Najnovije projekcije populacijskih kretanja u Europi, izrađene na temelju statistika nekoliko utjecajnih američkih i međunarodnih institucija, za iduća desetljeća najavljuju zabrinjavajuće demografske trendove u našemu dijelu svijeta.
Ako je vjerovati procjenama koje se temelje na podacima američke Centralne obavještajne agencije (CIA-e), američke Trgovačke komore, američkog Ureda za popis stanovništva i Međunarodne baze podataka, do 2050. godine države europskoga juga i jugoistoka uglavnom će postajati sve praznije, a zemlje europskoga sjeverozapada sve napučenije ljudima, piše Slobodna Dalmacija. Pustinja na jugu ne temelji se na nekakvoj fantomskoj pretpostavci klimatskih promjena, nego na prirodnim trendovima i najčešćim uzročnicima svake depopulacije: iseljavanju, starenju i sve rjeđem rađanju stanovništva.
Hrvatska će 2050. – tvrdi ova prognoza – brojiti tek oko 3.860.000 ljudi. To zvuči dosta deprimirajuće iz svakog aspekta, ali Hrvatima za utjehu, situacija će u gotovo svim susjednim državama biti još znatno dramatičnija.
Srbija će, s ciglih pet i pol milijuna stanovnika, biti na samome dnu europske ljestvice, s demografskim padom većim od 33 posto.
Veći gubitak nacionalnoga korpusa u Europi predviđa se samo Litvi, Letoniji i Moldaviji, kojima predstoje snažna iseljavanja i gubici do 40 posto stanovništva.
Zanimljivo je da se za Bosnu i Hercegovinu ne prognozira puno drastičniji manjak stanovnika od hrvatskoga: procjene pada kreću se oko osam posto. Crna Gora će također imati manjak od osam, a Makedonija oko četiri posto stanovništva. Jedinu svijetlu demografsku točku na Balkanu predstavlja Kosovo, kojemu se smiješi prirodni prirast od čak 17 posto (2050. bi mogli imati više od 2 milijuna i 200 tisuća stanovnika).
Najnaseljenije i očito najpoželjnije europske zemlje za život za 30-ak godina bit će Irska, Island i Luksemburg, koji će porasti od 20-ak posto pa sve do 33 posto od postojećega broja državljana.
Švedska će biti brojnija za najmanje dva milijuna ljudi, Norveška, Belgija i Švicarska za oko milijun, Italija za dva, a Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo će imati od četiri do pet milijuna stanovnika više nego danas. Najave porasta od oko pola milijuna stanovnika odnose se i na Austriju.
Vrlo je zanimljiva prognoza da će Španjolska biti mnogoljudnija za gotovo šest milijuna stanovnika, što bi mogla biti ponajviše posljedica budućega intenziteta prometa na migracijskim rutama s afričkoga kontinenta prema Europi.
U oko, međutim, upada američka procjena da će veliki demografski pad u idućim desetljećima doživjeti gospodarski i industrijski prosperitetna Njemačka, koja je ne tako davno porasla za više od milijun useljenih izbjeglica, ali broj stanovnika mogao bi joj se u budućnosti ipak smanjiti s 82 na 71 milijun ljudi. Nijemci, naime, već dulje od 30 godina imaju uvjerljivo najniži natalitet u Europi – u prosjeku 1,3 djece – a puno više ih umire nego što se rađa.
Znakovita je i slutnja nadolazeće demografske katastrofe u Sloveniji, koja će, sudeći po ovome dokumentu, 2050. pasti na tek milijun i pol stanovnika.
U nešto manjim postocima demografski gubici predviđaju se i u Finskoj, Danskoj, Portugalu, Češkoj, Poljskoj, Bugarskoj, Ukrajini, pa čak i Albaniji.
– Demografi se baš do kraja ne oslanjaju na CIA-ina istraživanja, nego uglavnom rade na temelju UN-ovih statistika, ali se njihove prognoze svejedno mogu uzeti kao pouzdan orijentir populacijskih trendova – komentirao nam je alarmantne podatke iz ove studije demograf s zagrebačkog Ekonomskog fakulteta dr. Ivan Čipin.
Po njegovu mišljenju, procjene iz ovoga dokumenta slijede okvirne spoznaje domaćih stručnjaka o populacijskim kretanjima, s tim da su izračuni hrvatskih demografa u futuru još znatno dramatičniji.
– Hrvatska budućnost u CIA-inoj prognozi je prilično ublažena u odnosu na realnost, jer mi više tendiramo prema demografskom padu kakav slijedi u Srbiji nego ovim manje pesimističnim brojkama – kazao nam je dr. Čipin. Do 2050. smo, dakle, puno bliži smanjenju nacionalnog korpusa za čak cijelu trećinu nego za samo petstotinjak tisuća ljudi.
Kako god bilo, procjene CIA-e o demografskim kretanjima u Hrvatskoj u doglednoj budućnosti bliske su onima koje je Europska komisija prije godinu i nešto prezentirala u svojemu europskom izvješću o starenju.
Bruxelles također predviđa da će se do 2060. godine ukupna populacija u Republici Hrvatskoj umanjiti za oko 600 tisuća stanovnika, a zabrinjavajuća je i projekcija pada udjela radno sposobnog stanovništva u ukupnoj hrvatskoj populaciji na samo 56 posto. Mirovinski sustav, pa i tržište rada, pred ovim brojkama mogu se smatrati fatalno ugroženima, piše Slobodna Dalmacija.