Mogu li zaštićeni dabrovi ugroziti sigurnost željezničke pruge Zagreb - Varaždin i državne ceste D24 Zabok - Novi Marof? Pitaju se to sve češće stanovnici Podruta, sela blizu Novog Marofa. Dabrovi su, smatraju, postali realna prijetnja za sigurnost ljudi i imovine. Sa štetom na svojim njivama već su se pomirili, ali muči ih prizor sve većih i viših vodenih površina uz cestu i prugu.
Potok nekoć širok metar i pol danas je širok tri metra, livade su jezerska dna. Na nekim mjestima malo nedostaje vodi da se prelije preko pruge. Dabrovi su svojim branama zatvorili vodene "podvožnjake" s jedne na drugu stranu pruge. Istovremeno, cesta D24 na jednome se mjestu već "ulegnula".
- Voda je tu stalno, ne otječe i tlo ispod ceste i pruge stalno je vlažno. Za jačih kiša voda redovito plavi cestu, ona se uliježe, a jednako tako voda odnosi i šljunčanu podlogu željezničke pruge. Može doći do klizišta, ipak je vlak veliki teret. Vjerujem da bi i cesta i pruga mogle još više slegnuti na nekim mjestima - zabrinuta je Mira Kezelj iz gradske vlasti Novog Marofa.
Inače korisna životinja
Nije jedina. Mještani Podruta iza kuće imaju prugu, ispred kuće cestu, a u vrtovima jezera. Sa strahom gledaju i drveće izglodanoga debla.
- Dabrovi su temeljiti i brzi. Svako malo pregrizu neko deblo i sruše drvo. Više se ne usudimo iza kuće - kaže Marija Kezel. Na polje kukuruza do kuće više niti ne računa. Već visoki kukuruz dabrovima je vrijedan materijal za branu. Kad se požalila, rekli su joj da treba "pronaći suživot s dabrom". Samo joj nisu rekli kako, zdvojna je. A ne daju se dabrovi smesti, kaže.
Kad su Hrvatske vode podigle poljski put, da ljudi barem mogu do svojih imanja preko pruge, i dabrovi su podignuli svoje brane. Mještani ne znaju kako se izboriti s dabrovima. Strogo su zaštićena vrsta, ujedno i divljač, pa o njihovoj dobrobiti brinu Zakon o zaštiti prirode i Zakon o lovstvu. Ubije li se dabar, kazna je od 7000 do 200.000 kuna. Njihove se nastambe ne smiju rušiti. Brane koje izgradi dabar izuzetno su čvrste i smatraju se pravim remek-djelom gradnje.
Gradonačelnik Novog Marofa Siniša Jenkač kaže da je i Grad urgirao prema Hrvatskim vodama, da upozore nadležne o visokoj vodi koja prijeti sigurnosti.
- Hrvatske ceste su inicirale da Hrvatske vode, radi sprečavanja ozbiljnih šteta, zatraže od Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja 'izuzeće od zabranjenih radnji'. To podrazumijeva rušenje dabrovih brana, što će, nadamo se, i odobriti - kaže gradonačelnik. Rečeno mu je također da je Plan gospodarenja dabrom, koji bi trebao donijeti i mjere o sprečavanju šteta, trebao biti donesen sredinom godine.
Dabar je, inače, dok se ne dogodi situacija nekontroliranog množenja pa onda i posljedica, po prirodu, pa posljedično i po čovjeka, korisna životinja. Krajem 19. stoljeća nestali su iz Hrvatske pa su projektom "Dabar u Hrvatskoj" iz 1996. godine vraćeni. Uobičajeno imaju tri do četiri mladunca, a izgleda da im u Hrvatskoj toliko godi da ih imaju i po sedam. Danas su zato prenastanjeni.
Boje se i komaraca
Mira Kezelj i Marija Kezel kažu da one dabru ne bi naštetile, ali boje se da on ne našteti ljudima. Pruga i cesta su tu. Dopis je iz Hrvatskih voda Ministarstvu otišao sredinom prosinca, a odgovora još nema.
- Brine me nezainteresiranost ministarstava za lokalni nivo. Predugo treba da ponude rješenje. Znam da će to koštati. Zašto ne sanirati sad kad je šteta manja, jer sve to ide iz naših džepova - kaže Mira Kezelj. Sugerirali su im, kaže, da bi dabrovi mještanima mogli biti isplativi kroz turističku aktivnost.
- Zar ne treba tu neka organizacija, plan? Vjerujem da će brane maknuti, ali i da će ih dabar ponovno izgraditi. Potrebno je trajnije rješenje s nivoa države. A ne nama, malim ljudima, govoriti o suživotu čovjeka i dabra. Mi ne znamo što to znači i kako bismo točno to trebali činiti - ljuta je.
Marofčani se boje i drugih opasnosti, jer se nad sve većim vodenim površinama skupljaju i sve veći rojevi komaraca te obada.