Vojni izaslanik Crne Gore u Hrvatskoj pukovnik Ivan Mašulović sudjelovao je u Kninu na obilježavanju hrvatskog Dana pobjede i domovinske zahvalnosti kao i Dana hrvatskih branitelja u okviru redovnih aktivnosti i na poziv domaćina, u skladu s uobičajenim diplomatskim protokolom, priopćilo je u ponedjeljak crnogorsko Ministarstvo obrane, nakon bujice negodovanja u Srbiji.
- Mašulović nije bio u Kninu da bi slavio bilo čije pobjede ili poraze, niti stradanja bilo kojeg naroda, kako se to zlonamjerno želi insinuirati, navodi se u priopćenju.
- Ta retorika i smještanje ovog bezazlenog civilizacijskog čina u kontekst suludog rata 90-ih ne priliči (...) novom vremenu u kojem su i Crna Gora i Srbija zemlje kandidati u pregovaračkom procesu s EU, dodaje se.
- Crna Gora je svoj odnos prema stradalima pokazala kad im je to bilo najpotrebnije. Danas je okrenuta sigurnoj europskoj budućnosti i odlučno ide u korak s razvijenim demokratskim zemljama, oslobođena balasta prošlosti. Bez obzira na bilo čija očekivanja, Crna Gora ne želi nikad više biti tuđe bitke, već je okrenuta svom razvoju i napretku i izgradnji dobrosusjedskih odnosa sa svim zemljama u okruženju, što je najbolji put za jačanje regionalne stabilnosti, navodi crnogorsko Ministarstvo obrane.
- Takav odnos Crna Gora ima i prema bliskoj, prijateljskoj Srbiji, kao i prema bliskoj i prijateljskoj Hrvatskoj, uz to i savezničkoj zemlji u NATO-u. Ovo je pozicija Crne Gore u odnosu na taj događaj. Sve drugo su najobičnije insinuacije, koje uglavnom dolaze od onih koji su i tada, kao i danas, pokušavali lamentirati nad sudbinom poginulih i prognanih i politički profitirati na njihovoj nesreći, zaključuje se u priopćenju.
Srpski ministar obrane Aleksandar Vulin ranije je izjavio da mu je žao što je na obilježavanju godišnjice Oluje, koju je nazvao 'proslavom najvećeg stradanja srpskog naroda', vidio časnika crnogorske vojske.
- Volio bih čuti od predstavnika crnogorske države i vojske da kažu čemu su se radovali i čemu su se obradovali kada su bili na toj velikoj proslavi, da kažu kojem su se protjerivanju obradovali i da nas podsjete ili da podsjete sebe, da su oni bili dio te zajedničke države u vrijeme kada je tih 250.000 ljudi došlo baš u zemlju koju su i oni činili, rekao je Vulin.
Istim povodom s negodovanjem su reagirali i predstavnici prosrpskih crnogorskih oporbenih stranaka.