Kao što je to najavio Jutarnji list prije nekoliko mjeseci, francuska Societe Generale banka prodala je Splitsku banku OTP grupi. Visina transakcije, koja bi trebala biti realizirana do sredine sljedeće godine, nije objavljena.
Može se doznati da će zbog prodaje SocGen iskazati gubitak u četvrtom kvartalu od oko 240 milijuna eura jer su svojedobno kupili Splitsku banku u boljim vremenima po očigledno osjetno višoj cijeni (milijarda eura) nego što su je sada prodali. Ta francuska banka kao i niz drugih europskih banaka pokušava podići koeficijent adekvatnosti svog kapitala te je u tu svrhu počela značajno reducirati troškove i zatvarati podružnice na domaćem tržištu, kao i prodavati svoje banke na tržištima gdje ne mogu kontrolirati jednu od vodećih pozicija. Prodajom Splitske banke SocGen povećat će omjer svog temeljnog kapitala (Tier 1) za vrlo značajnih 8,5 postotnih poena.
Bez nadzora HNB-a
Nekad je preuzimanje banaka na hrvatskom tržištu nadzirala i odobravala Hrvatska narodna banka, ali u ovom procesu ona neće imati bitnu ulogu iz dva razloga: prvo, obje banke koje sudjeluju u transakciji već su dobile licence HNB-a za poslovanje u Hrvatskoj i, drugo, pitanja tržišne koncentracije i mogućih posljedica na tržište sada rješava Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, a koja će se voditi sličnim kriterijima kao nekad HNB.
Tržišni udio OTP-a u Hrvatskoj preuzimanjem Splitske banke povećat će se na 10,96 posto. Time će OTP postati četvrta hrvatska banka po veličini imovine i postati vrlo značajan igrač odmah iza Zagrebačke, Privredne i Erste banke, dok će preoteti dugogodišnje četvrto mjesto Raiffeisen banci.
Vlasništvo Zabe
Iako znatan broj medija spekulira kako SocGen prodaje Splitsku da bi mogao preuzeti Zagrebačku banku, dobro upućeni tvrde da nema informacija koje bi potkrijepile te glasine te se više radi o kreativnom promišljanju outsidera. Prije dva-tri mjeseca u relevantnim stranim poslovnim medijima pojavila se spekulacija kako će možda doći do spajanja talijanskog UniCredita i SocGena, što bi posljedično možda značilo i promjenu za Zagrebačku banku, međutim i ta priča pokazala se kao teoretiziranje proizašlo iz prozaične činjenice da je prvi čovjek UniCredita postao Francuz Jean-Pierre Mustier. Uostalom, bilo bi poprilično neobično da se spajaju dvije ogromne banke koje imaju problema s razinom kapitala.
Ono što je pak vrlo izvjesno jest činjenica da će značajno svoj utjecaj u hrvatskoj ekonomiji povećati dugogodišnji prvi čovjek OTP banke, Sandor Csanyi. On je jedan od najutjecajnijih i najbogatijih mađarskih oligarha. Taj milijarder s izuzetnim političkim i gospodarskim vezama u Mađarskoj ne nalazi se na službenim stranicama OTP banke naveden kao jedan od ključnih dioničara, ali nema sumnje da vodi njihovu poslovnu priču. Kao najveći dioničari OTP banke odnosno OTP grupe navedeni su Megdet, Timur i Ruszlan Rahimkulov sa 8,61 posto, zatim, mađarski MOL sa 8,61 posto te Groupama sa 8,22 posto dionica. OTP banka je pak prema službenim informacijama za investitore u pretežitom inozemnom vlasništvu. Inače, Megdet Rahimkulov poznat je kao agresivan i velik investitor, a Timur i Ruszlan su mu sinovi. Rahimkulov je kao direktor vodio zajedničke poslovne pothvate Gazproma i MOL-a. Od Gazproma je kupio mađarsku Altalanos Ertekforgalmi banku, a 2011. su Rahimkulovi prodali tisuća dionica MOL-a. Poslovanje vode iz holding kompanije locirane na Cipru.
Suradnja s Agrokorom
Što se tiče Sandora Csanyija, on je vrlo je dobro uvezan s menadžmentom MOL-a, a pažnju hrvatske javnosti privlačio je u više navrata. Svojedobno je, primjerice, otkriveno kako je osigurao pozadinsko jamstvo za kredit Podravci kojim je nekadašnji menadžment koprivničke tvrtke pokušavao sanirati odnosno prikriti kriminalne aktivnosti iz velike afere Spice. U pozitivnom kontekstu suradnje pisalo se o Csanyiju kao o velikom prijatelju hrvatskog poduzetnika Ivice Todorića s kojim je navodno pretresao više ideja o ulaganjima, ali nije došlo do realizacije konkretnih poslova.
