ZAGREB - Policajce koji su sudjelovali u namještanju lažnih prometnih nesreća više od godinu dana tijekom 2008. i 2009. godine istraživali su njihovi bivši kolege koji su tada radili za tvrtku Soboli d.o.o., koju je tadašnja Uprava Croatia osiguranja angažirala zbog istraga o sumnjivim isplatama automobilskih šteta.
Rezultati istrage
Još 2008. rezultati te istrage prezentirani su i na sastanku s glavnim državnim odvjetnikom i Ravnateljstvu policije, a rezultati privatnih istražitelja oduševili su i premijera Ivu Sanadera.
On je čak namjeravao te slučajeve prevara u automobilskom osiguranju koristiti kao dokaz antikorupcijskih mjera u predsjedničkoj kampanji. Ali, odjednom je, prema izvorima iz Croatia osiguranja , sve stalo, da bi cijela priča s lažiranjem prometnih nesreća sada bila ponovo aktualizirana. No, dolaskom nove Uprave sumnjive štete više ne istražuje vanjska tvrtka, već interna revizija.
U tom dijelu već su vidljivi i neki konkretni potezi pa je tako u 2010. godini za štete po svim osnovama isplaćeno 270 kuna manji iznos nego 2009. godine kada je isplaćena 2,1 milijarda kuna. Policija i Državno odvjetništvo imaju nalaze internih revizija i privatnih detektiva i već su i podnesene neke kaznene prijave.
Osim čitava lanca u kojem su sudjelovali serviseri, policajci, procjenitelji i osiguranici, itnerna revizija Croatije dovršila je i i istragu o nekim sumnjivim naknadama šteta u kojima se spominju i neka zvučna liječnička imena. I o rezultatu tih istraga obaviješteni su policija i Državno odvjetništvo.
Fingirani zapisnici
Ukupna šteta koju je Croatia osiguranje pretrpjelo lažiranjem nesreća procjenjuje se na oko 200 milijuna kuna . Kako smo neslužbeno doznali, u lancu osoba koje su sudjelovale u fingiranim sudarima je i jedan policajac OKC-a PU zagrebačke.
Prvo što je navelo istražitelje na trag da bi se moglo raditi o lažnim nesrećama jest da su se uvijek pojavljivali na očevidima isti policijski službenici, a automobili su umjesto u ovlaštenim servisima popravljani kod manjih autolimara. S automobila su bili skidani neoštećeni dijelovi, stavljani su slupani i fingirao se zapisnik o očevidu. Osim Ladića, zbog namještenih dijagnoza na meti istražitelja mogli bi se naći i neki poznati liječnici.
Isplate u Slavonskom Brodu i Splitu
Dio nesreća prikazan je kao da se dogodio na području Bosne i Hercegovine, pa je tako dosta sumnjivih šteta isplaćeno na području filijala Slavonski Brod i Split. Ali, kad je čitav nalaz 2009. godine prezentiran hrvatskom Državnom odvjetništvu i krim policiji, ustanovljeno je da on nema jaku dokaznu snagu već to tek može biti dostatno za pokretanje ozbiljne istrage.
U međuvremenu Croatia osiguranje pojačalo je kontrolu isplate šteta, pa je za oko 300 milijuna kuna smanjen iznos koji je isplaćen za štete.