ZAGREB - U samo desetak godina u svijetu se za 20 posto povećao broj obolijevanja od raka. Ovo dramatično upozorenje stručnjaka kaže da se i broj umrlih također povećava, s izuzetkom nekih razvijenijih zemalja, poglavito SAD-a. Oni ističu da se godišnje umjesto nekadašnjih desetak milijuna otkrije 12 milijuna novih slučajeva raka, a umjesto 6,7 milijuna umire 7,5 milijuna osoba. Nastavi li se trend povećanja smrtnosti od drugih nezaraznih bolesti poput srčanožilnih, dijabetesa i bolesti dišnih putova, ova četiri uzroka mogla bi godišnje do 2030. godišnje usmrtiti oko 50 milijuna ljudi, tvrde stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije.
Crne brojke
Slični su trendovi i u Hrvatskoj, gdje se primjerice prije desetak godina bilježilo oko 20.000 novooboljelih od raka u jednoj godini, a 2008. zabilježeno je gotovo 22.000. Također je prije deset godina od raka u Hrvatskoj umiralo 12.000, a danas umre oko 13.500 osoba u jednoj godini. Stručnjaci kažu kako je razloga za nepovoljne trendove više, jer osim bolje dijagnostike kojom se mogu otkriti i “skrivene” zloćudne stanice, stanovništvo u razvijenim zemljama sve je starije pa onda je i rak češći. Ipak, suprotno vjerovanju, rak nije bolest samo razvijenih zemalja, jer je čak 7 od 12 milijuna umrlih u nerazvijenim ili slabo razvijenim zemljama, a razlog je lošija dostupnost zdravstvene skrbi te skupih i učinkovitih lijekova. “Hrvatska po svojim trendovima slijedi tranzicijske zemlje gdje i dalje prevladava nezdrav način života. Primjerice, u Rusiji još uvijek puši čak 65 posto stanovništva i u takvim uvjetima nije realno očekivati da će se smanjiti smrtnost od raka”, kaže prof. dr. Eduard Vrdoljak, predsjednik Hrvatskog onkološkog društva.
No, zanimljivo je da su uz ove crne brojke, uoči skupa UN-a o nezaraznim bolestima, i svjetski stručnjaci poručili da bi se milijuni života mogli spasiti kad bi ljudi bili voljni promijeniti životne navike odnosno živjeti zdravije. Štoviše, tvrde da bi se trećina svih zloćudnih bolesti mogla izbjeći kad bismo zaustavili prekomjerno pijenje alkohola, poboljšali prehranu, smanjili težinu, suzbili pušenje i više se kretali.