MATO MIKIĆ

Čovjek koji je od Zagreba napravio metropolu

Mato Mikić bio je posljednji gradonačelnik prije uspostave višestranačja. Ključeve grada predao je Borisu Buzančiću
 Goran Mehkek / CROPIX; ARHIVA HANZA MEDIA

“Politika iz ljudi najčešće izvlači ono najgore u njima, ali kod Mate Mikića bio je obrnuti slučaj. Na svim javnim poslovima na kojima je radio, on je iz sebe izvlačio sve najbolje, prvenstveno upravljačke sposobnosti, a zatim i tolerantnost u komunikaciji.

Jednostavno, o njemu nikada niste mogli čuti nešto ružno jer je smirivao i konfliktne situacije i vlastitom mirnoćom pozitivno utjecao na ljude oko sebe, najprije kao profesor, onda na položaju dekana i naposljetku kao gradonačelnik Zagreba”, jučer se nedavno preminulog zagrebačkog gradonačelnika Mate Mikića prisjetio Velimir Srića, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu.

Samozatajni gradonačelnik Zagreba, posljednji iz razdoblja socijalizma, umro je u 82. godini. Iza sebe je imao veliku karijeru - diplomirao je, kasnije i doktorirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je radio od 1963., a između 1984. i 1986. obnašao je dužnost dekana. Bio je direktor Republičkog zavoda za planiranje i član Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske od 1974. do 1978. te predsjednik Skupštine Grada Zagreba 1982./1983. te od 1986. do 1990.

ARHIVA HANZA MEDIA
Pod Mikićevim vodstvom potpuno je obnovljen tadašnji Trg Republike, sagrađeni su Autobusni kolodvor, Cibonina dvorana, plivalište Mladost, revitalizirana je Šalata, Jarun...

Ministar za znanost

Velimir Srića je Matu Mikića upoznao u 80-ima, kada je bio asistent, a intenzivno su surađivali niz godina. Posebno kada je 1986. Srića postao republički ministar za znanost, informatiku i tehnologiju, jer do 1990. vlada SR Hrvatske je četiri puta povećala izdvajanja za znanost, uvelike zahvaljujući Mikićevoj podršci, koju je davao kao zagrebački gradonačelnik. Tih su godina prošireni Ekonomski i Elektrotehnički fakultet (današnji FER), omogućena je gradnja Nacionalne i sveučilišne knjižnice, a u potrazi za najboljim rješenjima često se išlo i izvan granica Hrvatske. “U to je vrijeme Ekonomski fakultet u Mariboru bio najmoderniji u regiji i s Mikićem smo mu otišli u posjet jer smo željeli iskoristiti tamošnja rješenja, od izgleda zgrade do moderne knjižnice”, ispričao je Srića.

ARHIVA HANZA MEDIA
Pod Mikićevim vodstvom potpuno je obnovljen tadašnji Trg Republike, sagrađeni su Autobusni kolodvor, Cibonina dvorana, plivalište Mladost, revitalizirana je Šalata, Jarun...

Razigrani grad

“Mikić je bio stvarno dobar čovjek. Usto i samozatajan čak i u vrijeme kada je obnašao visoke dužnosti, međutim, nije se volio isticati. Poslije 1990. vratio se na fakultet, ali relativno je brzo otišao u mirovinu, kaže Velimir Srića.

Mato Mikić bio je u dva navrata zagrebački gradonačelnik; prvi put tijekom jednogodišnjeg mandata 1982./1983., a potom u posljednjoj velikoj urbanističkoj fazi hrvatske metropole, između 1986. i 1990. Kada se uzme razdoblje nakon Drugog svjetskog rata, bio je jedanaesti po redu među gradonačelnicima, kao i posljednji u socijalizmu. Svi koji su u 80-ima živjeli u Zagrebu, znaju kako je glavni grad SR Hrvatske doživio strahovito pozitivnu transformaciju te se u samo dvije-tri godine preobrazio iz dosadnog sivog grada u razigranu urbanu cjelinu. Pod Mikićevim vodstvom potpuno je obnovljen tadašnji Trg Republike, sagrađeni su Autobusni kolodvor, Cibonina dvorana, plivalište Mladost, revitalizirana je Šalata, a tu su još Muzej Mimara, Jarun te brojne ulice i trgovi. Zagreb je tada postao metropola, moderan i razigran srednjoeuropski grad.

ARHIVA HANZA MEDIA
Pod Mikićevim vodstvom potpuno je obnovljen tadašnji Trg Republike, sagrađeni su Autobusni kolodvor, Cibonina dvorana, plivalište Mladost, revitalizirana je Šalata, Jarun...

- Zahvaljujući Univerzijadi u Zagrebu i okolici sagrađeno je 58 objekata, a u svemu je važnu ulogu imao Mato Mikić, kaže Vladimir Pezo, predsjednik Izvršnog odbora Univerzijade.

Mirko Novosel je sredinom osamdesetih intenzivno surađivao s Mikićem, a i kasnije su ostali bliski, pa kaže: “Mato Mikić je bio odličan čovjek, koji je kao predsjednik Skupštine Grada Zagreba zaslužan za puno toga dobrog u ovom gradu. Razumio je probleme i s njim je bilo lako surađivati.”

Dozvola Beograda

U stvarnosti, ideja o Univerzijadi ne bi bilo bez Novosela, međutim, odobrenje je trebalo stići iz Saveznog izvršnog vijeća u Beogradu. Znajući političke odnose, Mirko Novosel je zatražio pomoć Stane Dolanca, nekad najbližeg Titova suradnika, i on je stvarno pomogao. Nakon toga je najveći dio posla odradila ekipa u kojoj su bili Josip Vrhovec, Mikić, Novosel, Vladimir Pezo i još neki suradnici. Uslijedili su ogromni projekti koji su potpuno promijenili izgled grada.

“Zagreb je postao drukčiji i ljepši, od Trga Republike do jarunskog jezera, a među najzaslužnijima bio je gradonačelnik Mikić. Nas dvojica smo i kasnije ostali u vrlo dobrim odnosima, a posljednji put bili smo zajedno kad su nas organizatori Sveučilišnih igara prije dvije godine zamolili da na otvorenju nosimo zastavu. Padala je kiša i lijepo smo pokisnuli”, prisjetio se Novosel.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
31. siječanj 2023 09:58