Ove ćemo godine živjeti još teže nego lani. BDP će padati, nezaposlenost će rasti, a kupovna moć bit će još manja.
Kamate na kredite
Ako je lani cijela Hrvatska vrijedila 335,9 milijardi kuna, koliko je, prema našoj računici, iznosio naš BDP, ove ćemo godine vrijediti 335,2 milijarde ili 700 milijuna manje, jer će nam BDP pasti za 0,2 posto. Bit će još više nezaposlenih - sa lanjskih 17,9 posto nezaposlenih, prema administrativnoj metodi, skočit ćemo na 18,7 posto, što je oko 13 tisuća ljudi više bez posla. Naime, prema posljednjim podacima Zavoda za zapošljavanje nezaposlenih je 302.080.
Ove ćemo godine biti još dužniji jer će javni dug skočiti sa lanjskih 45,1 posto BDP-a, znači sa 151,5 milijardi kuna na čak 51,8 posto ili na 173,6 milijardi kuna, dakle za više od 22 milijarde kuna! U tom rastu glavni utjecaj ima preuzimanje dugova brodogradilišta.Vanjski će dug u milijardama kuna ostati isti, no kako će nam pasti BDP, porast će udjel duga u tom BDP-u.
No, da bi se ostvarila i takva prognoza kakvu je lansirao HNB, proračun se mora rezati za 9 milijardi kuna. HNB uopće nije razmatrao opciju prema kojoj bi vlada izašla s manjim rezovima, jer da bismo deficit opće države smanjili sa sadašnjih više od 19 milijardi kuna na 15,4 milijarde, prema prognozi HNB-a, rashode proračuna treba skresati znatno više, budući da stižu neki drugi povećani troškove koje se ne može izbjeći. Riječ je prije svega o većim kamatama na dosadašnje kredite i povećanju mirovina kako to predviđa zakon, kao i o rastu broja umirovljenika za koje treba osigurati novac.
Kome se može uzeti
Službeno u vladi još računaju kome i koliko uzeti. Neslužbeno, čini se da su spremni na takve rezove. Ideja je sljedeća: najprije treba provesti oštru štednju da se smanji deficit i tako se smanje kamate na hrvatski dug, što će potom pokrenuti ekonomiju. Svjesni su da prvo mora doći recesija, koju bi trebali ublažiti novi projekti, kako bi kasnije krenuo rast. Štedjet će najviše na tekućoj potrošnji, a najmanje ili nimalo na kapitalnim ulaganjima, jer su ona nužna za bilo kakav rast. I dok u Banskim dvorima tvrde kako plaće i mirovine predstavljaju “zadnju liniju obrane”, neovisni ekonomisti vjeruju da bi se znatne uštede mogle postići rezanjem subvencija, posebno u poljoprivredi, i manjim izdacima za socijalu, odnosno njenim usmjeravanjem onima kojima je ona doista potrebna.
Ipak, ne budu li dovoljno odlučni, HNB im poručuje: "Izostanak predviđenih fiskalnih mjera mogao bi značiti i gubitak investicijskoga kreditnog rejtinga sa svim nepovoljnim posljedicama koje iz toga proizlaze".
Radikalnu štednju bilo bi daleko lakše provesti da i Europi ne slijedi ozbiljna kriza, jer bismo mogli računati na veći rast izvoza. Ovako, bit će velika pobjeda uspije li on porasti 1,6 posto, kako predviđa HNB.