U tihim pregovorima koji se ovih dana, kako neslužbeno doznajemo, vode između sindikata i Vlade o tome kako prekinuti sedmotjedni štrajk pravosudnih službenika i namještenika Vlada je ipak nešto ponudila sad i odmah, i to dodatak na plaću od 10 posto. Taj dodatak, međutim, kako neslužbeno doznajemo, Vlada ne nudi samo pravosudnim službenicima i namještenicama, njih oko 6200, nego za ukupno tridesetak tisuća državnih službenika i namještenika koji su po sadašnjim plaćama na samom dnu ljestvice plaća u državnoj službi.
Tabelu sadašnjih plaća državnih službenika i namještenika napravila je Svjetska banka, a ona pokazuje da pravosudni službenici nisu jedini s najmanjim plaćama u državnim institucijama, već da i još neke kategorije službenika u hrvatskim državnim tijelima ne primaju nikakve dodatke za specifičnost posla koju obavljaju (za razliku od policajaca, carinika, službenika Ministarstva vanjskih i europskih poslova i slično) te da imaju jednako male plaće kao i službenici zaposleni u pravosuđu.
Pred dogovorom
U Vladi su, čini se, procijenili da u takvoj situaciji ne mogu osigurati dodatak na plaću samo službenicima u pravosuđu jer će i ostali koji su na platnom dnu s razlogom tražiti isto, pa su odlučili ponuditi svima dodatak od 10 posto, koji bi im se iduće godine, kad stupa na snagu jedinstveni Zakon o plaćama u državnom i javnom sektoru, pretočio u koeficijente.
Međutim, naše neslužbene informacije kažu kako predsjednica SDLSN-a Iva Šušković za pravosudne službenike i namještenike traži dodatak na plaću od 24 posto i ne pristaje da oni koji već sedam tjedna štrajkaju, a od 17. srpnja neće dobiti plaću za dane provedene u štrajku, dobiju isti dodatak kao službenici u drugim tijelima vlasti koji su šutjeli i ni dana nisu proveli u štrajku.
Međutim, tome zahtjevu oštro se, kako doznajemo, suprotstavio predsjednik Sindikata policije Dubravko Jagić koji također sudjeluje u pregovorima. On, kažu nam sugovornici iz sudskih krugova, nipošto ne želi pristati da pravosudni službenici dobiju veći dodatak od ostalih pa su u srijedu na večer pregovori prekinuti i odgođeni za petak.
"Bili su pred dogovorom, jer bi Vlada pristala službenicima u pravosuđu dati nešto veći dodatak na plaću nego ostalima, doduše ne 24 posto koliko SDLSN traži, ali ipak više od 10 posto, no mogući dogovor je srušio Dubravko Jagić koji na pozitivnu diskriminaciju pravosudnih dužnosnika ne pristaje", kazao nam je jedan od sugovornika upućenih u tok tihih pregovora.
Jagić, naime, od početka štrajka pravosudnih službenika ne skriva animozitet prema SDLN-u, naziva ga marginalnim sindikatom koji nema reprezentativnost.
Tako u četvrtak, 46. dana štrajka državnih službenika i namještenika zaposlenih u pravosuđu nema, kako doznajemo, ni tihih pregovora između sindikata i Vlade vođenih u srijedu.
Ne oglašavaju se oko štrajka državnih službenika i namještenika u pravosuđu zadnja dva dana ni ministar Ivan Malenica niti čelnica SDLSN-a, Iva Šušković. Štoviše, iz SDLSN-a ne žele javno čak ni priznati da se s predstavnicima Vlade odvijaju tihi pregovori, a zadnja dva dana rijetko ili nikako ne odgovaraju na novinarske pozive.
Pregovori bi se, međutim, trebali nastaviti u petak jer u Vladi, kako doznajemo, počinju shvaćati da sedmotjedna blokada rada gura sudove u kaos s nesagledivim posljedicama i žele izbjeći da štrajk uđe i u osmi tjedan.
Podrška iz Europe
Međutim, dok predsjednik Sindikata policije, Dubravko Jagić ne podržava pravosudne službenike u težnji da sad i odmah dobiju povećanje plaće, njihov zahtjev uživa podršku EPSU-a, Europske sindikalne federacije koja predstavlja više od sedam milijuna zaposlenih u javnim službama u 48 zemalja, a čija članica je i SDLSN.
U pismu ministru pravosuđa i uprave Ivanu Malenici, glavni tajnik EPSU-a Jan Willem Goudriaan istaknuo je kako u potpunosti podržava zahtjev SLSN-a za povećanje od 400 eura za pravosudne dužnosnike. EPSU izražava zabrinutost ministrovom taktikom odugovlačenja, ističe da dugotrajnost štrajka ukazuje na snagu osjećaja među zaposlenicima da je povećanje koje traže pravedno.
Glavni tajnik EPS-a ističe kako razumije da Vlada insistira na tome da radnici pričekaju sveobuhvatnu reviziju sustava plaća u državnom i javnom sektoru koja će uslijediti iduće godine. Međutim, EPSU je zabrinut da ministrova taktika odugovlačenja sa sobom povlači i rizik da specifični, legitimni i dugotrajni zahtjevi službenika koji rade na sudovima neće biti prioritet u vrlo složenim pregovorima koji će se baviti širokim rasponom zahtjeva iz javnog sektora.
Zato Goudriaan poziva ministra Malenicu da sa sindikatima što prije nađe rješenje za pregovaračkim stolom i adekvatno vrednuje specifična znanja i radnu opterećenost ljudi zaposlenih u pravosuđu.