U tome što OTP preuzima Splitsku banku politički je najintrigantnija činjenica da se OTP banka širi u Hrvatskoj, a da je njezin prvi čovjek Csanyi vrlo utjecajan i u mađarskom MOL-u. Ako su hrvatske vlasti nezadovoljne s mađarskim MOL-om kao partnerom i njegovim poslovnim namjerama u Hrvatskoj, onda se može otvoriti i pitanje političkih konotacija jačanja OTP grupe u Hrvatskoj. Fotografija Sandora Csanyija nalazi se na korporativnim stranicama MOL-a odmah ispod slike ključnog čovjeka Zsolta Hernadija kojeg državno odvjetništvo pokušava privesti na hrvatski sud. Csanyi je, naime, član MOL-ova odbora direktora, a OTP banka je jedan od značajnih dioničara MOL-a.
Dodajmo zaključno kako su i hrvatska OTP banka kao i SocGen Splitska banka prema zadnjim dostupnim nerevidiranim pokazateljima iz rujna ove godine iskazale pristojnu profitabilnost - imale su dobit od 147 odnosno 390 milijuna kuna. Obje banke imaju i vrlo pristojne stope kapitala (15,34 odnosno 19,40 posto) te bi zajedno po jednostavnoj logici trebale tvoriti solidnu i pouzdanu veću banku koja će pokrivati vrlo značajni dio tržišta.
AZTN-u preostaje provjeriti postoji li geografski gledano prevelika koncentracija poslovnica nove financijske institucije.
Talijanskim bankama treba 52 milijarde da očiste bilance
Talijanske banke trebaju barem 52 milijarde eura da očiste svoje bilance, što je mnogo više nego predloženih 20 milijardi eura talijanskih vlasti parlamentu ovaj tjedan, piše jučer Bloomberg. Taj nedostatak je procjena koliko bi banke trebale povećati pričuve za nenaplaćene kredite kako bi prodale loše dugove. Podaci Bloomberga uključuju osam milijardi eura koje će UniCredit zadržati prije nego što prodaju 18 milijardi eura duga, sedam milijardi eura za Intesa Sanpaolo, vlasnika Privredne banke Zagreb, i pet milijardi eura za Monte dei Paschi di Siena.
- Neke banke bi mogle na burzi prikupiti kapital potreban za rješavanje loših kredita, kroz prodaju imovine ili zadržavanje profita, uključujući Monte Paschi, a država bi trebala popuniti ostatak - rekla je Paola Sabbione, analitičarka Deutsche Banke.
U srcu problema je banka Monte dei Paschi di Siena, treća najveća u Italiji, koja je nastojala prikupiti pet milijardi eura tijekom prošlih mjeseci, ali bez uspjeha. No, ta je problematična banka jučer stavila ulje na vatru objavom da bi mogla potrošiti svih 11 milijardi likvidnih sredstava brže nego što se očekivalo, i to za četiri mjeseca, što je srušilo dionice banke i do 18 posto u jučerašnjem jutarnjem trgovanju na talijanskoj burzi. Ako banka ne uspije skupiti potreban kapital, talijanske vlasti će morati spasiti banku, najavili su iz talijanskog ministarstva financija.
Prema europskim pravilima, spašavanje banaka se ne može dogoditi bez gubitaka dioničara i vlasnika riskantnijih obveznica. No, pitanje je hoće li se talijanska vlada usuditi za spašavanje, jer je oko 30 milijardi eura takvih obveznica u rukama građana srednjeg i nižeg sloja, uglavnom kroz mirovinske fondove. Spašavanjem banaka talijanske vlasti bi dodatno pridonijele problemu javnog duga, koji iznosi 136 posto BDP-a, drugi najveći u EU nakon Grčke. Talijanske banke su imale čak 356 milijardi eura loših kredita krajem lipnja, kao i 16,4 posto nenaplativih kredita od svih izdanih kredita, što je tri puta više od prosjeka EU, javlja Wall Street Journal.
UniCredit, vlasnik Zagrebačke banke, otpisat će tri četvrtine najgorih kredita, kao i 40 posto onih koje “vjerojatno neće naplatiti”. Banka je nedavno najavila dokapitalizaciju od 13 milijardi eura kako bi pokrila gubitke otpisivanja kredita. Problemi u susjednoj zemlji se, za sada, nisu prelili na hrvatske banke. Udio loših kredita pao je u prvih devet mjeseci na 14,7 posto, a adekvatnošću kapitala od 21,5 posto hrvatski je bankarski sustav jedan od bolje kapitaliziranih bankarskih sustava u Europi.
Piše: Dean Žugčić