS-ovima najveće koristi imaju njihova društva za upravljanje - Questus, Alternative, Honestos, Prosperus, Nexus - koja ubiru milijunske naknade bez obzira na ostvarene rezultate. Tih će pet društava prema odluci koju je jučer donijela Vlada, s obzirom na to da su u veljači ušla u treću godinu rada, ubuduće imati pravo na naknadu od 1,6 posto, ali samo na uložena sredstva. To znači da će se morati itekako potruditi da ih zarade. Dosad su, naime, naknadu ubirali na osnovu veličine fonda, dakle onoga što su prikupili od potencijalnih ulagača, bez obzira jesu li njihov novac i uložili u postojeće tvrtke ili osnivanje novih.
Dosta glasova
Takav novi model naknade većini društava, doznajemo, nije sporan. Konkretno, protivi mu se jedino, tvrdi naš izvor, Altrenative, čiji je fond u tri godine imao ulaganja u dvije banke - Centar banku i Vabu. Istodobno je njihovu društvu za upravljanje na ime naknada isplaćeno više do 20 milijuna kuna. U Vladi, kako doznajemo, nisu nimalo sretni zbog ponašanja Alternativea. U Banskim dvorima može se čuti da “nisu zadovoljni njihovom načinom upravljanja” te da Vlada “nije spremna na isti način i dalje surađivati s tim društvom”.
Posljedica svega mogla bi biti dva moguća scenarija - ili će država izaći iz tog fonda ili će promijeniti društvo za upravljanje. Izglednije je ovo drugo s obzirom na to da bi u slučaju izlaska iz tog FGS-a Vlada morala prodati svoje udjele koje ima u dvije banke u koje je ušao Alternative, i to po cijeni koja neće biti manja od uplaćene vrijednosti, što je ukupno 10 milijuna eura. Stoga je realnije očekivati da će promijeniti društvo za upravljanje. To, naravno, znači da bi Alternative ostao bez ikakve naknade, čak i ove na uloženo, na koju sada ne pristaje jer više ne bi upravljao FGS-om.
Već su se pojavile i spekulacije da bi upravljanje tim FGS-om umjesto Alternativea mogao preuzeti Prosperus.
U svakom slučaju, društvo za upravljanje može se promijeniti većinom od 50 posto plus jedan glas u Povjereničkom odboru FGS-a, što Vladi ne bi trebao biti problem jer ionako kao 50-postotni ulagač u Fond ima isto toliko glasova.
Niti jedno ulaganje
Bivša je Vlada, podsjetimo, još 2010. donijela odluku o osnivanju fondova gospodarske suradnje. Plan je bio da FGS-ovi od 2011. do 2016. ulože 2 milijarde kuna u hrvatsko gospodarstvo. Pola novca treba osigurati država, a pola privatni ulagači. Međutim, do kraja prošle godine realizirana su ulaganja ukupno vrijedna samo 250 milijuna kuna, odnosno 12 posto planiranog. Ali, na naknade društvima za upravljanje od toga je otišao čak 61 milijun kuna. Čak i da nisu imali ulaganja, tu bi naknadu uredno dobili.
Novim modelom Vlada želi potaknuti FGS-ove da postižu bolje rezultate nego dosad. Protivljenje Alternativea ne čudi jer je njihovo društvo za upravljanje u 2011. godini, primjerice, inkasiralo 12 milijuna kuna naknade za upravljanje iako te godine nije imao niti jedno ulaganje. U 2012. je Alternative ušao u Centar banku, a ove godine u Vabu. Njegova je dobit lani, zahvaljujući upravo naknadi za upravljanje, iznosila više od 5 milijuna kuna.