Ono što su, po nezapamćenom zanimanju sportske publike, donedavno bile hokejske utakmice u Domu sportova, to je danas izložba “Bodies Revealed” u Galeriji Klovićevi dvori za kulturnu publiku, koja opsjeda Gornji grad.
Izložbeni blockbuster
Spektakularno prezentirana izložba, koja je posvuda u svijetu pobudila zanimanje milijuna posjetitelja, pravi je izložbeni blockbuster, o čemu svjedoči i podatak da ju je od petka, kad je otvorena, u samo tri dana, vidjelo više od 5000 ljudi. A u Zagreb na nju pristižu iz cijele zemlje, čak i inozemstva!
Unatoč gužvi, u devet dvorana u kojima je postavljeno 14 ljudskih tijela te više od 200 organa vlada crkvena tišina. Posjetitelji kao da ostaju bez riječi ili pak zbog strahopoštovanja prema izlošcima nisu kadri ispustiti ni glasa. Pomno se čitaju legende uz izloške, a neki posjetitelji - očito medicinske struke - pokazuju manje čuđenje od onih koji se s vlastitim anatomskim zrcalom susreću prvi put. Ipak, silikonsko balzamiranje tijela tako je rafiniran postupak da se ne doima zastrašujućim, što pak umanjuje šok posjetitelja nenaviklih na takve prizore.
Autentična prezentacija
U očima Gabrijele Ragolić naslućujemo nelagodu.
- Jedva preživljavam jednu epizodu serije ‘Dr. House’, pa sam bila skeptična prema ovoj izložbi. Kći me nagovorila da dođem i pogledam kako izgledaju pušačka pluća. Ovisnica sam o duhanu već više od dvadeset godina i naježila sam se gledajući plućno crnilo, ali sumnjam da će me to natjerati na prestanak pušenja - kaže Gabrijela, duboko dišući da se ne sruši u nesvijest.
Josipa Čondić, pak, bila je ponosna na svoju odluku da prestane pušiti, sretna što njezina pluća ne izgledaju tako spaljeno. Većina posjetitelja znatiželjno je promatrala kako izgledaju žučni kamenci, čirevi, karcinom ili ciroza jetre, fetusi stari samo nekoliko tjedana, presjek tijela, krvne žile. Iako nam se čini da sve znamo o sebi i svojim unutarnjim organima, suočavanje s ovakvom autentičnom prezentacijom malokoga ostavlja ravnodušnim.
- Zar bih to zbilja mogla biti ja - pita mlada djevojka svog partnera koji uz nju glumi mušku hrabrost.
Željko Bradić bio je zapanjen izloškom mozga nakon manjeg moždanog udara.
- Hvata me jeza dok gledam - jedva je izustio Bradić dok se odmicao od vitrine, vjerojatno u nadi da će toga biti pošteđen.
Izlošci bolesnih organa kod posjetitelja izazivaju nelagodu, ali i zabrinutost povezanu s uvjerenjem da su daleko od zdravog načina života. Najstravičniji je, nedvojbeno, “pušački odjel”. Neki se čak nisu niti usudili kročiti u taj dio. Oni pak pušači koji su za to smogli hrabrost, mogli su zauvijek reći cigareti zbogom i zajedno s upaljačem ubaciti je u plastičnu kutiju koja simbolički označava prestanak pušenja.
Ponavljanje gradiva
Kirurg Ivan Coc i stažistica Hana Mažibrada došli su ponoviti gradivo iz anatomije. Iako sve o krvožilnim sustavima Coc ima u malom prstu, izlošci krvnih žila ostavili su ga bez daha. Doimao se poput sretnog djeteta dok je pažljivo promatrao tu žarkocrvenu čipkastu strukturu kojom je ispremreženo ljudsko tijelo.
- Ovo je melem za oči, osobito za nas iz medicinske struke - kaže njegova kolegica Mažibrada.
Tijelima se divio i Nikola Mrkaja. Kaže kako je dugo čekao da ovo “razotkrivenje” dođe k nama.
- Što dalje koračam, sve sam zbunjeniji. Ali, to je dobro jer sam mnogo toga mogao naučiti - kaže student Mrkaja.
Izložba koja ostaje otvorena do 11. srpnja zasigurno će se dugo pamtiti.Publika koja je masovno pohrlila na izložbu u prilici je ne samo da vidi fascinantne izloške nego i da mnogo toga nauči, pa i da, respektirajući vlastito tijelo, svoj život promijeni nabolje.
Najposjećeniji Klovićevi dvori, Tehnički muzej i MUO
Lani je zagrebačke muzeje i galerije posjetilo više od 760.000 ljudi, stotinjak tisuća više nego 2008. Klovićevi dvori u posljednjih nekoliko godina, otkad je na čelu Galerije Vesna Kusin, često su dovodili kulturne blockbustere, poznate svjetske izložbe koje bi redovito obarale rekorde posjećenosti. Tako je publika imala priliku vidjeti izložbu Dora Maar i Picasso, Van Gogha, Mondriana i Haašku školu, Chagalla i njemačke ekspresioniste. Upravo zbog toga ova je kulturna institucija uvijek pri vrhu top-liste - godišnje je posjećuje do 200 tisuća ljudi. Odmah iza nje Tehnički je muzej sa 120 tisuća posjetitelja u 2009. Muzej za umjetnost i obrt posjetilo je 95 tisuća ljudi, a Muzej Mimaru oko 60 tisuća ljudi. Top-petorku upotpunjuje Arheološki muzej sa 40 tisuća posjetitelja na godinu. Popularizaciji zagrebačkih muzeja i galerija pridonosi i Noć muzeja, događaj koji na spektakularan način publici približava kulturu. Ove godine srušen je rekord - u samo jednoj siječanjskoj noći muzeje u Zagrebu posjetilo je više od 160.000 građana. ( Goran Penić)